Ravnateljica I. i najstarije svjetovne zagrebačke gimnazije: ‘Tri četvrtine naših učenika upisuje prvi izbor fakulteta’
Najbolje rangirana opća gimnazija prema uspjehu učenika na prošlogodišnjoj državnoj maturi je zagrebačka Prva. Tim povodom smo napravili razgovor s ravnateljicom Dunjom Marušić Brezetić, o razlozima uspješnosti učenika ove škole, samom konceptu državne mature te novitetima koje je kao ravnateljica uvela u školu, u gotovo tri i pol godine svojeg mandata. Inače škola ima 610 učenika, raspoređenih u 21 odjeljenje, a koje poučava 45 profesora. Ono što je svakako novitet koji vrijedi izdvojiti kod ove škole, je da je u ovoj godini postala jedina gimnazija u Hrvatskoj, koja je svojim učenicima ponudila učenje predmeta Poduzetništvo za gimnazijalce. Škola je zanimljiva i po tome jer provodi najrealniju moguću simulaciju državne mature sa svojim učenicima, kako bi im olakšala pristup ovoj službenoj.
Prema uspjehu učenika na prošlogodišnjoj državnoj maturi, Prva gimnazija iz Zagreba je zauzela šesto mjesto ukupno, a među gimnazijama općeg tipa je najuspješnija. Kako takav pothvat vidi ravnateljica Dunja Marušić Brezetić, kao i mnoštvo drugih detalja o nastavi i novitetima koje je uvela u gotovo tri i pol godine svojeg mandata, u razgovoru nam je otkrila sama.
Veliki broj gimnazijalaca na burzi motivacija za uvođenje poduzetništva
Gimnazijalci koji ne nastavljaju obrazovanje na nekoj od visokoobrazovnih institucija, u velikom su broju na burzi, a kako nisu stručno usmjereni, poslodavci ih ne vide baš kao poželjne djelatnike.
– Kroz sudjelovanje u projektima Europske unije dobili smo bespovratna sredstva za uvođenje novoga predmeta Poduzetništvo za gimnazijalce. Predmet je sada u eksperimentanoj fazi, a nadamo se da će nakon te faze postati izborni predmet, koji će biti ponuđen svim gimnazijama pa dakle i našoj. To je za školu jedan veliki korak gdje smo se uhvatili u koštac sa silnom papirologijom koju zahtjevaju propisi EU za ovakve projekte te s provedbom programa koji se odvija po metodologiji na koju mi u Hrvatskoj do sada nismo navikli, pojašnjava ravnateljica Marušić Brezetić.
Iako je program, koji se izučava kroz predmet poduzetništvo izuzetno opsežan i zahtjevan time i naporan uz redovnu nastavu, interes učenika je velik.
– Tek smo u fazi motivacijskih radionica, dakle učenici su zapravo još u fazi selektiranja. Trenutačno poduzetništvo želi slušati veći broj učenika od onog koji mi zapravo možemo upisati. Dakle, učenici su prepoznali da je ovo nešto novo i zanimljivo, a što će im svakako koristiti u njihovom daljnjem životu, o provedbi eksperimentalne faze govori ravnateljica Prve gimnazije.
U svome mandatu ravnateljica uvela 20 novih izbornih predmeta
Kada je riječ o novitetima, uz ovaj kapitalni, uvođenja poduzetništva, ravnateljica, a inače profesorica filozofije, logike i etike uvela je mnoštvo drugih predmeta u svome mandatu.
– Dodatne interese učenika pokušavamo zadovoljiti sve većom ponudom izbornih predmeta. Učenici drugog, trećeg i četvrtog razreda imaju obvezu slušati po jedan izborni predmet, dakle pojačanu nastavu iz onog predmeta koji ih ili više interesira ili im je više potreban (recimo zbog državne mature, prijemnih ispita i sličnog). Trenutačno u školi funkcionira 20-ak izbornih predmeta koji nisu postojali prije. Isto tako postoji jedan značajan broj fakultativnih predmeta. Omogućila sam učenicima da pohađaju nove strane jezike. Prije su u ponudi bili samo engleski, njemački te francuski, a sada učenici mogu slušati i španjolski i talijanski, a imali smo i ruski, rekla je ravnateljica.
U studenom 160. obljetnica škole
Izvrsne kadrovske, ali ne i prostorne mogućnosti
Inače Prva gimnazija dijeli svoju zgradu s Četvrtom gimnazijom pa kako nastava funkcionira u dva turnusa, za izvannastavne i druge aktivnosti ostane malo prostora i vremena. Međutim kako nam je u razgovoru napomenuo ravnatelj IV. gimnazije Boris Štimac, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport ima namjeru od iduće školske godine, preseliti tu školu na Kajzericu pa bi i ovaj problem mogao uskoro biti riješen.
– Mi imamo izvrsne kadrovske mogućnosti, dakle profesore koji mogu učenicima ponuditi različite sadržaje i puno brojnije od onih koje trenutačno nudimo zbog ograničenja prostorom. Ono što još planiram unaprijeđivati je stručno usavršavanje nastavnika inozemstvu.
Preko različitih programa u koje smo se u zadnje dvije godine uključili, već smo napravili neke razmjene u smislu odlazaka naših profesora na usavršavanje od Malte do Velike Britanije. Otprilike 15% profesora već je iskoristilo tu mogućnost, ali planiram da to postane malo češća praksa, ambicije naglašava Dunja Marušić Brezetić.
‘Prijašnji oblik mature je bio bolji’
Iako su učenici Prve gimnazije, kako smo napomenuli u prethodnim paragrafima, svojim rezultatima školu smjestili u top deset u Hrvatskoj u prošloj godini, ravnateljica nije baš slona novom obliku.
– Smatram da je prijašnji oblik mature bio bolji, nego sadašnji. Naravno ovaj oblik ima neke prednosti, ali smatram da su te prednosti financijski preskupe i to je glavni problem u trenutačnoj situaciji. Izjednačavanje kriterija kod svih škola u Hrvatskoj je svakako prednost te mislim da je to jedini cilj koja je državna matura u ovakvom obliku donekle postigla, a svi su drugi željeni ciljevi djelomično ili potpuno izostali, objasnila je profesorica Marušić-Brezetić.
Jedan od osnovnih ciljeva, koje je državna matura trebala ispuniti je i ukidanje prijemnih ispita na fakultetima.
– Najelitniji fakulteti i dalje imaju prijemne, odnosno sve više ih vraća prijemne što znači da državna matura u pojedinim predmetima nije ispitala ono što se očekivalo da se ispita nekog budućeg studenta. Državna matura je pronašla jako puno zagovornika upravo u obećanju da će nestati prijemni ispiti te da će djeca objediniti dva velika stresa, dakle završetak srednjoškolskog obrazovanja i upis na fakultete. Sada vidimo da se u jako puno slučajeva to nije dogodilo Očito da se radi o sadržaju koji s jedne strane nije adekvatan da bi brucoši započeli studij, a s druge strane iznimno zahtjevan organizacijski i za učenike i za nastavnike, ocijenila je prva dama Prve gimnazije.
Vlada jako puno pazi na rashode i posve je opravdano nastojati maksimalno uštedjeti. No, s tog aspekta gledano, ovaj oblik državne mature predstavlja kudikamo veće financijsko opterećenje od staroga.
– Stari oblik mature bio je gotovo besplatan. Ne potpuno, ali su je obavljali profesori u pojedinoj školi, u okviru svoje plaće. Danas cijela priča košta desetke milijuna dodatnih kuna, a znanje naših maturanata nije za zamjetno povećalo.
Uz to se zbog ispitivanja detalja možda gubi i stvarna svrha završnog ispita. U postojećem sustavu, u većem broju predmeta državna matura je postala oblik natjecanja, zbog razine zahtijevnosti, koja dovodi i učenike i nastavnike u poziciju da nagađaju što bi se moglo ispitivati, jer se često traže „izuzeci izuzetaka“.
Ima previše tricky pitanja, koja možda ne znaju mnogi ljudi koji su završili fakultete iz tih znanosti ili su postavljena na dvosmislen način pa nije jasno što se od učenika očekuje, a po nekoj mojoj prosudbi državna matura bi trebala biti jedan presjek onoga što se radilo u školi.
Gimnazijalac odlikaš trebao bi uz kratko ponavljanje i sistematiziranje gradiva s lakoćom uspješno riješiti maturu, a sad izgleda kao da bez dugotrajnih priprema u kojima se savladavaju dodatni sadržaji to nije moguće. Ovako se dovodi do toga da od silne količine informacija, učenici ne znaju ono elementarno, ocjenjuje ravnateljica I. gimnazije.
Tri četvrtine učenika I. gimnazije upisuje prvi izbor fakulteta
Prva gimnazija ima kontinuitet po uspješnosti učenika na državnoj maturi. Od kada je uveden ovaj novi oblik u školskoj godini 2009./2010., Prva je među top 10 škola. Učenici nemaju nikakvih problema s upisima na željene fakultete.
– Otprilike tri četvrtine naših učenika upisuje svoj prvi izbor. U pravilu svi upisuju fakultet, osim onih koji stvarno žele pauzirati, žele putovati ili iz drugih razloga. Kada je riječ o tome što naši maturanti upisuju, imamo jedan lagani pomak prema prirodnim i tehničkim znanostima. Nekih 13 posto učenika je prošle godine upisalo Medicinski fakultet. Standardno je da u svakom razredu otprilike šestina upisuje na Ekonomiju, Pravo nešto manje zadnjih godina, a veliki broj učenika se odlučuje i za Filozofski, predstavila nam je ravnateljica Dunja statističke podatke.
Glavni razlog uspjeha na državnoj maturi je kontinuiran i kvalitetan rad, kako učenika tako i nastavnika, tijekom pune četiri godine. Uz to, jako puno profesora Prve gimnazije potpuno volonterski prolazi s učenicima kroz ispitno gradivo na dodatnim satima i tako im nastoji olakšati ovaj zahtjevan ispit.
Zgrada Prve i Četvrte gimnazije u Zagrebu
Simulacija provođenja državne mature, puno olakšava učenicima pripremu za službenu
Ono što također utječe na uspjeh učenika Prve gimnazije na državnoj maturi je simulacija ovog ispita, koji se provodi s maturantima, uoči službene mature, a koji je veoma sličan ‘pravom’ obliku.
Nitko ne želi markirati u Prvoj!
– Maksimalno smo pokušali približiti i olakšati učenicima cijelu tu situaciju oko državne mature. Zadnje dvije godine radimo simulaciju, dakle da se jedan dan maturanti nađu u ispitnoj situaciji koju mi simuliramo maksimalno moguće, i s omotnicama i s naljepnicama i s njihovim identificiranjem i slično.
Pišu jedan od obveznih predmeta, ove godine je to bio engleski, prema odabiru učenika, a prošle godine matematika.
Testiranje je vremenski jednako dugo kao na državnoj maturi, jer recimo mnogim učenicima predstavlja problem tako dugačka kontinuirana koncentracija. Neki nikada nisu isprobali da primjerice 180 minuta budu koncentrirani. Naši profesori naprave test koji je što sličniji pravome na DM-u, dakle jednak tip zadataka, jednaka težina i kasnije ocjene.
Ova simulacija omogućuje učenicima da lakše procjene jesu li više za višu ili osnovnu razinu u pojedinom predmetu.
To je zgodno jer učenicima daje i neku pripremu što se tiče tehničkih detalja. Često su zbunjeni, jer ne znaju što ih očekuje. Jedna stvar je prepričavanje, a druga prolazak kroz sličnu situaciju, zaključuje ravnateljica.
