Razbijamo dvije najčešće zablude učenika oko ponavljanja ispita i ispravljanja ocjena
Ako ste od onih koji misle da nastavnik mora ponoviti ispit ukoliko polovica razreda dobije jedan, te da imate pravo na ispravak svojih negativnih ili loših ocjena, grdno se varate. Obaveza nastavnika da u tom slučaju ponavlja ispit ili da vam pruži priliku za ispravkom ocjene, uopće ne postoji i nije na taj način definirana Pravilnikom kojeg potpisuje Ministarstvo obrazovanja. Točnije, ovisite o dobroj volji svojih profesora.
Foto: srednja.hr
Među đacima često vlada mišljenje da postoji pravilnik u kojemu je definirano kako nastavnik mora ponoviti ispit ako polovica ili veći dio razrednog odjela iz njega ostvari negativnu ocjenu. Međutim, radi se o potpunoj zabludi.
Ponavljanje pisane provjere
Naime, Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi uopće nije definiran konkretan postotak negativnih ocjena u razredu zbog kojeg bi se ispit morao ponavljati. U tom Pravilniku stoji sljedeće:
– Ponavljanje pisane provjere provodi se u redovnoj nastavi nakon što učitelj/nastavnik utvrdi neuspjeh učenika, odnosno neočekivana postignuća učenika, odnosno kada ocijeni da postignuća učenika nisu dovoljna za nastavak poučavanja i učenja, piše u Pravilniku Ministarstva znanosti i obrazovanja.
U tom slučaju, napomenuto je u Pravilniku, nastavnik mora ustvrditi razloge neuspjeha i prije ponavljanja ispita organizirati dopunsku nastavu.
Iz ovih je stavaka vidljivo da je Pravilnik podložan raznim tumačenjima. Tako primjerice, dijelu nastavnika može biti neočekivano da 30 posto učenika dobije negativnu ocjenu, pa odluče ponavljati ispit, dok dijelu nastavnika niti 70 posto negativnih neće biti neočekivani uspjeh. Također, nekim nastavnicima možda je neočekivano da polovica razrednog odjela dobije odličan, pa odluče ponoviti ispit.
Za konkretna tumačenja članka Pravilnika o kojemu je ovdje riječ, odnosno, što se točno smatra ‘neočekivanim’ uspjehom učenika na ispitu te koliki je postotak negativnih ocjena nakon kojeg bi se ispit trebao ponoviti, upitali smo Ministarstvo obrazovanja. Odgovor do zaključenja teksta nismo dobili.
Druga, i možda još češća zabluda među đacima, mišljenje je da tijekom godine imaju pravo ispraviti negativnu ili lošiju ocjenu iz usmenih ili pismenih ispita. Spomenuti Pravilnik na držanoj razini nastavnicima ne propisuje obvezu da vam daju priliku za popravak ocjene, bila ona negativna ili samo niska. Drugim riječima, ovisite o njihovoj dobroj volji.
‘Ispravak’ zaključne ocjene
Posebna pravila odnose se na zaključne ocjene iz pojedinih predmeta. Učeniku se utvrđuje opći uspjeh nedovoljan, odnosno ‘pada’ razred, ako mu je zaključena ocjena nedovoljan iz najmanje tri predmeta, piše u Zakonu o odgoju i obrazovanju.
Prema istom je propisu za učenika koji na kraju godine ima ocjenu nedovoljan iz najviše dva predmeta, škola dužna organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja. Tako organiziranu dopunsku nastavu učenik je dužan polagati. U slučaju da tijekom te dopunske nastave ostvari očekivane rezultate, nastavnik mu zaključuje pozitivnu ocjenu.
Ako se učeniku tijekom dopunskog rada ne zaključi pozitivna ocjena, mora na popravni ispit koji se održava krajem školske godine, a najkasnije do 25. kolovoza. Učeniku koji ne položi popravni ispit u propisanim rokovima također se utvrđuje opći uspjeh nedovoljan.
Manje je poznato da učenici kojima je na kraju školske godine zaključena pozitivna ocjena, ali njome nisu zadovoljni, na tu ocjenu mogu uložiti žalbu. Žalba se, prema Zakonu, upućuje najkasnije u roku od dva dana od završetka nastavne godine nastavničkom vijeću.
Zaključnu ocjenu učenici koji su uložili žalbu, ‘ispravljaju’ pred povjerenstvom, a ocjena povjerenstva je konačna ukoliko nije negativna. U slučaju da vas povjerenstvo ocjeni ocjenom nedovoljan, a imate tu ocjenu zaključenu iz najviše dva predmeta, škola vas također upućuje na poviše spomenuti dopunski rad.
