Reformom kurikuluma gimnazije postaju kvalitetnija osnova za fakultet
Konačno je predstavljen dio dokumenata Cjelovite kurikularne reforme, koji bi u gimnazijalcima trebao omogućiti produbljivanje znanja i vještina u određenim područjima, te što je još važnije, stjecanje kvalitetnije osnove za nastavak obrazovanja na visokoškolskoj razini.
![](http://srednja.hr/app/uploads/2016/02/reforma-kurikuluma-brojke.jpg)
Na predstavljanju kurikuluma glavnu ju riječ imao voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje reforme, Boris Jokić. Završnu riječ o važnosti same reforme održao je i ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Predrag Šustar, a kao promatrač iz zadnje klupe bio je nazočan i bivši ministar Vedran Mornar. Predstavljen je Okvir nacionalnog kurikuluma, Nacionalni kurikulumi za pojedine razine i vrste obrazovanje, kurikulumi određenih područja obrazovanja , te kurikulumi međupredmetnih tema.
Sastavni je dio kurikuluma i Nacionalni kurikulum za gimnazijsko obrazovanje (NKGO), koji je usklađen s drugim sastavnicama sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata. NKGO sadrži odrednice poput svrhe, vrijednosti, ciljeva i načela gimnazijskog programa, kao i načela i sadržaje učenja i poučavanja. Njime je određena i organizacija učenja i poučavanja, uključujući cikluse gimnazijskog obrazovanja, nastavni plan i modeli orjentacije koje se planiraju uvesti u školskoj godini 2020./2021. Osim toga planom su utvrđen i oblici vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja o postignućima gimnazijalaca.
Dva ciklusa gimnazijskog programa i uvođenje pojektne nastave
Prema kurikulumu, neke od vrijednosti na kojima bi gimnazijsko obrazovanje trebalo počivati su jednakost u pravu na dostupnost ujednačene kvalitete obrazovanja, sloboda izbora i profesionalna autonomija, odgovornost, ustrajnost i marljivost, ali i poduzetnost te inovativnost u rješavanju problema. Također se potiče solidarnost kao i poštivanje osobnih i kulturnih različitosti. Ciljevi gimnazijskog programa su usklađeni s općim ciljevima hrvatskog obrazovnog sustava, a uključuju cjelovit razvoj, temeljito opće obrazovanje, priprema za nastvak obrazovanja i cjeloživotnog učenja.
Gimnazijsko obrazovanje traje četiri godine, te uključuje dva dvogodišnja odgojno-obrazovna ciklusa. Četvrti odgojno-obrazovni ciklus uključuje prvi i drugi razred, a peti ciklus treći i četvrti razred.
![](http://srednja.hr/app/uploads/2016/02/Martina.png)
U gimnazijskom se programu razvija sedam područja kurikuluma, te sedam međupredmetnih tema: teme za Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Održivi razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba IKT-a, te Građanski odgoj i obrazovanje. Kurikulume možete pogledati i skinuti ovdje.
Predviđa se i produljenje nastavne godine i to za dva projektna tjedna.
– Ne radi se o nastavi pojedinih predmeta već o projektnim tjednima koji su vrlo važni da bi se ostvarili ciljevi i očekivanja područja krikuluma i međupredmetnih tema. Tim je projektnim tjednima predviđeno da se škola približi zajednici i da zajednica uđe u školu, rekao je Boris Jokić, voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje ove reforme.
Gimnazija kao bolja podloga za visokoškolsko obrazovanje
U gimnazijske programe uvest će se i orijentacijski moduli koji bi učenicima trebali omogućiti produbljivanje znanja i vještina u određenim područjima, te što je još važnije, stjecanje kvalitetnije osnove za nastavak obrazovanja na visokoškolskoj razini. Moduli će se uvesti prema dva modela.
-Model ranije orjentacije je za prostojeće profile jezične gimnazije, prirodoslovno-matematičke gimnazije i klasične gimnazije. U tom modelu učenici se već pri upisu u gimnazijsko obrazovanje orijentiraju k određenom području. Model kasnije orijentacije odnosi se na opće gimnazije. Učenik se pri ulasku u treći razred opredjeljuje za određeni modul, kazao je Jokić. Orijentacijskih modula o kojima govori Jokić je sedam, a grupirani su u sedam cijelina: prirodoslovno, matematičko i tehničko područje te jezično, društveno-humanističko i umjetničko područje. Područja možete pogledati i skinuti ovdje.
U skladu sa svim ovim promjenama određena je i gimnazijska kurikulumska jezgra koji čine nastavni predmeti Hrvatski jezik, I. strani jezik, Matematika i TZK, a u nju ulaze i Vjeronauk, odnosno Etika.
U tekstu kurikuluma stoji i kao će gimnazijsko obrazovanje i dalje završavati polaganjem ispita obveznog dijela državne mature, pošto su to standardizirani ispiti kojima se mogu vrednovati učenička postignuća i usvojenost ishoda koji su definirani ovim kurikulumskim dokumentima.
Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj su predugo zanemarivani
Za kraj je Boris Jokić još jednom naglasio veliku važnost provođenja ove reforme.
–Potrebna je jasna i jednoznačna podrška Cjelovitoj kurikuarnoj reformi. Ako je ne bude cijeli se proces usporava i neće biti moguće provesti mjere predloženom dinamikom. Odgoj i obrazovanje su u ovoj zemlji predugo zanemarivani. Kaže i kako je za zemlju koja živi u prošlosti i za prošlost, kurikularna reforma nastavak svega dobroga, pruža nove prespektive, napredak i nadu, te je iskren i pošten pokušaj boljeg, zaključio je Jokić.
Novitete koje očekuju učenike strukovnih škola možetet pročitati ovdje.