Reformu kurikuluma je nemoguće eksperimentalno pokrenuti najesen u školama
Eksperimentalno provođenje reforme kurikuluma u osnovnim i srednjim školama gotovo je nemoguće pokrenuti najesen, premda je ministar Predrag Šustar sam rekao kako je on vjerojatno jedina osoba u državi koja misli da je to moguće. Rokovi su se odavno probili, a još je puno posla kako bi se dokumenti doradili, a nakon toga bi se i profesori trebali obučiti za njihovu provedbu za što više nema vremena. Ni saborska situacija joj ne ide na ruku jer je reforma postala politički talac jako bitnih ruku pred glasovanje o povjerenju prvog potpredsjednika Vlade.
Foto: srednja.hr
Na predstavljanju programa Vlade Republike Hrvatske 22.1. jedna od točaka bila je ‘Zaustaviti pokrenuti proces trenutačne kurikularne reforme; napraviti reviziju strategije i korekciju nedostatka na temelju detaljne analize, uz sudjelovanje svih znanstvenih disciplina (posebno STEM područja) i zainteresiranih dionika’.
Nema odgovora na pitanje gdje su nestali novci predviđeni za reformu iz prošle godine
Nakon velikog pritiska javnosti i medija, ta točka je predstavljena kao greška, a Borisu Jokiću je 29. siječnja kao i cijeloj Ekspertnoj radnoj skupini produžen mandat do 15. lipnja ove godine. Prvi problemi nisu nastali ovdje, nego za vrijeme ministra Mornara kada nisu plaćeni putni troškovi sudionika u procesu reforme. Bivši ministar je priznao kako su i tada postojali problemi kakvi postoje u svim državnim administracijama. Jokić ja ne press konferencijama u posljednjih tjedana stidljivo govorio o svim političkim pritiscima pred kojima su se nalazili, a najavio je detaljno argumentiranje svih zastoja za ovaj tjedan. To će biti prilika da se pokaže koliko je i SDP-ova Vlada zapravo podupirala reformu s obzirom na to da zaostali putni nalozi iz devetog mjeseca. Pojedinci iz radnih skupina govori i o zaostacima iz ožujka prošle godine.
Štoviše, Jokić je javno od ministarstva tražio da se pokaže na što su se potrošili novci u prethodnoj godini. Naime, za kurikulum je bilo previđeno oko 12 milijuna, a potrošeno je nešto iznad 3 milijuna kuna. Dio je prebačen u proračunsku 2016. godinu, ali za drugi dio novaca se ne zna gdje je. Ministarstvo nam do zaključenja ovog teksta nije odgovorilo na ovo pitanje, a svakako bi mediji trebali inzistirati na odgovoru gdje su nestali novci.
Ministar se novinarima žali da skupine kasne s dokumentima umjesto da radi svoj posao
Ministar je protekli petak održao poprilično žustru i odrješitu press konferenciju na kojoj je nabrajao grijehe Ekspertne radne skupine koji se tiču kašnjenja. Sam Jokić odmah je onaj najbitniji navod demantirao, a to je da kasne s rezultatima stručne rasprave. Ministar je mišljenja da je Ekspertna skupina trebala 9. svibnja dostaviti usuglašene dokumente, ali po Jokiću imaju dogovoreni dok od 30 dana koji je počeo teći 2. svibnja. Posve je nejasno, ako je Jokić kasnio s dokumentima, zašto ga ministar nije kaznio odmah dan nakon kašnjenja. Umjesto toga, on se medijima gotovo 20 dana nakon roka koji on smatra relevantnim žali da je krivac Jokić. Ministar je, vjerojatno nesvjestan što govori, priznao kako ne radi svoj posao.
Ministar je na prijedlog saborskog Odbora za obrazovanje reagirao blagonaklono. Misli da imaju dobre ciljeve, ali da trebaju dodatno pojasniti kako bi se 10 novih članova ERS (Ekspertna radna skupina) uklopilo i u kojoj fazi. Nije jasno zašto ministar nije dodao nove ljude od svojeg povjerenja u skupinu kada je Jokiću produžen mandat, nego mu se to nameće sada preko Odbora. Jedina logična posljedica tog poteza je urušavanje rada Ekspertne radne skupine u trenutku kada je posao skoro pa gotov. Kao da su trčali utrku na 100 metara, ali su naletjeli na Hrast 10 metara prije cilja.
Njihovi napadi su promjena retorike od poruka ‘sretno tebi’ koju si si izrekli kada je Šustar priopćio voditelju ERS-e da mu ne treba produživati rok koji je postavljen kao ultimatum. Odmah nakon Šustarove pressice Jokić je najavio potencijalnu sudsku zaštitu jer osoba s političke moći napada obične građane poput njega i kolega, kako se je predstavio. Taj građanin zaboravlja da je imenovan javnim pozivom ministra Mornara da vodi jednu od najozbiljnijih reformi te da će jedna od borbi biti u političkoj areni. Ako nije svjestan da je morao političarima prodati svoju reformu, te je de facto s time postao političar, netko bi mu to trebao objasniti.
Ružno je bilo od ministra čuti kako se kasni u dostavi dokumenata u trenutku kada veliki broj ljudi koji su radili na reformi nisu dobili novce za napravljeno. Štoviše, ministar je rekao da je riječ o samo jednom postotnom zaostatku što je objasnio ljudskim faktorom koji će se ubrzo riješiti. U tijeku i neposredno nakon konferencije društvene mreže bile su pune profesora koji su se žalili da nisu dobili novce. Brojke s kojima se barata u profesorskim krugovima je da više od 100 ljudi nije dobilo putne naloge. Konzultanti uopće, u svakoj radnoj skupini postoje neplaćeni profesori, a i 10 lektora se javilo s prigovorima oko kašnjenja. Isto tako, rekli su da je na dan ministrove pressice počelo s masovnim uplaćivanjem zaostalih sredstava. Je li ministar lagao oko 99 posto je 100 postotno sigurno da nećemo nikada saznati iz MZOS-a, ali oni za zaostacima bi se trebali organizirati i demantirati ministrove navode, ako su već toliko glasni na društvenim mrežama. Osobito je to važno jer je Jokić rekao kako neke skupine ne žele predati dokumente do 2. lipnja kada ističe rok nakon završene stručne rasprave, ako im se ne uplati novac.
Rokovi su odavno probijeni i prebijeni, a profesori se nisu krenuli obučavati za ekspertno uvođenje
Ono oko čega se Šustar i Jokić slažu jest uvođenje ekspertne međunarodne skupine recenzenata. Upravo je ta skupina jedan od razloga zašto reforme ne može eksperimentalno u škole od jeseni s čime će se cijeli proces odgoditi za (minimalno) jednu godinu. Ako se dokumenti nakon stručne rasprave dostave 2. lipnja, a ministar javnu raspravu idilično otvori od 3. lipnja, ona mora trajati barem 15 dana, odnosno do 18. lipnja.
Nakon toga ekspertna skupina mora obrađivati komentare i usuglašavati dokumente, a za stručnu raspravu je bio rok od 30 dana. Samo na stručnoj raspravi pristiglo je gotovo 3.000 komentara, a za očekivati je da će na javnoj biti toliko, ako ne i više komentara. Kada ekspertna skupina bude gotova s usuglašavanjem dokumenata to će biti već 18. srpnja.
Nakon toga bi dokumente trebalo dostaviti stranim stručnjacima. Naravno da se tu postavlja pitanje koji su to stručnjaci slobodni pomoći Hrvatskoj od 18. srpnja i tako da u minimalno 15 dana pregledaju stotine stranica dokumenata koje su u ovom trenutku dostupne samo na hrvatskom jeziku. Ozbiljnim ljudima se treba javiti godinu dana ranije, a ne par tjedana prije nego što bi trebali recenzirati neke od najvažnijih dokumenata u novijoj hrvatskoj povijesti. Međutim, kada bi se taj problem nadvladao, onda opet dolazimo do datuma koji nikako ne idu u prilog školama. Naime, toj skupini se mora dati barem 15 dana i nakon toga još neko vrijeme profesorima koji su radili na dokumentima da se na njihove komentare oglase.
Problem je što smo s time već zakoračili u rujan, a do tog trenutka nismo mogli krenuti ni obučavati nastavnike koji bi trebali ekspertno provoditi programe u novoj školskoj godini. Sve navedeno je izračunato u savršenom vremenskom roku, bez zastoja i većih nesuglasica oko problema. Treba imati na umu da je i otvaranje stručne rasprave kasnilo. Uz sve navedeno, postavlja se pitanje je li Jokić bio svjestan i prije proteklih tjedana da do ekspertne faze neće doći u sljedećoj godini pa je krenuo u ofenzivu, kada je već vidio da nema podršku politike.
foto: Facebook Kurikulum.hr
Komplicirana politička situacija ne doprinosi situaciji
Politička situacija nije toliko teška za razumjeti. U ovim trenucima u Hrvatskoj je svaka saborska ruka bitna jer se odvija velika borba između dva najveća koalicijska partnera u Vladi – HDZ-u i MOST-u. Uskoro će doći, ako Vlada prije toga ne padne, glasovanje o povjerenju prvog potpredsjednika Vlade. Nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti glasovanje, ali predvidivo je da će svaka ruka u Saboru biti bitna, pa tako i ona Ladislava Ilčića iz HRAST-a koja je dio Domoljubne koalicije. On je politički predvodnik protivnika reforme, a zamjenik ministra obrazovanja Hrvoje Šlezak je njegov stranački kolega. Ministar je na pressici upitan kako njegov kolega gleda na reformu i Jokića, a odgovor je bio adresiran na pluralnost mišljenja i demokraciju. Između redaka, zamjenik nije pobornik Jokića te će inzistirati na prihvaćanju razrješenja. Ministar Šustar nije u političkoj poziciji s kojom bi mogao parirati svojem zamjeniku jer je Karamarku potreban glas Ladislava Ilčića. U pitanju je nastavak rada Vlade, a ne nastavak rada na kurikulumu koji je žrtva političke situacije.
Ekspertna faza provedbe kurikuluma neće krenuti u sljedećoj školskoj godini. Odgovornost leži na mnogima, a 30.000 građana potpisalo je peticiju podrške te ima pravo znati odgovore na brojna pitanja. Prosvjed podrške najavljen je u srijedu za 18 sati diljem zemlje. On može biti masivan i pokazati politici kakvo je mišljenje građana, ali to neće promijeniti činjenicu da eksperimentalno provođenje neće početi u sljedećoj školskoj godini.
*Komentar je stav autora
