‘Rezultati hibridnog vrednovanja mogu biti pouzdaniji pokazatelji od ispita državne mature’
Srednjoškolci kroz državnu maturu u vrlo kratkom vremenskom periodu dokazuju znanje i vještine koje su stekli u prethodne četiri godine obrazovanja. Takav pristup, osim što proizvodi veliki stres kod mladih, potiče i kampanjsko učenje pa maturanti u četvrtom razredu masovno odlaze na pripreme za završni ispit. Zbog nedostataka trenutne verzije tog završnog ispita, i iz NCVVO-a najavljuju rekonceptualizaciju državne mature, a periodični ispiti, kao što su hibridni testovi, mogli bi poslužiti za kvalitetnije ocjenjivanje znanja i vještina učenika.
foto: Anton Mezulić|www.srednja.hr
Članica Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme Zrinka Ristić Dedić nedavno je u medijima, uz nacionalne ispite za koje neće trebati učiti, predstavila i koncept hibridnih testova.
Glavni cilj novih ispita znanja je kombinacija vanjskog vrednovanja, kojeg provodi NCVVO ili neka druga institucija, i unutarnjeg vrednovanja, odnosno ocjenjivanja, kojeg provode profesori tijekom nastave.
Hibridni testovi će se u hrvatske škole uvoditi postepeno, kao i ostatak Cjelovite kurikularne reforme, a Ristić Dedić smatra da će definitivno promijeniti perspektivu u ocjenjivanju.
Hibridno vrednovanje zamijenit će trenutne pisane provjere znanja
– Sumirani rezultati hibridnog vrednovanja, koje se događa kroz duže razdoblje školovanja, zasigurno mogu biti pouzdaniji i relevantniji pokazatelj razvoja znanja i vještina učenika od ispita državne mature, koji kao ispiti visokog rizika za pojedinca uvelike određuje budućnost učenika, a događa se u jednoj vremenskoj točci. Budućnost će pokazati hoće li biti prepoznati kao bolje rješenje od završnih ispita, rekla nam je Zrinka Ristić Dedić.
Za razliku od državne mature, hibridno vrednovanje ispitivat će manje predmete cjeline te neće predstavljati ispite visokog rizika za učenike.
Kao rezultat ispitivanja, učenik će dobiti ocjenu, jednako kao što ju i sada dobiva iz pismene provjere znanja.
Ispite bi ispravljala računala
– Vrednovanje koje predstavlja kombinaciju unutarnjeg vrednovanja i vanjskog vrednovanja nazvali smo hibridno upravo kako bi naglasili da se radi o ispitima koji sjedinjuju dva različita pristupa i nastoje iskoristiti prednosti oba pristupa, kaže Ristić Dedić.
Zamišljeno je da ispite sastavlja i organizira Nacionalni centar, a da ih provode i koriste učitelji prema vlastitim potrebama. Organizacija i provedba hibridnog vrednovanja oslanjala bi se na računalnu tehnologiju, što omogućuje brze i ekonomične postupke.
Osim toga, standardizacija školskih testova omogućila bi dugoročno praćenje i vrednovanje rada pojedinih profesora, jer bi se rezultati hibridnih testova mogli uspoređivati s ostalima.
– To svakako doprinosi ujednačavanju kriterija vrednovanja različitih učitelja i različitih škola. Hibridno vrednovanje omogućuje i da učenik dobije kvalitetniju povratnu informaciju o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda od one koju sad dobiva na klasičnoj pisanoj provjeri znanja. Proširuju se i mogućnosti zadataka pa se mogu koristiti i multimedijalni sadržaji, otkrila nam je članica Ekspertne radne skupine Zrinka Ristić Dedić.
