S popisa lektire briše se knjiga koja među đacima već 11 godina veliča uzvik ‘Za dom spremni’

Pisan početkom devedesetih u dnevničkoj formi, roman Stjepana Tomaša ‘Moj tata spava s anđelima’, iz perspektive osječke djevojčice Cvijete prikazuje tadašnja ratna zbivanja. Obavezna je lektira u 6. razredu osnovne škole još od 2006. godine, od kada u Ured dječje pravobraniteljice pristižu prijave roditelja i struke zbog prikazivanja pojma ustaštva kao domoljubno poželjnoga kroz isticanje uzvika ‘Za dom spremni’.

Foto: Srednja.hr

Unatoč brojnim prijavama, kako piše Jutarnji list, niti jedan sastav Ministarstva obrazovanja lektiru nije uklonio s popisa, a posljednji odgovor pravobraniteljici je uputio MZO kojeg je vodio Šustar, kazavši kako u romanu ne vide ništa sporno. No, to će se izmijeniti već početkom sjedeće godine, kada kreće pilot provedba kurikularne reforme, jer u prijedlog kurikuluma Hrvatskog jezika ovaj roman nije uvršten na popis lektire.

Izdvojeni članak

[ŠKOLSKA LEKTIRA] Nakon 20 godina, mijenja se popis lektira: Ovo su novi naslovi

– Moj osobni stav o izricanju fašističkih uzvika i simbola je jasan, tome nema mjesta u javnom prostoru i kao takvo je potpuno neprihvatljivo. Ministarstvo je u procesu analize postojećih nastavnih sadržaja sklopu provedbe cjelovite kurikularne reforme. Navedeni književni naslov ne nalazi se na popisu lektire u sklopu prijedloga predmetnog kurikuluma Hrvatski jezik. S obzirom da je moj glavni cilj već od sljedeće godine provođenje pilot-projekta CKR, ovakve će se teme rješavati na sustavan način, kazala je ministrica Blaženka Divjak za Jutarnji list.

Od sadržaja romana u pedagoškom smislu ogradila se i autorica predgovora, Dubravka Zima, kazavši kako djelo ‘ne bi trebalo biti obavezna lektira, ali ponajprije iz književno-estetskih razloga’, odnosno, jer postoji niz djela s naglašenijim funkcijama te vrste.

– Nisam sklona zabranama, već razgovoru s djecom o svim temama, pa i kontroverznim, poput ustaštva, ili pak djetetova spolnog sazrijevanja koje je u romanu prikazano kao loše, pa i pedagoški posve pogrešno obrađen motiv, kazala je Zima za Jutarnji list, dodavši kako djeca i u aktualnim raspravama ne dobivaju jasne odgovore je li pozdrav ‘Za dom spremni’ uredu ili ne.

Problem nastaje, kaže, što u druga dva dijela romana dječji likovi puštaju ustaške pjesme i pozdravljaju se ustaškim pozdravom te ‘bi u pedagoškom smislu takve situacije trebalo jasno osuditi’. U romanu te osude nema pa bez razgovora s nastavnikom, smatra autorica predgovora, tekst ostaje pedagoški nedorečen.