‘S problematičnom djecom satima radimo kako bi oni promijenili svoje ponašanje’
Djeca i maloljetnici nerijetko pune novinske stupce i gotovo uvijek su smješteni u negativan kontekst. Nasilje i nestanci su ono o čemu često čitamo, no gotovo nikad se ne govori o tome što sa njima biva kad siđu s naslovnica. Zbog toga smo razgovarali s Božom Vrkljanom, ravnateljem Doma za odgoj djece i mladeži u Zagrebu, koji nam je otkrio kako se ustanove brinu za problematičnu djecu.
Vršnjačko nasilje, bježanje od kuće i nestanci – sve su to razlozi zbog kojih se mladi nalaze na naslovnicama. Gotovo uvijek su vijest u crnoj kronici, a nikad nisu tema kojoj se studiozno pristupa. Suze i krv su ono što bolje prodaje novine i oglasni prostor i zbog toga mladi nemaju adekvatan tretman. Isto tako se često prozivaju instutucije koje vode brigu o mladima, no mediji rijetko zagrebu ispod površine kako bi saznali s kakvim se problemima susreću ljudi koji u ustanovama svakodnevno vode bitku kako bi problematične tinejdžere izveli na pravi put.
Potaknuti takvim stanjem stvari odlučili razgovarati s Božom Vrkljanom, ravnateljem Doma za odgoj djece i mladeži u Zagrebu, a on nam je otkrio kako ustanova na čijem je čelu funkcionira i što ih sputava u njihovom radu. Saznali smo i zašto njihovi štićenici bježe te zbog čega ih oni u tome ne mogu spriječiti.
Na čelu ste Doma za odgoj djece i mladeži u Dugavama pa biste nam mogli reći na koji je način ta ustanova ustrojena te kako funkcionira?
Dom za odgoj djece i mladeži je javna ustanova čija je djelatnost pružanje usluga socijalne skrbi izvan vlastite obitelji za zadovoljavanje socijalno – zaštitnih potreba djece i mladih koja iskazuju poremećaje u ponašanju.
Pružamo usluge kao što su cjelodnevni i poludnevni, stalni ili privremeni smještaj te kratkotrajni prihvat, boravak ili stanovanje. Vodimo brigu o prehrani, odjevanju i zdravlju naših štićenika. Također, brinemo o njihovu školovanju, stručnom usavršavanju i odgoju te im osiguravamo stručnu pomoć
Dom provodi stacionarne opservacije, produženi stručni postupak te domski tretman, a u skladu sa propisima o izvršenju odgojnih mjera za maloljetnike i mlađe punoljetne osobe, izvršavaju se i sudske odgojne mjere.
Koje skupine mladih su najčešće vaši štićenici?
Dolaze nam mladi, najčešće u dobi od 12 do 18 godina pretežno muškog spola koji iskazuju poremećaje u ponašanju. Najčešće se radi o djeci mladima koja dolaze iz nesređenih i disfunkcionalnih obitelji koja su svakodnevno opterećena raznim problemima. Dom funkcionira na način da je ustrojem po Odjelima te djeluje na više dislociranih lokacija.
Na koji način vodite brigu o njima?
Radi se u skupinama od 8 do 10 korisnika te s njima rade stručnjaci različitih profila, primarno socijalni pedagozi,socijalni radnici te psiholozi uz pomoć i suradnju sa vanjskim suradnicima (neurolozi,psihijatri i slično). O našim štićenicima koji se nalaze na stalnom smještaju vodimo kontinuiranu brigu i nadzor kroz 24 sata dnevno nastojeći im stvoriti što topliju i stimulativniju atmosferu za njihovo napredovanje kako na odgojnom tako i na obrazovnom planu.
Nudimo im niz sadržaja kako bi svaki od njih našao nešto za sebe gdje bi moglo lakše doći do njihovog većeg samopouzdanja i vjere u sebe. Rad je usmjeren na mijenjanju i promjeni njihovog dosadašnjeg negativnog modela ponašanja te usmjeravanje prema nekim pozitivnim vrednotama.
O koliko štićenika u ovom trenutku vodite brigu te kakav stručni kadar radi s njima?
Dom trenutno svakodnevno vodi brigu i skrbi za 410 djece i mladih koje se nalaze u različitim tretmanima. Od tog broja njih 60-ak se nalazi na stalnom smještaju koja kod nas ostaju i do nekoliko godina, najčešće do završetka školovanja. Svake godine imamo oko deset maturanata u strukovnim školama. Nemamo internu školu pa štićenici idu u škole i na praksu na području grada Zagreba.
Na stacionarnoj opservaciji trenutno se nalazi deset štićenika koja u ustanovi borave četiri tjedna te dijagnostički tim na kraju za takvu djecu daje nalaz i mišljenje odnosno prijedlog za poduzimanje daljnjih radnji u radu s djecom. Na izvršenju sudske disciplinske mjere ‘Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike’ trenutno imamo sedam maloljetnika koji u Domu borave do 3 mjeseca. Na dnevnom boravku trenutno imamo 30-ak korisnika.
U Prihvatnu stanicu najčešće maloljetnike
dovodi policija te se u najvećem broju radi o onoj djeci i mladeži koja
su samovoljno napustila roditeljski dom ili neku od institucija u koju
su smješteni.
Na naše veliko zadovoljstvo najviše djece u tretmanu u našoj ustanovi se
trenutno nalazi u poludnevnom boravku pri osnovnoj školi gdje se trenutno imamo
26 odgojnih skupina te ukupno je u taj program uključeno 285 djece iz
redovnih osnovnih škola.
Ovdje se radi o
provođenju programa sekundarne prevencije, a kroz program rane
intervencije uključena su djeca u riziku. Rad je usmjeren na
preveniranje nastanaka poremećaja u ponašanju. S njima se svakodnevno
radi 5 sati i program je vrlo učinkovit te imamo još niz zahtjeva
pojedinih osnovnih škola za otvaranja novih skupina.
S obzirom da se putem stranice nestali.hr na tjednoj bazi informiramo i pratimo nestanke mladih ljudi zapazili smo da često bježe iz ustanova tog i sličnog tipa. Biste li nam mogli objasniti na koji način se vrši nadzor nad štićenicima te dokle sežu vaše ovlasti?
Osim našeg Doma na području Hrvatske djeluje još deset sličnih institucija i oni su organizirani po istom ili sličnom modelu. Radi se o ustanovama otvorenog tipa. Nadzor nad štićenicima je organiziran 24 sata no nemamo mehanizme za prisilno zadržavanje one djece i mladih.
S takvom djecom se intenzivno radi individualno i u malim skupina do 5 korisnika no oni ne borave u „zatvorenim“prostorima te postoji mogućnost njihovog bijega iz ustanova. Naime jedna mali broj djece vrlo teško se adaptira na nove uvjete života te ne prihvaća Dom.
Radi se o djeci sa ‘udruženim smjetnjama’ a neki od njih su
agresivnog i autoagresivnog ponašanja. U radu sa takvom djecom imamo i
uključene i vanjske suradnike psihijatre i nuropsihijatre koji dolaze u
ustanovu. Intenzivno surađujemo i sa psihijatrijskom bolnicom za djecu i
mlade Kukuljevićeva.
Nastojimo takvoj djeci posvetiti
maksimalnu pozornost te ih odvratiti od samovoljnog napuštanja ustanove
jer se za vrijeme izbivanja iz ustanove izlažu još dodatnim rizicima.
Trenutno nemamo ni jedno dijete koje je smješteno kod nas u bjegu.
Povremenu prijavu bijega imao iz naše Prihvatne stanice koja godišnje
zaprimi 500 prihvata iz različitih razloga a jedna petina se odnosi na
maloljetne strane državljane.
Naše ovlasti se uglavnom temelje na
uobičajenim pedagoškim metodama koje su prije svega usmjerene na
razgovor i intenzivan rad s takvom djecom.
Mislite li da je sustav za odgoj djece i mladeži efikasan i što bi bio sljedeći korak ka njegovu poboljšanju?
Možemo reći da su dosadašnji modeli rada relativno uspješni. U suradnji s Ministarstvom socijalne politike i mladih u našim planovima i programima za budućnost usmjereni smo na deinstitucionalizaciju ustanove odnosno smanjenje broja djece na institucionalnom smještaju te na pružanju usluga na terenu kroz poludnevne programe te kroz prevenciju nastojati smanjiti potrebu za izdvajanjem djece i mladih iz obitelji.
Za to će biti potrebno stvoriti i na razini društva veću paletu mogućnosti koje bi bili u funkciji rada s djecom u poremećajima u ponašanju. Tu prije svega mislim i na unapređenje udomiteljstva za populaciju ove djece npr.urbano udomiteljastvo,specijalno udomiteljstvo jer su dosadšnja iskustva u praksi na tom planu vrlo skromna. Posebno treba razvijati i širiti preventivne programe rada.
