Pismeni ispiti nisu pretjeran izazov za pravog kampanjca, jer su uglavnom najavljeni pa se pravi majstori stignu spremiti noć prije. Ipak, usmeni prepadi u srednjoj školi znaju biti izazov i onim najtalentiranijima. S obzirom na osjetljivost samog usmenog odgovaranja ukoliko ste kampanjci naši savjeti će vam dobro doći.
Usmeni ispiti noćna su mora velikog broja učenika i studenata. Ne samo zbog činjenice da vas profesor može kvalitetno izrašetat potpitanjima nego su i oči cijeloga razreda uprte u vas. Ipak, za kampanjce najveći problem je to što usmeni najčešće ne mogu predvidjeti. Usprkos osjetljivosti usmenog odgovaranja postoje načini koji bi vam, ukoliko ste dovoljno spretni i sretni, mogli pomoći da umanjite štetu ili se predstavite u punom sjaju.
Izbjeći odgovaranje je vrlo teško
Realno gledano ako vas je profesor odlučio pitati vrlo teško ćete to eskivirati, jer čim vas prozove, a vi se počnete izmotavati znat će da nemate pojma, a uz to ćete sebi smanjiti šanse da prikrijete neznanje. U situaciji kad ste tabula raza, a slutite da ćete taj sat stradati najbolji izbor je preventivni napad. Drugim riječima, zaskočite profesora prije sata te mu uvjerljivo objasnite zašto ste bili spriječeni naučiti za taj sat.
Naravno, pazite da vam ista baka ne umire više puta, a pas koji je pojeo knjigu neka vam ne padne na pamet. Budite kreativni i nepokolebljivi, jer ako ne upali i onako nemate što izgubiti. Ustraje li profesor i prozove vas nemojte s mjesta vikati ‘piši jedan’ nego fino izađite i stojećki podnesite paljbu i ukradite malo vremena za svoje kolege.
Ipak ovaj savjet vam neće koristiti na fakultetu.
Skrivajte neznanje
Skriti neznanje ne može baš svatko. Naravno, ne možete to napraviti ni bilo kojem profesoru i iz bilo kojeg predmeta, ali je vještina koja vam ne može štetiti.
U principu se radi o tome da na postavljeno pitanje ne odgovorite već da ga povežete s vama poznatom temom. Ključ je u tome da ipak morate znati nešto te da ne možete doći bez ikakvog znanja ukoliko želite da vam ovo prođe.
Ukoliko znate samo dio odgovora na postavljeno pitanje, uhvatite ga se do najsitnijih detalja i pričajte o tome što je duže moguće s nadom da će i sam profesor zaboraviti kompletno pitanje. Čak i ako bude inzistirao da date odgovor i na drugi dio pitanje, ostaje dojam da ste ipak nešto znali, a što ste više pričali, to je taj dojam jači.
Ukoliko nemate pojma što vas čovjek pita pronađite pojam koji vam je poznat te od njega razvijte priču prema području koje je vama poznato. Na primjer, na pitanje ‘tko je Saladin i kakva je njegova uloga u Križarskim ratovima’ mirne duše se možete raspričati o samim ratovima, ako išta o njima znate, samo za to morate napraviti kvalitetan uvod. Odnosno morate svoju priču početi kao da radite uvod za odgovor na konkretno pitanje.
Ovo je gotovo neostvarivo kod usmenih ispita iz matematike, fizike i kemije, ali kod drugih predmeta se da jako dobro iskoristiti. Također, ova tehnika mnogo bolje prolazi na fakultetu gdje profesori cijene kada povezujete gradivo i pokazujete opću kulturu.
Možete nafrizirati ocjenu
Ako baš nemate blage veze, onda vam ovo neće biti od pomoći, ali ukoliko posjedujete neko znanje činjenica je da pravom taktikom možete ‘nafrizirati’ svoju ocjenu. Savjet je jednostavan – pokažite svoje znanje, ušminkajte ga i predstavite u najboljem svjetlu.
Kvaka je u tome da budete što elokventniji i da povezujete stvari te ih objašnjavate kvalitetnim primjerima. Ukoliko niste savladali najsvježije gradivo do kraja uvijek ga nakon površne prezentacije možete povezati s prijašnjim ili pak s gradivom iz nekog srodnog predmeta. Primjeri neka budu slikoviti, a ni humor vam ne može štetiti. Na taj način ćete djelovati samopouzdano i odisat ćete znanjem čak i ako to zaista nije tako.
Primjere možete doslovno isisati iz prsta, no elokvencija se stiče čitanjem. Čitajte knjige, novine, časopise, čitajte što vam god dođe pod ruku jer ne samo da ćete proširiti svoj vokabular već ćete imati i više informacija koje možete upotrijebiti prilikom zavlačenja.
