Šef sindikata o školskim odborima: ‘Oni su često produžena ruka ravnatelja, poput Vlade i Sabora’
Školom, kako stoji u Zakonu o odgoju i obrazovanju, upravlja školski odbor. Svaki odbor ima sedam članova, od kojih su dva iz učiteljskog ili nastavničkog vijeća, jedan iz Vijeća roditelja, također jedan iz radničkog vijeća, a tri predlaže osnivač, dakle grad ili županija. Upravlja li školski odbor školom zaista u praksi i bi li trebalo mijenjati omjere članova tog odbora pitali smo predsjednika Sindikata Preporod, Željka Stipića.
Foto: Unsplash
Školski odbor ima niz zadaća koje treba obavljati. Kao što smo nedavno pisali, glavne ovlasti su mu imenovanje i razrješenje ravnatelja, davanje suglasnosti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi te donošenje statuta. Školski odbor radnika može poslati i na pregled liječniku kako bi se provjerila njegova radna sposobnost, a mandat članovima traje četiri godine.
‘Svaka škola ima školski odbor kakav si je izabrala’
Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod, rekao nam je da školski odbor samo papirnato predstavlja najvažnije tijelo koje upravlja školom. U stvarnosti je to, većinom, nešto drugačije.
– U brojnim školama školski je odbor tek produžena ruka ravnatelja, poput odnosa Vlade i Sabora. Iako bi parlament trebao biti nadređen Vladi, njegova se uloga svodi na ispunjavanje zahtjeva izvršne vlasti. Srećom, ovakav odnos ipak nije uspostavljen u svim školama. Kao što svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje, tako i svaka škola ima školski odbor kakav si je izabrala, kazao nam je Stipić.
Tako Stipić smatra da ako pojedini ravnatelj uspije posložiti školski odbor po svojoj volji, odgovornost je isključivo na nezainteresiranim radnicima škole. Članovi školskog odbor za svoj rad nisu dodatno nagrađeni. Stipić nam je objasnio da rad u takvom odboru iziskuje ozbiljno zalaganje, izdvojeno vrijeme za sudjelovanje na sjednicama, a nerijetko i neugodnosti. Tako smo prije godinu dana pisali o tome kako je zagrebačka gimnazija zaposlila nastavnicu koja je bila imenovana u školski odbor te škole. Iako je zakonski sve štimalo, postupak su neki smatrali neetičnim.
– Rad je to koji nije odgovarajuće nagrađen, kako članovima koji rade u školi tako ni takozvanim vanjskim članovima. Rijetke su sredine u kojima se ovaj rad plaća. Potrebno nam je jedinstveno rješenje prema kojem bi se u svim školama jednako vrednovao ovaj odgovoran posao, istaknuo je Stipić.
‘Članovi zastupaju isključivo interese strane koja ih je imenovala’
Trenutno, svaki školski odbor ima sedam članova. Stipić omjer tri radnika škole, jednog roditelja i člana radničkog vijeća te tri vanjska predstavnika smatra zastarjelim.
– Postojeći odnos star je više od 10 godina. Sastav je to koji bi trebao biti brana odlučujućem utjecaju politike. Ovakav je odnos, među ostalim, rezultat dugotrajnih nastojanja i školskih sindikata koji se nikako nisu željeli pomiriti sa sastavom u kojem su prevagu imali predstavnici osnivača. Naravno, kao predstavnici radnika, bili bismo zadovoljniji da prevagu, i bez predstavnika roditelja, imaju predstavnici radnika. Nažalost, u ovom trenutku to je prilično nerealno jer predstavnici osnivača, također, žele imati odlučujući utjecaj, spomenuo je Stipić.
Split i Zagreb prošle su godine, o čemu smo pisali, počeli provoditi novu praksu. Naime, gradovi i županije sami imenuju osobe u školski odbor. Split je pak odlučio osobe za rad u školskom odboru birati putem javnog poziva. S druge strane, od tri člana koje bira osnivač, Zagreb dva bira javnim pozivom, a treći član je iz mjesnog odbora u sklopu kojeg se nalazi škola. Stipić nije siguran je li ta nova praksa stvarni sadržaj ili pak samo politički marketing.
– Ipak, to jest izvjestan korak u pozitivnom smjeru. To je dobro rješenje ako se tako izbjegava imenovanje članova koji svojim obrazovanjem, interesima pa i ponašanjem nisu prikladni za sudjelovanje u upravljanju školom. No, čak i kad su imenovane osobe s prikladnim performansama, one na školskom odboru zastupaju isključivo interese strane koja ih je imenovala. Rijetko sam se imao priliku u ovome razuvjeriti, napomenuo nam je Stipić.
Glas roditelja za Stipića može biti dobar, ali i loš
Jednog člana bira i radničko vijeće. Tako se događa da pravo odlučivanja u odboru ima i administrativno ili pomoćno osoblje, stoga nije rijetkost da jedan od sedam glasova ima školski kuhar ili domar.
– Čistačice i domari nisu često članovi školskog odbora. Radi se ipak o sporadičnim slučajevima. U školama, osim učitelja, nastavnika i stručnih suradnika, rade administrativni i pomoćni radnici. Ne bi bilo dobro da se ide prema rješenju kojim tog jednog člana ne bi mogli birati svi radnici. Naravno, svi koji biraju imaju pravo i biti birani, poručio je Stipić.
Presudan glas u školskom odboru može imati i predstavnik Vijeća roditelja. Stipić nam je pojasnio da to nekada može biti dobro, a nekada loše. Smatra da radnici škole najbolje poznaju situaciju u svojoj školi i njima je najviše u interesu da škola postane sve kvalitetnija.
– Presudan glas roditelja loš je kada na primjer vanjski članovi pridobiju predstavnika roditelja na svoju stranu i tako budu donesene odluke suprotne većinskom mišljenju škole. Ovakvih situacija ima najviše kada se radi o izboru ravnatelja, ali sve češće i pri donošenju odluke o zapošljavanju pod političkim patronatom, naglasio je Stipić.
Problemi s novim zakonom, ali i zapošljavanjem radnika
Prema planu novog Zakona o odgoju i obrazovanju, u jednoj odredbi trebala bi se promijeniti uloga školskog odbora. Ravnatelj će moći i bez suglasnosti odbora odlučivati o zasnivanju radnog odnosa u trajanju od najviše 60 dana. Stipića smo pitali za komentar o toj novoj odluci.
– Nikakav novi Zakon o odgoju i obrazovanju ne postoji. Prema našim informacijama naskoro ga neće ni biti. Samim time ne postoji ni rješenje kojim bi se promijenio postojeći postupak zapošljavanja. U školama je sve teže pronaći ne samo učitelje i nastavnike pojedinih profila nego i radnike za administrativne poslove, domare, kuharice i spremačice, pojasnio je Stipić.
Čak i kada se uspije nekog zaposliti, pojasnio je Stipić, dolazi do pritužbi na ravnatelje koji tada suočen s obvezama i statusom, napušta radno mjesto. Cijeli postupak zapošljavanja Stipić bi mijenjao.
– Da ne bi trpjela nastava ili rad škole, postupak zapošljavanja je nužno pojednostaviti. Hoće li se zakon u tom dijelu mijenjati te hoće to ići na uvećanje ili smanjenje uloge ravnatelja, tek će se vidjeti, zaključio je Stipić.
