SF u hrvatskim školama: Srednjoškolci matematiku uče na računalima, a na biologiji seciraju srce
Zagrebačka Gornjogradska gimnazija je s partnerima iz Senja i Zadra modernizirala kurikulume za biologiju, kemiju, matematiku i fiziku, a stvoren je i novi interdisciplinarni predmet ‘Energija, ekologija i engleski’. Kroz projekt ‘Prirodoslovna lepeza za mlade znanstvenike’ razvili su inovativni pristup. Nastava je isključivo okrenuta prema učenicima, koji samostalno prolaze gradivo, dok su profesori samo moderatori nastave.
Galerija 13 Fotografija
Otvori
Novi kurikulumi testirani su na Proljetnoj školi matematike i fizike te Ljetnoj školi biologije i kemije, a od ove školske godine ih mogu slušati i ostali učenici škola koje su sudjelovale u projektu ‘Prirodoslovna lepeza za mlade znanstvenike’.
Tako će srednjoškolci iz Gornjogradske gimnazije u Zagrebu, Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru te Srednje škole Pavla Rittera Vitezovića Senj već od ove školske godine imati priliku matematiku, fiziku, biologiju i kemiju učiti na potpuno drugačiji način.
Nastava isključivo okrenuta prema učenicima
– Najvažnije i ujedno najoriginalnije novine su da je nastava isključivo okrenuta prema učenicima. Uloga nastavnika više nije tipičan predavač, koji stoji pred pločom s kredom i satima objašnjava teoreme, već je nastavnik menadžer nastave. Učenici su u prvom planu i na jednostavnijim primjerima dolaze do zaključaka koje kasnije primjenjuju na težim primjerima, objasnila nam je profesorica matematike Gornjogradske gimnazije Magdalena Radočaj, također i voditeljica ovog zanimljivog projekta.
Sadržaj koji se obrađuje na matematici nije u redovnoj nastavi već su ga proširili temama koje su primjenjive u svakodnevnom životu. Kroz novi program mladi će naučiti računati vjerojatnosti, ali i najvažnije o kamatnom računu. Na taj će način izbjeći sudbinu starijih generacija, koji zbog loše računice kredite vraćaju u stanovima.
Učit će i kako računati vjerojatnosti slučajnih događaja, ta važna operacija u životu može pomoći pri raznim situacijama, a za mlade je dosta važna i kako bi mogli poput popularnog profesora Tonia Miluna izračunati da na klađenju zarađuju samo država i kladionice.
– Konkretne stvari, kao što je jednostavni kamatni račun, premalo se obrađuju na redovnoj nastavi, pogotovo u srednjoj školi. I sadržaj iz geometrije nam je prikazan na zanimljiviji način. Na ljetnoj školi smo ga obrađivali u Skachpadu, računalnom programu koji inače služi za projektiranje, rekao nam je učenik Antonio.
Učenici se mogu zabavljati i na matematici, biologiji ili bilo kojem drugom predmetu
Novi program ispitan je na ovogodišnjoj ‘Proljetnoj školi matematike i fizike’. Iako se po samom nazivu ova škola za neke može učiniti kao noćna mora, učenici iz Senja, Zadra i Zagreba zbog drugačijeg pristupa zapravo su se zabavljali učeći gradivo iz ova dva, često omražena predmeta.
– Mislim da ne bi imalo smisla učiti samo kroz praktičnu nastavu, projektiranje i slično. Ali dvije trećine školskih sati bi definitivno mogli biti takvi. Jedan sat profesorica objasni i onda mi dva sata vježbamo, radimo nešto, rekao nam je srednjoškolac Toni te dodao kako su tjedan dana u Senju proveli tijekom školske godine, a ne praznika. Sigurni su da im je bilo zabavnije nego li kolegama koji su ostali grijati klupe u Zagrebu.
Za završni rad morali su iskoristiti znanje iz geometrije kako bi projektirali zgradu. Kroz takav oblik nastave napokon su mogli upoznati svrhu učenja formula, kuteva, ravnina, pravaca, trokuta i pravokutnika. Neki su radili tlocrte i bokocrte soba, a drugi tornjeva ili ljuljački. Pri tome su mogli sami odrediti mjere koje će koristiti.
Napokon će se iskoristiti i novi kabineti
Dok novi kurikulum za fakultativnu matematiku nudi teme koje nisu u redovnoj nastavi, program iz biologije, kemije i fizike većinom obrađuje gradivo iz školskog programa, ali na puno zanimljiviji način pa učenici pomoću pokusa otkrivaju zakone o kojima inače uče samo iz udžbenika.
Iako u školi imaju kabinete uređene za eksperimente, ne sjećaju se da su ih koristili. Kada pitaju profesore zašto, kažu im da zbog plana i programa jednostavno ne stignu.
Sada će kroz novu nastavu iz kemije izrađivati jastučiće za grijanje, koji se mogu koristiti pod kaputima u zimskim danima, odjeljivat će čiste tvari iz smjese, a radit će i filmsku krv, za koju kažu da je dosta komplicirana, formula se piše čak i uglatim zagradama.
– Pri izradi filmske krvi na Ljetnoj školi smo koristili skriptu u kojoj je objašnjen cijeli pokus. Podijeljeni smo u grupe od četvero ljudi pa smo zajedno čitali i radili prema uputama, dok su nas profesori samo nadgledali, Dora nam je kratko dočarala kako izgleda učenje s novim pristupom koji će se se na izbornim predmetima iz STEM područja koristiti cijelu godinu.
Na biologiji učenici imaju priliku secirati svinjsko srce ili raditi jabučni ocat
Dok je matematika i fizika testirana na proljeće u Senju, novi kurikulumi iz kemije i biologije provjereni su na ljeto u Zadru. Zamišljeno je da se kemija uči kroz već gore navedene pokuse, dok je u biologiji veći fokus na promatranju prirode.
– Na Ljetnoj školi iz biologije nismo baš radili puno pokusa, više je bilo terenske nastave. Išli smo na otok Ošljak. Tamo smo u grupama prikupljali podatke o bioraznolikosti područja, bilježili smo podatke o biljkama. Uz to smo radili i jabučni ocat, kromatografiju, ali meni je najbolje bilo seciranje svinjskog srca. To je stvarno bio vrh, ne može puno bolje, jedino da su nam uz to još nabavili bubreg, jetru i slično, prisjetio se maturant Luka kako je proveo zanimljivo ljeto u Zadru.
Nadaju se kako će se ova pozitivna iskustva nastaviti i u novoj školskoj godini. Osim pokusa i terenske nastave, učenici će se na ovim fakultativnim predmetima pripremati i za državnu maturu pa se nadaju kako će im dodatna nastava pomoći i pri upisu na fakultet.
‘Ovo što sada imamo je tucanje glavom po zidu’
– Ovaj projekt oni rade kako bi vidjeli mogu li nešto promijeniti u programu. Jer ovo što sada imamo je tucanje glavom po zidu. Previše nas bombardiraju sa svih strana, a samo učimo iz bilježnica i udžbenika. Cijelo vrijeme. I uopće ne učimo za predmet, da nešto znamo ili za ono što volimo, nego učimo za ocjenu, da se riješimo. To je katastrofa, požalio se Luka, jer na redovnoj nastavi uopće ne provode pokuse, iako imaju kvalitetne kabinete.
Smatra kako je iskustvo seciranja srca nemjerljivo bolje nego li gledanje fotografija u udžbeniku. Kao najveću ironiju u svemu tome vidi to da u školi imaju kabinete koji su opremljeni za pokuse, ali se rijetki učenici sjećaju kako oni izgledaju.
Za stvaranje boljeg školstva uvijek su problem novci, a kada se nabave sredstva i preurede škole, dvorane, kabineti i razredi, onda shvatimo da zapravo nije problem u lošoj opremi. Sada nam je jasno da su problem kurikulumi i nastavni programi, a ako ikada to riješimo shvatit ćemo da nam trebaju drukčiji profesori.
Jedino u čemu su se složili dosadašnji provoditelji brojnih reformi hrvatskog školstva je to da ih ne interesira što o svemu misle učenici, koji, prema našem iskustvu u razgovoru s njima, vrlo kvalitetno i često razmišljaju što bi trebalo mijenjati.
‘Smatram da ne bi trebali imati sve predmete sve četiri godine’
– Smatram da ne bi trebali imati sve predmete sve četiri godine. Možda bi bilo dobro kada bi prve dvije ili tri godine imali nekakav opći program, a onda pred kraj, kada nam se već razviju neki interesi i shvatimo što želimo upisati, da možemo birati. Tada bi nam bilo lakše posvetiti se gradivu, a ne da smo ovako rastrgani na sve strane, predložio je Tomislav zanimljivo rješenje s kojim bi se stvorilo dovoljno vremena pa da učenici zainteresirani za kemiju ili fiziku mogu raditi na eksperimentima.
Kroz razgovor je vidljivo da učenici zrelo razmišljaju o ovom problemu koji ih se direktno dotiče, a na njihovu žalost, ili možda sreću, neće dočekati veće promjene kao srednjoškolci pa su im novi kurikulumi za fakultativnu kemiju, biologiju, matematiku, fiziku i interdisciplinarni predmet EEE jedini doticaj s modernim pristupom u obrazovanju.
– Naravno da nikada nećemo postići neku utopiju pa da će sve biti pozitivno. Uvijek će biti pluseva i minusa. Nije važno koliko će biti sjajna tvoja politika, uvijek će postojati netko drugi kome se to neće sviđati. Mislim, to je ljepota ljudske raznolikosti, racionalnije razmišlja učenik Luka od većine političara i sličnih aktera u javnosti..
Učenici Gornjogradske gimnazije dodaju kako ne bi htjeli biti poput učenika iz SAD-a ili sličnih obrazovnih sustava, koji onda ne znaju pokazati Kanadu na karti.
– Možda je to sada prevelika generalizacija, ali čini se da oni nemaju baš dobru opću kulturu. Zato mi se sviđa ideja da u prva dva razreda ipak slušamo sve predmete, jer ti tu nesvjesno stvaraš opću kulturu, naučiš barem mrvicu iz svakog predmeta, a onda da nam se na kraju ipak omogući da birmo što želimo učiti detaljnije, raspričao se Luka.
Srednjoškolci mudriji od političara
S obzirom na to kako smo ovom prilikom razgovarali s učenicima koji su fakultativno upisali kemiju, biolgoiju, matematiku i/ili fiziku, većina bi u trećem i četvrtom razredu prekrižila društvene predmete.
Njegov kolega Tomislav dodaje kako njega baš ne interesiraju jezici, više je prirodnjak pa bi si zadnja dva razreda izbacio likovni, glazbeni i talijanski, a radije bi učio biologiju, kemiju i slično.
Kolegica Dora u trećem i četvrtom bi si eliminirala Politiku i gospodarstvo te Filozofiju. Smatra kako bi u završnim razredima Hrvatski, Engleski i Matematika trebali svima ostati obavezni, a uz njih bi birala Kemiju i Biologiju. Luka bi uz prirodoslovne predmete uzeo i povijest. Prvi izbor mu je Medicinski fakultet, ali volio bi studirati i povijest te arheologiju.
– Važno je naglasiti kako imam puno poznanika s kojima sam razgovarao o njihovim planovima pa mi ne znaju reći što žele, iako su već četvrti razred. I sada dolazimo do novog problema. Jer ako nisu još razvili neku svoju osobnost, kako će već u trećem razredu birati predmete. Osim toga, brine me što je s onima koji na kraju srednje shvate da su pogriješili, istaknuo je Luka još jedan problem o kojem bi trebalo razmisliti pri kreiranju boljeg obrazovnog sustava.
Dodaje kako je protiv potpune amerikanizacije hrvatskog obrazovanja ili sličnog kopiranja tuđih sustava. Smatra da svaka država ima svoje potrebe pa sami trebamo odabrati vlastite načine koji nam najbolje odgovaraju.
– Promjena je bitna, ali važno je pronaći i zlatnu sredinu, za kraj je zaključio Luka.
Nove kurikulume te ostale sadržaje kreirane kroz projekt Lepeza znanja možete pronaći na web stranici Mladi znanstvenici.
