Sindikalist Ribić: ‘Ni dogma o nepogrešivosti pape nije bezuvjetna kao što odluke Ustavnog suda RH’
Potkraj proteklog mjeseca odlukom Ustavnog suda ukinuta je novina u Zakonu o radu – članak kojim je reprezentativnim sindikatima bilo dozvoljeno ugovarati već prava za svoje članove u odnosu na nečlanove ili članove sindikata koji nisu reprezentativni. A prije nego je ukinuta, sindikati su već dogovorili regres za 50 eura veći za članove. To ih je razljutilo, a među ostalima, oštra reakcija na potez Ustavnog suda stiže i iz pera najpoznatijeg hrvatskog sindikalista, Vilima Ribića. Danas je u mirovini, ali kao osnivač i savjetnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja uputio je oštro pismo Miroslavu Šeparoviću, predsjedniku suda.
Vilim Ribić|Screenshot: YouTube
Reprezentativni sindikati javnih službi s Vladom su prije nekoliko tjedana dogovorili povećanje regresa za ovu godinu sa 199 eura na 300 za članove reprezentativnih sindikata odnosno 250 za one koji nisu članovi. Dakle, dogovoren je 50 eura veći iznos za članove reprezentativnih sindikata i to je potvrđeno potpisivanjem drugog dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru. Sve temeljem novog članka Zakona o radu koji im je to omogućio.
No, u međuvremenu su četiri nereprezentativna sindikata zatražila ocjenu ustavnosti tog dijela Zakona. Ustavni sud u konačnici je i ukinuo članak zakona koji je dozvoljavao ugovaranje prava u većem iznosu za članove reprezentativnih sindikata jer je većina sudaca smatrala da je ta odredba, među ostalim, diskriminatorna. Sindikati su već ranije oštro reagirali na postupanje suda, a sada se oglasio i najpoznatiji hrvatski sindikalist, Vilim Ribić.
Ribić: ‘Ni dogma o nepogrešivosti pape nije bezuvjetna do mjere do koje su to odluke hrvatskog Ustavnog suda’
Osnivač Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja danas je u mirovini, ali i dalje ima savjetničku ulogu u sindikatu. Pa je u dogovoru sa sindikatima u uputio Otvoreno pismo predsjedniku Ustavnog suda, Miroslavu Šeparoviću. Pismo je poslano i na adrese medijskih kuća, među ostalim i našu,
– U pismu upozoravam na niz neshvatljivih postupaka za razinu ovako visoke institucije u hrvatskom narodu. Upozoravamo i na niz neshvatljivih pravila po kojima Ustavni sud radi, a koje olakšavaju krojenje ovakvih odluka. Nema prethodnog javnog savjetovanja, ali nema niti mogućnosti naknadne ispravke pogrešnih odluka. Niti dogma o nepogrešivosti pape nije bezuvjetna do mjere do koje su to odluke hrvatskog Ustavnog suda. Brzina kojom je Ustavni sud ovdje reagirao u odnosu na sporost kada treba rješavati sindikalne predstavke puno toga govori, navodi Ribić uz pismo.
Podsjetimo, i ranije su sindikati javnih službi održali zajedničku konferenciju za medije na kojoj su odluku suda, među ostalim, nazvali skandaloznom. Upozorili su na to da je razlikovanje člana od nečlana po pitanju iznosa nekih financijskih prava sasvim uobičajena praksa u mnogim, daleko razvijenijim zemljama od Hrvatske.
– Ova Odluka Ustavnog suda sadrži neistinite navode na kojima se ili temelji ili se na njih naslanja, a s kojima je sud pokušao pobiti navode Vlade RH iz njenog odgovora na tužbu. Odluka Ustavnog suda, također neistinito i tendenciozno tumači međunarodne konvencije pozivajući se na članke u kojima uopće ne piše ono što oni tvrde da piše. U pismu to pokazujem. Ustavni sud podvaljuje političke argumente kao stručne argumente cjelokupnoj pravnoj javnosti, istaknuo je Ribić.
Tvrdi da je odluka Suda ‘štetna za sve radnike’
Mišljenja je i da je Ustavni sud prekoračio svoju ulogu ‘i da je ekstra ekstenzivnim tumačenjem načela i pojmova iz teksta Ustava, koje nije fundirano u tekstu Ustava, uzurpirao ovlaštenja koja u demokratskom društvu ne može i ne smije imati i donio odluke koje ulaze u područje za koje nema demokratski legitimitet’. Jer, dodaje, u Ustavnom sudu ne sjedi niti jedna osoba koja je izabrana na izborima.
– Posebno je promašena tvrdnja o diskriminaciji nečlanova u odnosu na članove i o ustavnom pojmu jednakosti. Nije diskriminiran onaj tko ne može ribariti zato što nije član ribolovnog društva, iako su rijeka i potoci javno dobro. Netko o njima brine i ljudi moraju cijeniti i platiti tu brigu. Isto je i sa sindikatima. To je sindrom tzv. ‘tragedije javnog dobra’. Ako javno dobro nitko ne održava, a svi ga iskorištavaju, ono propada. Isto je i s državom. Tko će plaćati porez ako je plaćanje poreza dobrovoljno, navodi, među ostalim, Ribić.
Tvrdi i da je Ustavni sud donio odluku koja je štetna za sve radnike jer ‘potkopava snagu sindikata’ koji plaće podiže nečlanovima jednako kao i članovima. Stoga pismom traži da reviziju odluke Suda.
– U Odluci se nalaze neistinite informacije kojima Ustavni sud argumentira svoja stajališta, što govori ili o nepostojanju elementarnih saznanja o predmetu, ili pak o manipulaciji hrvatskom politikom, javnošću i društvom. Ili oboje. Ta odluka izobličava društvene vrijednosti, tj. ono što treba poticati (aktivnost za opće dobro) Ustavni sud destimulira, a potiče pasivnost. Antisindikalni sentimenti ne daju se sakriti, a to je nedopustivo za bilo koji sud, a pogotovo ustavni. Takva neodgovornost prema društvu i zajednici rezultira opasnom samovoljom. Ustavni sud je de facto institucija bez demokratskog nadzora. Potrebno je da sve političke snage u zemlji shvate da im grupica ljudi, suci Ustavnog suda, samovoljno, preko svojih zaduženja, oduzima ovlaštenja za upravljanje zemljom. Danas jednima sutra drugima. Potrebna je transformacija Ustavnog suda, zaključuje Ribić.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
