Sindikat o cjelodnevnoj školi: ‘Ako ne prihvatite ovaj zahtjev, preispitujemo podršku promjenama’
Nakon što je u srijedu predstavljen koncept cjelodnevne škole, ovog četvrtka objavljen je i javni poziv za odabir 50 škola koje će sudjelovati u eksperimentalnoj provedbi. Među dokumentima koje prijavitelji trebaju dostaviti dvije su suglasnosti – ona osnivača i školskog odbora. Željko Stipić, čelnik Sindikata Preporod smatra da je to nepravedno te traži da se u proceduru prijave uključe i učiteljska te radnička vijeća ili skup radnika. U suprotnom, navodi, ovaj će sindikat preispitati podršku najavljenom projektu.
Željko Stipić | foto: Niko Goga
Ujesen 2027. u sve bi osnovne škole trebao ući program cjelodnevne škole, čiji je koncept predstavljen u srijedu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. U iduće četiri školske godine, od jeseni 2023. do lipnja 2027. godine u pedesetak škola provodit će se eksperimentalni program, a upravo je danas otvoren javni poziv za škole koje žele sudjelovati.
Stipić: U proceduru moraju biti uključena učiteljska vijeća i radničko vijeće ili skup radnika
Među dokumentima koje prijavitelji trebaju dostaviti dvije su suglasnosti – ona osnivača i školskog odbora. Netom nakon objave javnog poziva priopćenjem se oglasio Sindikat Preporod, čiji predsjednik Željko Stipić traži da se u donošenje odluke o prijavi uključe i učiteljska i radnička vijeća ili skup radnika.
– Sveobuhvatne promjene odgojno-obrazovnog procesa koje se od rujna najavljuju u 50 eksperimentalnih školskih ustanova, od veće satnice pojedinih predmeta i povećanja učiteljske norme, preko promjene organizacije nastavnog dana i značajno dužeg boravka na radnom mjestu, do neusklađenosti povećanog opsega poslova i najavljene povišice plaće – nalažu da se učitelje, ali i sve ostale radnike škola, uključi u donošenje odluke o prijavi na natječaj Ministarstva, započinje svoje priopćenje Stipić.
Rješenje prema kojem će samo ravnatelji, školski odbori i osnivači odlučivati o prijavi škole na natječaj, ocjenjuje – ‘neprihvatljivim i ‘štetnim’.
– Kako će se promjene odraziti na sve aspekte rada i života onih koji u školama rade, te kako je predviđeno vrijeme trajanja eksperimenta 4 godine, ishod eksperimenta će u najvećoj mjeri ovisiti o njegovoj prihvaćenosti među onima koji će ga izravno provoditi. Ignoriranje učiteljskih stavova o promjenama svakako će se negativno odraziti na provedbu važnog eksperimenta.
Sindikat Preporod poziva prosvjetnu vlast da u proceduri prijave budu uključena učiteljska vijeća i radničko vijeće ili skup radnika, ističe Stipić.
TKO ČINI ŠKOLSKI ODBOR KOJI SUDJELUJE U ODLUCI O PRIJAVI?
Škole koje žele sudjelovati u programu, dakle, moraju imati suglasnost školskog odbora. A tko čini to tijelo? Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, školski odbor ima sedam članova, od kojih jednog člana bira i razrješuje radničko vijeće, a ako radničko vijeće nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, na način propisan Zakonom o radu za
izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana, a ostalih šest članova imenuje i razrješava:
– učiteljsko, nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće dva člana iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika,
– vijeće roditelja jednog člana iz reda roditelja koji nije radnik škole,
– osnivač tri člana samostalno.
‘Ukoliko ovaj zahtjev ne bi bio prihvaćen, preispitat ćemo podršku’
U zaključku priopćenja za medije, Stipić navodi da je Sindikat Preporod spreman preispitati svoju podršku ovom projektu.
– Nakon najdemokratskijeg provedenog izjašnjavanja, a čemu treba prethoditi potpuna informiranost sviju o najvažnijim detaljima promjena, eksperimentalni će projekt cjelodnevne nastave moći ispuniti sve zbog čega se s njim kreće. Ukoliko ovaj zahtjev ne bi bio prihvaćen, odnosno ako se ustraje na predloženom rješenju, Sindikat Preporod će preispitati svoju dosadašnju podršku najavljenim promjenama, naročito stoga što je u Nacionalnom planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine dogovoreno da će sama konkretna operacionalizacija rješenja biti definirana u uskoj suradnji sa svim relevantnim dionicima sustava odgoja i obrazovanja te predstavnicima sindikata u istom tom sustavu, a što je već u ovom konkretnom slučaju izostalo, navodi Stipić.
Upozorava i da je na odgovornima, prije svega ministru Radovanu Fuchsu, da se ‘natječajni postupci provedu transparentno, uz maksimalno uvažavanje mišljenja učitelja i radnika’.
– Samo će se tako, u doglednoj budućnosti, stvarno provesti promjene u radu osnovnoškolskih ustanova, zaključuje Stipić.
