Sindikat pokrenuo peticiju protiv izmjena Zakona: Nedopustivo im je da ravnatelji ocjenjuju nastavnike
Iduće godine na snagu bi trebao stupiti novi Zakon o plaćama. Njime se, među ostalim, predviđa i uvođenje novog sustava nagrađivanja, odnosno ‘kažnjavanja’ zaposlenika javnih službi. Najbolje ocijenjeni dobivali bi dodatak na plaću, a oni najlošije – otkaz. U školama bi nastavnike i druge zaposlenike ocjenjivao ravnatelj. Taj dio prijedloga Zakona ne dopada se Školskom sindikatu Preporod, koji je s još dva sindikata pokrenuo peticiju kojom traži izmjene po njima spornih odredbi predloženog Zakona.
Ilustracija: Unsplash
Donošenje novog Zakona o plaćama u državnoj i javnim službama odgođeno je za iduću godinu, a o jednoj odredbi koja je posebno zasmetala dijelu sindikata već smo pisali. Riječ je o ocjenjivanju javnih službenika, što dakle uključuje i nastavnike i druge zaposlenike škola, od strane ravnatelja ustanova. Prema prijedlogu Zakona, podsjetimo, učinkovitost rada službenika i namještenika ocjenjivala bi se jednom godišnje.
Skala se sastoji od pet ocjena: ‘izvrstan’, ‘naročito uspješan’, ‘uspješan’, ‘zadovoljava’ i ‘ne zadovoljava’. Onim koji su ocijenjeni ocjenom ‘ne zadovoljava’ dobivaju redoviti otkaz. Novost u predloženom zakonu je i dodatak na plaću za učinkovitost rada, koji bi također ovisio o poviše navedenom sustavu ocjenjivanja. Ocijenjeni ocjenom ‘izvrstan’ dobivaju šest bodova, ‘naročito uspješni’ četiri, a ‘uspješni’ dva boda. Nakon što ostvare određeni broj bodova službenici dobivaju dodatak na osnovnu plaću, a rastom broja bodova raste i postotak povišice.
Tri sindikata pokrenula peticiju protiv dijela predloženog Zakona o plaćama
Na tu je novost u prijedlogu Zakona još ljetos reagirao Sindikat Preporod, odakle su se pobunili oko načina ocjenjivanja, ponajprije u školskom sustavu. U suradnji s Akademskim sindikatom i Carinskim sindikat ovog su utorka pokrenuli i online peticiju kojom traže izmjene u predloženom zakonu. Već u uvodu peticije tvrde da je ovakvo ‘ocjenjivanje’ u službi ‘podjele i zastrašivanja radnika’ te se izvrsnost ‘administrativno i birokratski ograničava’. Prva zamjerka koju imaju odnosi se na to da će radnike ocjenjivati isključivo ravnatelji.
– Zakonom o plaćama predviđa se da će službenike i namještenike ocjenjivati ravnatelji ustanova. To nije dobro rješenje. Službenike trebaju ocjenjivati korisnici usluga, a ponajprije suradnici i kolege, uzimajući u obzir sva napredovanja za koje radnici moraju ispunjavati uvjete. Želimo struku i znanje, a ne ucjenu politike ili ravnatelja, navode iz triju sindikata.
Ne sviđa im se i što su ograničeni udjeli radnika koji mogu biti ocijenjeni najboljim ocjenama. Konkretno, prema prijedlogu zakona najbolju ocjenu može dobiti pet posto službenika, a drugu najbolju njih 15 posto.
– Administrativno ograničavanje nije pravi put za motiviranje i promoviranje kvalitetnog rada službenika! Treba promovirati veći broj dobro ocijenjenih službenika, a ne udovoljavati rigidnim ograničenjima i stvaranju podjela, navode iz Preporoda.
Žele čim prije vidjeti nove koeficijente za izračunavanje plaća
U trima sindikatima nezadovoljni su i time što bi oni koji dobiju ocjenu ‘ne zadovoljava’ dobili otkaz. Smatraju kako takvo postupanje može dovesti do toga da će nagrađivani biti poslušnici, a ne stručnjaci. U tekstu peticije sindikati ističu i da ovakav prijedlog Zakona o plaćama onemogućuje pregovore o dodacima o plaćama pa se pitaju hoće li sindikati onda ubuduće moći pregovarati samo o osnovici. Takvo što će, rezoniraju, značajno oslabiti njihovu ulogu. Sindikati koji su pokrenuli peticiju ne žele i da se Zakon o plaćama donese bez uvida u uredbu u nove koeficijente koji su dio formule za izračunavanje plaća.
– Zakonom o plaćama ne utvrđuju se iznosi koeficijenata složenosti poslova radnog mjesta. Donosi se Zakon, a ne znamo koliko će nam plaće iznositi. Kada ćemo, ako ne sada, saznati koliko vrijedimo našoj Vladi i Hrvatskom Saboru. Želimo se moći usporediti po raznim radnim mjestima. Želimo moći izraziti naše mišljenje i prosvjedovati prije nego bude kasno, navode pokretači peticije uz dodatak da potpisivanje ove peticije završava na dan uoči glasanja o Zakonu o plaćama u Saboru.
Što je Akademski sindikat?
Treba ovom prilikom objasniti i što je Akademski sindikat koji je s Preporodom i Carinskim sindikatom pokrenuo ovu peticiju. Riječ je o sindikatu u visokoškolskom sustavu koji je, stajalo je to u priopćenju poslanom medijima u listopadu, ‘aktiviran’ početkom ove akademske godine. Iako u tom priopćenju nije bilo navedeno tko su osnivači, oni su uoči ‘aktivacije’ sindikata imali i veliki medijski istup.
Jedan od inicijatora i utemeljitelja je Miljenko Šimpraga, bliski suradnik bivšeg rektora Sveučilišta u Zagrebu, Damira Borasa. Šimpragu je Boras imenovao na mjesto svog prorektora za inovacije, ali široj je javnosti postao poznat kada ga je bivši rektor postavio za privremenog dekana Filozofskog. Šimpraga je tu fotelju preuzeo nakon što je Senat Sveučilišta u Zagrebu potvrdio odluku rektora Damira Borasa i tadašnju dekanicu Filozofskog fakulteta, Vesnu Vlahović-Štetić, razriješio dužnosti.
Šimpragino imenovanje na čelo Filozofskog u 2020. bio je bizaran potez jer on nije bio zaposlenik Filozofskog niti je imao veze s društveno-humanističkim znanostima. Doktorat mu je s područja veterine i animalnih znanosti, kao i njegove znanstvene publikacije. Njegovo imenovanje, očekivano, izazvalo je dodatne prijepore na Filozofskom i produbilo postojeću krizu. Nakon što je Filozofski odbio usvojiti godišnje izvješće tada privremenog dekana Šimprage, on je morao otići s te pozicije.
Borasov bliski suradnik Šimpraga je kao o.d. dekana imao i svoje obnašatelje dužnosti prodekana. Jedna od njih bila je Naida Mihal Brandl s Katedre za judaistiku, koja je danas predsjednica Akademskog sindikata.
