Sindikat traži rast koeficijenta za učitelje na 2,17: Tvrde da je prosječna plaća od 1.450 eura dokaz da su potplaćeni
Sindikat Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja Vladi su predali 38.381 potpis protiv Uredbe o koeficijentima za obračun plaća u školama i na fakultetima. Konkretno, Sindikat Preporod traži da koeficijent učitelja koji nije napredovao bude 2,17, umjesto trenutačnih 2,01. Smatraju da je prosječna plaća učitelja od 1.450 eura, a koja je za stotinjak eura veća od prosječne u državi i za 50 manja nego u Zagrebu, pokazatelj potplaćenosti učitelja.
Osim prosvjeda, početkom ove godine Sindikat Preporod, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i tri nastavničke Facebook grupe prikupljali su potpise protiv Uredbe o koeficijentima za plaće u javnom sektoru s naglaskom na škole. Prikupljeno je 38.381 potpisa koje su ovaj utorak predali Vladi. Smatrali su da je prigodan dan za to jer se sastaje povjerenstvo za praćenje koeficijenata.
Preporod traži povećanje koeficijenta učitelja bez napredovanja s 2,01 na 2,17
Željko Stipić, čelnik Preporoda otkrio je da za učitelja koji nije napredovao traže povećanje koeficijenta s 2,01 na 2,17, što je rast od osam posto. Inače, koeficijent od 2,17 trenutačno ima učitelj koji odluči napredovati u mentora, dok oni koji odluče napredovati u savjetnike koeficijent iznosi 2,38, a za izvrsne savjetnike 2,62, pa bi i skupinama koje napreduju koeficijent na temelju zahtjeva sindikata rastao.
– Skoro 40.000 potpisa mi smo dobili za pitanje koje je u svojoj suštini značilo jesu li koeficijenti u javnim službama pravedni. Kao nepravedne ih je prepoznalo svih ovih 40.000 naših građanki i građana i to nam je na neki način dalo snagu da nastavimo dalje. Ova dva sindikata žele poručiti da ćemo vrlo brzo nakon što predamo ove potpise u Vladu, i to ne slučajno na današnji dan, jer je danas prvi sastanak povjerenstva za korekciju koeficijenata. Zato smo mi odabrali današnji dan, jer mi jako puno od tog vijeća očekujemo. Naime, se ovo se može još riješiti mirnim putem, mi ovo smatramo mirnim putem, rekao je Stipić.
Dodaje da je sindikatima strpljenje pri kraju, ističući da je već prošlo osam mjeseci otkad su plaće u obrazovanju uređene novim koeficijentima.
– Ja ću sada ovdje biti vrlo konkretan samo za radnike koji rade u školama. Učiteljeva plaća za rujan, a on je temelj sustava, sukladno tim epohalnim koeficijentima Vlade Andreja Plenkovića iznosila je 1.450 eura. To jest nekih stotinjak eura više od prosječne plaće u državi u tom mjesecu, ali je to i 50 eura manje od prosječne plaće u Zagrebu u rujnu. Iz ovih brojki vrlo se jasno vidi da mi nismo riješili problem potplaćenosti onih koji rade u školama, to je sada jasno. A jesmo li riješili drugi problem? To je onaj zbog kojeg se najavljivalo donošenje i novog zakona i novih koeficijenata. Svi se sjećate pod kojim geslom se to uvodilo – za isti rad ista plaća. Ne da se to nije dogodilo, nego se je zapravo dogodilo suprotno. Oni koji su zaostajali do tada, zaostaju još i više, a mislim ponajprije na radnike u školama. S time se mi ne želimo pomiriti, ovih 40.000 potpisa je nama vjetar u leđa da mi moramo nastaviti dalje i ova dva sindikata će nastaviti dalje, rekao je Stipić dodajući da je uvjeren da će se pokret protiv trenutačnih koeficijenata širiti te da priča neće stati na dva sindikata i tri nastavničke grupe.
Podsjećamo, prosječna neto plaća za učitelja u osnovnoj školi s osnovnim koeficijentom u rujnu je iznosila 1.452 eura, a medijalna 1.551 euro. Prosječna plaća osnovnoškolskih učitelja koji su napredovali do izvrsnog savjetnika i imaju s najveći koeficijent iznosi 2.084 eura neto dok je medijalna 2.094 eura. Više o tome možete čitati na poveznici.
Kroflin: ‘Ovakvim koeficijentima nisu nezadovoljni Željko i Matija, nego naši članovi’
Sindikalni čelnici stava su i da su u svojim zahtjevima za nove koeficijente bili ‘vrlo umjereni i pažljivi, nisu nerealni ni u jednom dijelu’ pa očekuju da ih spomenuto povjerenstvo i Vlada shvate ozbiljno.
– Ovakvim koeficijentima nisu nezadovoljni Željko i Matija, nego naši članovi, zaposlenici u znanosti, visokom obrazovanju i prosvjeti. Zašto to možemo reći, vrlo čvrsto o vrlo jasno? Zbog ovih 40.000 potpisa, koji govore da ovo nije priča koju su si u glavi umislili neki čelnici sindikata, već je to vrlo realan i vrlo opipljiv problem koji zaposlenici u sustavu znanosti i obrazovanja osjećaju, rekao je Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti.
Podsjetio je i na istraživanje koje je sindikat proveo po pojedinim skupinama zaposlenika, nakon što je već isplaćeno nekoliko plaća, a koje je pokazalo da je novim koeficijentima nezadovoljno 75 posto ispitanih, dok ih je 90 posto njih spremno je podržati aktivnosti sindikata po pitanju promjena uredbe.
– Vijeće koje se danas sastaje po Zakonu o plaćama ima ozbiljne ingerencije. Vidjet ćemo na koji način i kako će ih primjenjivati uz sam sustav koeficijenata, tehničke ispravke i neke stvari koje su evidentno napravljene pogrešno u samoj uredbi.
Očekuju da Vijeće razmotri njihove zahtjeve i da sindikati u vrlo kratkom roku saznaju u kojem smjeru i na koji način će ići prijedlozi vijeća o izmjeni sustava koeficijenata. Neprihvatljivo im je da se na izmjene čeka mjesecima, a odgovoru će ovisiti daljnji potezi i planovi sindikata. Kroflin je podsjetio i da se u sljedećih mjesec do mjesec i pol očekuje donošenje pravilnika i implementacija uredbe o ocjenjivanju u javnim službama od 1. siječnja 2025., kojoj se protive, pa će u idućim tjednima njihovi istupi biti češći. U ponedjeljak su započeli i pregovori oko osnovice plaće u javnim službama, a ponuda Vlade je, kaže Kroflin neprihvatljiva. Pregovara se i oko granskih kolektivnih ugovora, koji bi također mogli doći pod svjetla reflektora, poručio je Kroflin.