Sindikati bijesni: ‘Kad idete u tramvaj isprintajte odluku Ustavnog suda, upravo je legalizirao švercanje’
Nakon što su sindikati javnih službi, što uključuje i one u školstvu, u petak potpisali dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru kojim je dogovoren regres od 300 eura za članove reprezentativnih sindikata i 250 za nečlanove, to je palo u vodu. Ustavni sud ukinuo je odredbu Zakona o radu koja je omogućila ugovaranje većih prava za članove sindikata. Sindikati su zbog toga bijesni, tvrde da je ova odluka skandalozna, a Sanja Šprem, predsjednica Matice sindikata i Sindikata hrvatskih učitelja ističe kako je Ustavni sud legalizirao švercanje.
Sanja Šprem | foto: srednja.hr
– Ustavni sud poslao je vrlo jasnu poruku da je švercanje legalno. Kad mi svi primimo odluku Ustavnog suda, ja pozivam sve one, s obzirom na to da je to Ustavni sud tako odlučio, da kad idemo u tramvaj, nije bitno, imaš novca za kartu, nemaš novca za kartu, je li se korektno švercati ili nije, ne treba se uopće razmišljati. Svi će sindikati staviti na svoje stranice odluku Ustavnog suda, ljudi neka je samo isprintaju i neka se lijepo švercaju jer je to legalizirano od Ustavnog suda RH, konstatirala je na današnjoj konferenciji za medije Sanja Šprem, predsjednica Matice sindikata i Sindikata hrvatskih učitelja.
Šprem: Stvarna diskriminacija je prema članovima sindikata
Konferenciju su održali sindikati javnih službi, što uključuje i one u školstvu, povodom ukidanja odredbe Zakona o radu kojom je omogućeno ugovaranje većih prava za članove reprezentativnih sindikata u odnosu na nečlanove. Sindikati su u petak potpisali dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru kojim je dogovoren regres od 300 eura za članove reprezentativnih sindikata i 250 za nečlanove. Samo nekoliko dana kasnije Ustavni sud poništio je odredbu Zakona kojom je to omogućeno, među ostalim, naveo je Sud, jer je diskriminatora. Šprem, pak, navodi da je odluka Ustavnog suda diskriminatorna prema članovima sindikata te da je skandalozna. Nije to bio zahtjev sindikata, rekla je na konferenciji, nego upravo samih članova.
– Ako Ustavni sud ne vodi računa o stvarnoj diskriminaciji, a stvarna diskriminacija je upravo prema članovima sindikata. Tada, naravno da je nama u interesu, a vjerujem i Vladi, sljedeći korak iznaći moguće pravno rješenje za trenutnu situaciju. Ne stajemo ovdje, ovo nije kraj. Vlada i sam premijer Andrej Plenković pokazali su intenciju da je potrebno pristupiti izmjenama zakona na pošten način, rekla je Šprem i dodala da je rješavanje ovog pitanja zajednički interes premijera, Vlade i svih sindikata.
Ovakva rješenja imaju mnoge druge zemlje
Smatra da se sastanak s premijerom i članovima Vlade sindikati moraju sastati čim prije i pronaći modalitet koji će ‘valorizirati sav doprinos sindikalnih članova u kolektivnom pregovaranju’. Mirela Bojić, tajnica Matice sindikata i pravnica ovu odluku Ustavnog suda isto smatra skandaloznom.
– Ustavni sud se, po mom osobnom uvjerenju, a to pokazuje i činjenica da je tako brzo donio odluku, u meritum stvari previše upuštao nije. I to je tragedija. To je Sud koji bi trebao dati pravorijek na način da bude usmjerenje kako riješiti problem, kako pronaći načine za donijeti i legalizirati isprana i pravedna rješenja. Međutim, taj je Sud više puta pokazao samo to što treba nije, rekla je Bojić.
Navodi da se o sada ukinutom članku Zakona jako dobro promišljalo i ozbiljno radio. Utemeljeno je, naglašava, na višestrukoj komparativnoj praksi u Europi i svijetu.
– Rješenje koje smo stavili unutra ima jedna Njemačka, ima Slovenija, slična rješenja imate u Belgiji. Rješenja koja puno više povlastica daju članovima sindikata, jer im tako vraćaju doprinos, imate u Skandinaviji. Do niza drugih zemalja koje imaju različita rješenja, ali sva ona imaju isti cilj – razlikovanje onih koji nečemu doprinose da bi svi skupa imali to nešto. Dakle, temeljno polazište ovom i sličnim rješenjima je to da oni koji nečemu doprinose financijski, akcijski, imaju svako moralno i svako drugo pravo da za to dobiju više, od onih koji ničemu ne pridonose, nego se, kako dobro reče gospođa Šprem – švercaju sve ove godine, kaže Bojić.
Spomenula je i kako je savezni sud u Njemačkoj odlučivao o istome, te zaključio kako se ne radi o diskriminaciji. Osvrnula se i na to da se odredba zakona odnosila samo na reprezentativne sindikate.
– Sve zemlje o kojima vam pričam, svaka operativna prava, leže na rješenju koje se mora temeljiti, da ne bi bilo diskriminacije, na tome da samo oni koji doprinose imaju pravo dobiti nešto više od onih drugih. A jedini koji doprinose kolektivnom ugovoru, i tako to piše i u mnogim drugim zemljama, su oni koji pregovaraju za kolektivni ugovor, kazala je Bojić.
Sindikati se što prije žele nanovo sastati s Vladom
Dodala je i kako pronalazak novog zakonskog rješenja ne može čekati godinu dana kada je planirana nova, redovna izmjena zakona, nego da do toga mora doći puno ranije.
– Sindikati za sebe, niti su mogli niti imali namjeru, ugovoriti bilo koje ekskluzivno pravo u odnosu na nečlanove sindikata. Dokaz toga je ugovorena uskrsnica, gdje smo tražili i Vlada je na to pristala, da se uskrsnica dogovori i za nečlanove sindikata. S time da smo mi, prema tada važećoj odredbi, tražili uvećani iznos za nečlanove sindikata. Netočno je i da su sindikati za sebe ugovorili veće plaće, one su iste i za članove i nečlanove sindikata, rekao je Domagoj Rebić, glavni tajnik Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi.
Dodao je da bi povoljnije ugovorena prava za članove sindikata bili regres, božićnica i uskrsnica te da nije sklon vjerovati da bi bilo koje drugo pravo bilo ugovoreno posebno za članove.
– Smatramo da s Vladom i premijerom ponovno moramo otvoriti dijalog i iznaći mehanizam i institut koji će, rekao bih, biti na tragu naših zahtjeva i onog što je Vlada u dobroj vjeri prihvatila i što je prošlo zakonsku proceduru, ali isto tako da na neki način bude udovoljeno Ustavnom sudu, kako bi se ova priča, koja se vuče već nekoliko godina, konačno riješila, ističe Rebić.
Čitavu konferenciju za medije poslušajte u nastavku:
