Sindikati od ministrice Divjak traže da riješi problem neplaćene produžne nastave u srednjim školama

Konferencija za medije Sindikata Preporod u vezi produžne nastave u srednjim školama, održana je jučer. Otkako je prije 3 godine promijenjen zakon, nastavnici su učeniku koji ima zaključenu negativnu ocjenu dužni osigurati dodatnu nastavu, umjesto nekadašnjih popravnih ispitnih rokova. Ta im nastava nije plaćena, a kako kažu iz Sindikata, veliki problem proizlazi iz neravnopravnosti predmeta u srednjim školama. Od ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak očekuju da se što prije pozabavi tim problemom.

Foto: Duje Kovačević|srednja.hr

U prosincu 2014. godine došlo je do izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju. Tim izmjenama uređeno je pitanje popravnih ispita, odnosno produžne nastave ukoliko učenik u srednjoj školi na kraju godine ima zaključenu negativnu ocjenu. Do tog trenutka, negativna ocjena ispravljala bi se na jednom od tri ispitna roka. Nakon izmjena, uvedena je produžna nastava prema kojoj je nastavnik dužan učeniku osigurati od ‘minimalno 10 do maksimalno 25 sati’ nastave određenog predmeta koji nije uspio položiti. Produžna se nastava dodatno ne plaća nastavnicima. 

To je svojedobno izazvalo burne reakcije nastavnika, a situacija je još uvijek ista. Tako je Sindikat Preporod danas održao konferenciju za novinare na kojoj se pozabavio pitanjem neplaćene produžne nastave i neravnopravnosti predmeta u srednjim školama. Na toj su konferenciji predstavnici Sindikata iznijeli i glavne zahtjeve prema ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak.

Stipić: ‘Ako je nešto utemeljeno na postojećim propisima, onda se to mora i platiti’ 

Predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić smatra da jedan od najvažnijih problema leži u činjenici da je produžna nastava neplaćena. 

– Ako je nešto utemeljeno na postojećim propisima, onda se to mora i platiti. I tu dolazimo do problema neplaćanja produžne nastave, kaže Stipić. 

Osim financijskih problema, produžna nastava ima znatne nedostatke koji se pokazuju u praksi. Predsjednik Stipić tako spominje i mail koji je upućen Sindikatu od profesorice iz Siska. Profesorica u mailu traži savjet što učiniti kada ravnateljice škole od nje zatraži da odradi 60 sati produžne nastave. 

– Radi se o jedinoj profesorici tog predmeta u školi čiji bi dodatni rad iznosio 60 sati. To nije moguće ni realizirati jer bi ta profesorica išla izvan svojih zaduženja, a najvjerojatnije bi se prekršio i Zakon o radu koji propisuje maksimalne radne sate u tjednu, govori Stipić i dodaje kako su zbog neplaćanja, ali i kršenja zaduženja nastavnika, Sindikati pokrenuli sudske sporove koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokušalo zaustaviti. 

Pomoćnik ministra znanosti i obrazovanja Momir Karin poslao je dopis u kojem od ravnatelja škola traži da se nastavnicima, prilikom završetka nastavnih obveza u lipnju izdaju rješenja o tjednom zaduženju. Stipić smatra kako se MZO, na taj način, odlučio papirnato pokriti i usporiti sudski postupak. 

Budući da ne postoje detaljni podaci o ukupnom broju sati produžne nastave u svim srednjim školama u Hrvatskoj, teško je odrediti i financijsku težinu neplaćenog rada. Iz Sindikata procjenjuju da se radi o iznosu od otprilike 10 milijuna kuna godišnje. S obzirom na to, može se zaključiti da je u posljednje tri godine, otkako je produžne nastave, neisplaćenog rada otprilike 30 milijuna kuna. Također napominju i da im se sati produžne nastave mogu platiti kao redovni, odnosno dodatak na plaću, umjesto prekovremenih jer bi to iznosilo više novca. 

Uz sve navedene probleme koje Sindikat ističe, Željko Gazzari, profesor hrvatskog jezika u Školi za grafiku, dizajn i medijsku produkciju kaže da je problem i u neravnopravnosti predmeta po pitanju dodatnih sati. 

– Jedan od većih problema je neravnopravnost predmeta. Tu su jezičari i matematičari u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale predmete jer se te predmete često ‘pada’ u srednjim školama, za razliku od tjelesnog ili vjeronauka, napominje Gazzari.

Od ministrice Divjak očekuje se kratkoročno, ali i cjelovito rješenje problema 

Konferenciju za medije su sazvali i zbog toga da svoj apel adresiraju na novoizabranu ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak. Godinama prije, njeni prethodnici ignorirali su ove probleme i nisu se konzultirali sa strukom, kažu iz Sindikata. Od ministrice Divjak očekuju da se s tim problemom pozabavi što prije, ali i da nastavi raditi na njegovu otklanjanju i cjelovitom rješenju. 

– Očekujemo od ministrice da se pozabavi ovim problemom na dvije razine, kratkoročno i dugoročno, odnosno cjelovito. Kratkoročno su naša očekivanja da se svim nastavnicima koji su imali produžnu nastavu plati dodatan posao. Tu napominjemo i predizborno obećanje HDZ-a koji se zalagao ne samo za plaćanje produžne nastave, već i da se to odradi preko kolektivnih pregovora sa sindikatima, ističe Stipić. 

Dugoročno, pak, od ministrice očekuju pokretanje novih izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju preko kojeg bi trebalo delimitirati broj sati dopunske nastave jer su sad ograničeni na 1 sat po razrednom odjeljenju. Kada bi se omogućio bolji okvir dopunske nastave, smatraju, puno manji broj učenika na kraju godine imao bi negativnu ocjenu. 

Profesor Gazzari napomenuo je kako se uvijek pri spomenu svota od 10 milijuna kuna i radnika u prosvjeti smatra da nastavnici nešto financijski žele. 

– Samo razmislite koliko roditelji troše na instrukcije kako bi im djeca imala pozitivnu ocjenu. Ako se ovo uspije srediti kroz dopunsku nastavu, to ne bi bio bačen novac, zaključio je Gazzari.