Sindikati potpisali dodatak kolektivnom ugovoru: ‘Nije riješeno najvažnije pitanje zaposlenika’
Sindikati javnih službi, što obuhvaća i one u školstvu, potpisali su u petak drugi dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru. Njime je dogovoreno povećanje regresa za ovu godinu sa 199 eura na 300 za članove reprezentativnih sindikata odnosno 250 za one koji nisu članovi. Dogovoreno je i da će se u 2024. ugovoriti novo pravo – uskrsnica. No, sindikati navode da je još posla pred njima, a iz visokoškolskog upozoravaju da i dalje nije riješeno najvažnije pitanje zaposlenika javnih službi jer rast osnovice ne prati stopu inflacije.
Prosvjed zaposlenika škola za vrijeme velikog štrajka 2019. | foto: srednja.hr
Vlada i sindikati potpisali su drugi dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama. Već je ranije dogovoreno da raste iznos regresa za ovu godinu pa će on, umjesto dosadašnjih 199 eura iznositi 250 eura za sve službenike nečlanove sindikata, a za članove reprezentativnih sindikata iznosit će 300 eura. Ugovaranje viših prava za članove reprezentativnih sindikata omogućeno je izmjenom Zakona o radu početkom godine, no četiri sindikata zatražila su ocjenu ustavnosti dijela zakona kojim je to omogućeno.
Lovrić: ‘Dvije su važne pobjede’
Osim povećanja regresa dogovoreno je i da će se za 2024. ugovoriti novo pravo – uskrsnica. Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama obratila se članovima pismom objavljenim na web stranici sindikata.
– Dvije su važne pobjede koje obilježavaju današnji dan. Prvi put je ugovoreno materijalno pravo uskrsnice za sve zaposlenike javnih i državnih službi. Prvi put je za članove sindikata koji svojom članarinom financiraju kolektivno pregovaranje ugovoreno veće materijalno pravo (veći regres za 50 eura) zbog njihovog doprinosa sindikalnom pregovaranju jer bez njih ne bi ni bilo ovih prava. Prilika je ovo da se zahvalimo svim sadašnjim i bivšim članovima našeg Sindikata i onima koji će to tek postati što ste nam ukazali svoje povjerenje u zaštiti i promicanju ekonomskog i društvenog položaja zaposlenika u srednjoškolskim ustanovama Republike Hrvatske još od davne 1990-te godine. Još je mnogo posla pred nama jer borba za bolje i kvalitetnije obrazovanje kao nužnost razvoja Republike Hrvatske, naša je nasušna potreba i obveza jer obrazovanje jest ključna poluga za razvoj društva na svim razinama. Obrazovanje omogućuje razvijanje kritičkog razmišljanja i otvara vrata osobnog razvoja našim učenicima upravo onima na kojima svijet ostaje i zato u obrazovanje vrijedi ulagati, a na nama je da se za tu vrijednost borimo, napisala je u svom obraćanju Lovrić.
Spomenimo ovom prilikom i kako je jedan od sindikata u prosvjeti, Sindikat Preporod, odlučio provoditi i izjašnjavanje o ponudi Vlade. Ono je provedeno u 417 od 430 podružnica koja ukupno broje 9.217 članova. Kako je izvijestio Preporod, od onih koji su pristupili izjašnjavanju 63,09 posto se izjasnilo ‘za, 36,49 posto bilo je ‘protiv’ ponude dok je nevažećih listića bilo 0,42 posto.
Kroflin: ‘Nije riješeno najvažnije pitanje zaposlenika’
Dodatak TKU potpisao je i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, koji smatra da potpisom doprinosi povećanju prava članova i ostalih zaposlenika u sustavu. No, nisu u potpunosti zadovoljni.
– Time nije riješeno najvažnije pitanje zaposlenika, a to je očuvanje njihove kupovne moći u uvjetima rasta cijena i očuvanje cijene njihovog rada u odnosu na druge plaće u zemlji. Veći regres za 50 eura i rast plaća od 2 posto od ovog svibnja ne mogu zaustaviti drastičnu eroziju materijalnog standarda i društvenog položaja zaposlenika. Prema zadnjim dostupnim podacima, plaće u privredi su u odnosu na siječanj 2021. veće za 27 posto, a inflacija za 19 posto. Osnovica za izračun plaće u javnim službama je veća tek za 12 posto, navodi se u priopćenju visokoškolskog sindikata kojeg potpisuje glavni tajnik Matija Kroflin.
Podsjetio je i da je premijer Andrej Plenković prilikom potpisivanja zadnjeg sporazuma o rastu osnovice, krajem listopada, najavio da će se s predstavnicima sindikata sjesti za stol ako se procijeni da ovih dva posto povećanja nije dovoljno.
– Tragom te mogućnosti, na zadnjem pregovaračkom sastanku javnih službi dogovoreno je da će se organizirati takav sastanak, međutim do njega još nije došlo. Mi doista ne znamo koliko lošije od ovoga mora biti da bi se sa sindikatima razgovaralo. Istovremeno se stvaraju kaste profesija kojima se omogućuje poseban privilegirani status i time razara sustav kolektivnog pregovaranja. Javne službe muku muče s plaćama već desetljećima i svaki put je opravdanje bilo to da nema dovoljno novca. Sada ima dovoljno novca, to svi u zemlji znaju, ali je odnos prema vlastitim zaposlenicima i dalje šikanirajući. Na koja se to načela politika plaća ove Vlade oslanja? Čini nam se da je to politika bez načela, poput olupine koja ljulja od vala do vala, bez cilja i smjera. Upravo takva politika sada dovodi do sve većeg broja socijalnih konflikata u zemlji. Čak i suci provode nezakoniti štrajk, a otvara se pitanje tko će takav štrajk zabraniti i proglasiti nezakonitim. Suci očito ne, zaključuje Kroflin.
