Sindikati potvrdili: Fuchsu stižu prosvjednici već ovog tjedna, kažu da je ovo upozorenje
Sindikat Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja potvrdili su da će ovog petka prosvjedovati ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u 10:30 sati ujutro. Poručili su da je ovo ‘prosvjed upozorenja’. Nezadovoljni su i Prijedlogom o sustavu ocjenjivanja koje je trenutno u javnom savjetovanju, te traže početak pregovora oko granskih kolektivnih ugovora. Navode kako žele da ih ministar Radovan Fuchs shvati ozbiljno.
Željko Stipić i Matija Kroflin najavili ‘prosvjed upozorenja’ | Screenshot: YouTube
Na zajedničkoj konferenciji za medije, predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić i Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, najavili su zajednički ‘prosvjed upozorenja’ ovog petka, 20. rujna u 10:30 sati. Dvojica su sindikalista poručila kako čekaju dobar odaziv i da će ispuniti prostor parkirališta ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih na Donjim Sveticama.
Stipić: Problemi s maturom čekaju rješenje nakon 15 godina
Kao što smo i ranije pisali, ova dva sindikata su nezadovoljni što još nisu krenuli pregovori za granske kolektivne ugovore. K tome, nisu zadovoljni prijedlogom sustava ocjenjivanja koje je već ušlo u javno savjetovanje. Stipić je poručio da se nada da će ih ministar Radovan Fuchs ‘ozbiljno shvatiti’ nakon prosvjeda u petak, te je poručio da pregovori nisu stvar dobre volje Vlade, već obveza.
– Članovima moramo objašnjavati zašto, nakon što je proveden postupak utvrđivanja reprezentativnosti, zašto se nakon što su pregovori već pokrenuti, zašto se s njima stalo. Nas stišću naši članovi, a onda i mi moramo stiskati drugu stranu, tvrdi Stipić.
Dodao je da je kolektivni ugovor jedini dokument kojim se mogu poboljšati nematerijalna i materijalna prava. Proširivanje popisa škola s otežanim uvjetima rada, proširivanje broja korisnika bonusa među nastavnicima koji u osnovnim i srednjim školama rade s učenicima s posebnim programom, Stipić je nazvao gorućim pitanjima. No, kroz kolektivne ugovore, najavio je, žele i omogućiti potpuno nova prava, dotaknuti pitanja koja do sada nisu bila u ugovorima.
– Vidimo da nacionalni ispiti više nisu sporadični nego su postali praksa. Problem dežurstava na državnoj maturi i poslova vezanih uz nju, star je 15 godina i čeka na rješavanje. Tu je i rad s učenicima iz depriviranih skupina. To više nisu samo Romi, nego imamo sve više učenika koji dolaze u naše škole bez poznavanja hrvatskog jezika i učitelji čine velike dodatne napore da bi se učenici mogli integrirati i pohađati školu u koju su upisani. Tu su i pomoćnici u nastavi, brojna skupina radnika čiji status nije do kraja riješen pravilnikom i nastavak rješavanja njihovih problema očekujemo kroz granske kolektivne ugovore, pobrojao je Stipić navodeći da znaju točno što traže i žele da pregovori stignu što brže.
Kroflin: ‘To stvarno sad već postaje bezobrazno’
Dok nastavnicima u osnovnim i srednjim školama pregovori s prekidom traju 15 mjeseci, u sustavu znanosti i visokog obrazovanja traju od ožujka 2023. godine, tvrdi Kroflin. Poručio je da Vlada ima obvezu dići pokrivenost radnika kolektivnim ugovorom iznad 80 posto, te se zapitao je li ovim pristupom pokušavaju dati primjer.
– Znamo što želimo kroz pregovore do te mjere da smo u 12. mjesecu 2023. poslali sve članke, po našem sudu, gotov ugovor. Od tada nismo ništa dobili od ministarstva. Razumno je imati strpljenje, čekati možda mjesec, dva, tri možda i šest. Ali baš devet mjeseci? I to nakon što ste donijeli i prošli sve reforme, nakon što su prošli izbori, to stvarno sad već postaje bezobrazno, požalio se Kroflin.
Dodao je i da je žalosno da je došlo do prosvjeda te je naveo da bi Vlada ‘trebala biti svjetionik pregovaranja’. Zapitao se koliko će dugo čekati na pregovore s privatnim sektorom, ako ovoliko dugo treba za novi kolektivni ugovor s Vladom.
Protiv sustava ocjenjivanja: ‘To nije propis nego opis’
Što se tiče sustava ocjenjivanja, predstavnici oba dva sindikata su poručili da će u naredna dva tjedna koliko traje javno savjetovanje, upozoriti na sve što smatraju spornim i pojasniti svoje protivljenje. No, ključnim su istaknuli nedovoljno definirane postupke ocjenjivanja, zbog čega strahuju od proizvoljnih ocjena. Kroflin je naveo da je ovaj prijedlog neprihvatljiv za sustav znanosti i visokog obrazovanja. Naveo je da sustav ocjenjivanja za tu razinu već postoji i da je on ‘detaljno razrađen, hijerarhiziran i usavršen’.
– Paralelni sustav nije kompatibilan i primjenjiv. Ako govorimo o neznanstvenim i nenastavnim radnim mjestima, u tom slučaju nije dovoljno razrađen te je potencijalno opasan za zaposlenike. Daje pretjerano veliku slobodu onima koji ocjenjuju, a to su čelnici ustanova. Iz tog aspekta ne možemo reći ništa pozitivno, poručio je Kroflin.
Slično razmišlja i Stipić koji je rekao da ove promjene u uredbi neće donijeti ništa dobro. Preporod stav o Zakonu o plaćama te uredbi nije promijenio.
– Radnici u školama će se dodatno podijeliti, a ravnatelji dobiti dodatnu mogućnost zlouporabe svoga položaja. Takva rješenja, nama u osnovnim i srednjim školama, nisu potrebna. Nismo ni očekivali da će nacrt uredbenog prijedloga biti konkretniji nego što jest jer je ocjenjivanje toliko suptilna materija, koja traži tolika predznanja i iskustava iz drugih zemalja. Znali smo da svega toga nema. Dobili smo više opis nego propis, a kad imate takve dokumente posao se svodi na jedno. Na improvizaciju, idealan prostor za najrazličitiji oblik manipulacije, zaključio je Stipić.
