Sindikatima se ne sviđa izjava ministra: ‘Štrajk će sigurno biti opcija koju će velik dio članova podržati’
Ove jeseni sindikati državnih i javnih službi, kojima pripadaju i sindikati zaposlenika u školstvu, ponovno se sastaju s predstavnicima Vlade oko pitanja povećanja osnovice, što je dogovoreno proljetos kod zaključenja Temeljnog kolektivnog ugovora. Spremnost za štrajk, ukoliko ne dođe do tog povećanja, izrazili su sindikati već više puta, a u srijedu je novi ministar finanicija Marko Primorac, kada su u pitanju spominjanja štrajka, izjavio kako ‘nije vrijeme za stjecanje političkih poena, koristi i popularnosti’. Oko njegovih izjava oglasili su se i iz Matice hrvatskih sindikata, odakle kažu – ako ne postoji način da se kroz pregovore riješe kritični problemi članova, prosvjedi i svi drugi oblici organiziranog pritiska, pa i štrajk, sigurno će biti opcija koju će velik dio članova podržati.
Sanja Šprem i Marko Primorac|screenshot: YouTube
Novi ministar financija, Marko Primorac, u srijedu je dao izjavu nakon sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura. Osvrnuo se i na nadolazeće pregovore oko povećanja osnovice plaće sa sindikatima državnih i javnih službi, koji obuhvaćaju i zaposlenike u školstvu.
Primorac: ‘Svaki dan se suočavamo s novim problemima’
Sindikati su već više puta prethodnih mjeseci izrazili spremnost na štrajk ako ne dođe do dogovora u nadolazećim jesenskim pregovorima. Podsjetimo, uoči potpisivanja Temeljnog kolektivnog ugovora sindikati su tražili da se osnovica poveća za osam posto, a proljetos je dogovoreno povećanje od četiri posto te novi pregovori. Sindikati ističu da je inflacija već ‘pojela’ to povećanje, a da novca za ono koje su tražili u državnoj blagajni itekako ima.
– Najavljivao sam slične scenarije i pomoć određenim ugroženim skupinama ljudi i taj nekakav paket je formiran u skladu s fiskalnim prostorom koji nam je na raspolaganju. U medijima sam vidio informaciju da se spominje višak poreznih prihoda. Taj navodni višak je vrlo ograničen. Da ne bi u javnom prostoru postojala informacija u smislu velikih novaca koje je sad samo pitanje tko će ih na kraju dobiti. U skladu sa situacijom ćemo adekvatno reagirati. Nekakvo strpljenje u tom kontekstu ne bih tumačio kao nešto što je loše ili dobro. Svaki dan se suočavamo s novim problemima, plinare, vodovoda, to su teme o kojima smo raspravljali i imamo spremna određena rješenja. Nekakav prostor koji je na raspolaganju nećemo ispucati od jednom jer postoje brojni izazovi s kojima ćemo biti suočeni u budućnosti i nećemo sve ispucati, rekao je Primorac, prenosi RTL.hr.
Traži da se naprave distinkcije od ove krize i prethodnih kriza vezanih uz COVID i potrese, gdje je, kaže, ‘državni intervencionizam u smislu povećanja državne potrošnje bio dovoljan’. Stava je da se u aktualnoj situaciji mjere moraju provoditi ciljano jer pretjerani državni intervencionizam ili povećanje deficita utječe na inflaciju.
– Možemo pomoći kratkoročno svima, zadužiti se puno, povećati deficit, mjesec dana će svi biti sretni i reći da je Vlada super, a nakon tog inflacija bude 30 posto, traže se nove mjere, a fiskalni prostor ne postoji. Moramo biti oprezni i sigurni kada određene mjere budu potrebne da ih donosimo ciljano i da fiskalni prostor bude adekvatan. Svi prijete štrajkovima, da će na jesen ako mjere Vlade budu neadekvatne izaći na štrajkove. Ne želim priječiti pravo da netko iskazuje svoje mišljenje o politici Vlade, ali ovo nije vrijeme za stjecanje političkih poena, koristi i popularnosti. Ovo su teška vremena u kojima moramo svi zajedno naći način da podnesemo dio krize i donesemo najbolja rješenja. Ako do kraja godine utvrdimo da fiskalno postoji prostor koji je neiskorišten, iskoristi ćemo ga. Ako odgađamo mjere, nemojte misliti da je to odgađanje kako bi akumulirali sredstva i prikazali da dobro vodimo proračun, to nije zbog toga. Ako ostane višak sa strane mi ćemo ga pred kraj godine preraspodijeliti. Ne možemo se dovesti u situaciju da potrošimo novce i ne možemo reagirati, kazao je Primorac, prenosi RTL.
Sindikati: ‘Poslodavci u privatnom sektoru dižu plaće’
Nije trebalo puno čekati na reakciju sindikata. Matica hrvatskih sindikata, čija je predsjednica Sanja Šprem, ujedno i čelnica Sindikata hrvatskih učitelja, uz Matiju Kroflina iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja potpisnica je priopćenja kojeg je Matica uputila medijima.
U reakciji na Primorčeve izjave iznose tvrdnju kako statistika jasno pokazuje kako plaće u javnim službama zaostaju za plaćama drugih u zemlji te da njihova kupovna moć snažno pada.
– Bruto plaće u lipnju su porasle za četiri posto, odnosno svega 2,3 posto na godišnjoj razini dok su cijene u srpnju porasle za 12,3 posto. Očekuje se rast cijena na razini godine od cca deset posto. Ako plaće ostanu ovakve kakve jesu, zaposlenima u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi, kulturi i drugim javnim službenicima prijeti pad kupovne moći od osam ili više posto. Pritom, inflacija pogađa puno snažnije nego što to statistika pokazuje i što su plaće niže to je udar žešći. Poslodavci u privatnom sektoru dižu plaće jer im radnici trebaju i shvaćaju da im u ovoj situaciji moraju egzistencijalno pomoći. Nadamo se da to shvaća i Vlada, iako izjave ministra Primorca izgledaju kao da nas priprema za još jedne mučne pregovore pune odugovlačenja od strane Vlade, piše u uvodu priopćenja.
Dodaju, primjereno povećanje plaća u ovom je trenutku egzistencijalna potreba radnika i sam ekonomski prioritet Vlade.
– Alternativa je drastično rušenje standarda i egzistencijalno ugrožavanje velikog broja radnika što nas u konačnici vuče prema recesiji i najgoroj noćnoj mori svake ekonomske politike, a to je stagflacija, situaciji u kojoj ekonomska aktivnost opada, raste broj nezaposlenih i siromašnih, a cijene nastavljaju rasti. Rast plaća u javnim i državnim službama nije uzrok inflacije, niti će rast koji bi očuvao razinu kupovne moći uzrokovati njeno povećanje. Cijene rastu primarno zbog energenta i sirovina. Vlada je najveći poslodavac u zemlji i njen utjecaj na plaće ima efekte na cijelu ekonomiju. Ne može se ponašati kao da njeni radnici ne plaćaju režije, ne kupuju hranu i žive u nekoj drugoj zemlji u kojoj cijene ne rastu, poručuju iz Matice hrvatskih sindikata.,
Ako ne će biti dogovora, štrajk je jedna od opcija
Podsjećaju da se proljetos Vlada, Temeljnim kolektivnim ugovorom za javne službenike, obvezala pristupiti pregovorima o povećanju osnovice za ovu godinu do kraja rujna, u skladu s ekonomskim okolnostima i kretanjima gospodarskih pokazatelja. To je na konferenciji za medije nakon dogovora u proljeće jasno najavio i premijer Andrej Plenković
– BDP nam raste iznad očekivanja, kreditni rejting na povijesno je najvišoj razini, iz EU dolaze značajna sredstva iz NPOO-a i što je najbitnije, fiskalna situacija je zbog rekordne zaposlenosti i odlične turističke sezone vrlo povoljna. U skladu s time, očekujemo da Vlada u što kraćem roku pokaže inicijativu za pokretanjem pregovora te da pokaže brigu o svojim zaposlenicima. Štrajkovi nikako nisu sredstvo kojim sindikati stječu popularnost, kao što ministar ističe. Oni su uvijek krajnje sredstvo. No, ako ne postoji način da se kroz pregovore riješe kritični problemi članova, prosvjedi i svi drugi oblici organiziranog pritiska, pa i štrajk, sigurno će biti opcija koju će velik dio članova podržati, poručuju iz Matice hrvatskih sindikata.
Podsjetimo, prije samo nekoliko dana iz Vlade su se mogle čuti puno blaže poruke po pitanju pregovora sa sindikatima. Primorčev kolega, ministar rada Marin Piletić rekao je kako će ‘Vlada itekako biti spremna na podizanje osnovice u državnim i javnim službama’, premda konkretne brojke nije iznosio. Više o tome čitajte na poveznici.
