Škola za život danas je ušla u škole, stručnjaci uputili oštre kritike: Radi se o ’ementaler reformi’
Magičan je ovo dan za ministricu obrazovanja Blaženku Divjak. Njen krunski projekt, reformski pokušaj simpatičnog naziva Škola za život ušao je u sve škole diljem Hrvatske. No, da u javnosti vlada neko pretjerano oduševljenje spomenutim – baš i nije. Dokazuju to brojne negativne reakcije. Najnovija stiže od GOOD inicijative iz koje kažu da Škola za život ni po koracima ni po opsegu nije ono što su ljudi tražili te kako se radi o ‘ementaler reformi’. Osim njih, svoje je mišljenje o reformi dala i bivša ministrica školstva Ljilja Vokić te ju nazvala besmislenom. Valja istaknuti da ovo nisu prve ni jedine reakcije na frontalno uvođenje Škole za život. Već je nekoliko obrazovnih stručnjaka izrazilo svoje sumnje u projekt, a 3.000 učitelja tražilo je odgodu uvođenja.
Blaženka Divjak | Screenshot: RTL televizija
Nakon prošlogodišnjeg eksperimentalnog programa u kojem su sudjelovale 74 hrvatske škole, stigao je dan za punokrvnu implementaciju Škole za život. Ovaj je reformski pothvat krunski projekt aktualne ministrice resora Blaženke Divjak kojim se, izgleda, ovih dana ponosi samo ona. Ne prestaju stizati negativni komentari apropo uvođenja Škole za život, najnovije od GOOD inicijative te bivše ministrice školstva Ljilje Vokić.
GOOD: Ementaler reforma ulazi u škole
Dosta oštra reakcija dolazi iz GOOD inicijative. Tvrde kako je Škola za život tek parcijalno rješenje koje ni po koracima ni po opsegu ne predstavlja ono što se očekivalo od jedne obrazovne reforme. Da stvar bude boljom, nazvali su je ’ementaler reformom’.
– Premda Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokušava ove intervencije u obrazovanje prikazati kao cjelovitu kurikularnu reformu, jasno je da se radi o nedovoljno pripremljenim i nedostatnim promjenama, ukratko, radi se o ementaler reformi. Umjesto da ovom poduhvatu pristupi ozbiljno, sustavno i za pripremu odvoji dovoljno vremena, Ministarstvo je preskočilo važne korake, a uložilo u PR, odnosno stvaranje lažne slike uspjeha. Nije ni čudo ako se prisjetimo da je ministrica Divjak svoj mandat vezala uz obećanje da će ove godine započeti reformu u školama, stoji u dijelu priopćenja GOOD inicijative.
Oštro nastavljaju s kritikama. Ministarstvo treba biti svjesno, ističu, da je za reformu potrebno puno više od mijenjanja sadržaja u udžbeniku, neke nove metode i novih tableta. Treba poticati kritičko mišljenje pa, smatraju, zabrinjava da je građanski odgoj i obrazovanje i dalje zabranjena tema.
– Potrebno je školsko okruženje koje potiče kritičko mišljenje, istraživanje, kreativnost i traženje rješenja te usmjerenost na sadržaje adekvatne vremenu u kojem živimo – potrebna je izgradnja kompetencija koje će ih osposobiti za život u demokratskom društvu. Stoga zabrinjava kako građanski odgoj i obrazovanje ostaje zanemarena tema, tek jedna od sedam novih međupredmetnih tema, koje nisu dovoljno planski uključene u kurikulum, ističe se u priopćenju GOOD inicijative.
Naposljetku zaključuju ni kako po pitanju jednakosti Škola za život nije postigla ništa. Neće svi imati besplatne udžbenike ni prijevoz, niti jednosmjensku nastavu, a čak su i pomoćnici u nastavi za one koji ih trebaju – upitni.
– GOOD inicijativa ističe kako je umjesto kozmetičkih zahvata, obrazovanju se treba pristupiti sagledavajući cjelovitu sliku, a preduvjet potrebne korjenite promjene je izjednačavanje uvjeta za obrazovanje u svim dijelovima Hrvatske, zaključili su iz GOOD inicijative.
Ljilja Vokić: Reforma je besmislena
Gošća jučerašnjeg Dnevnika N1 televizije bila je nekadašnja ministrica prosvjete Ljilja Vokić. Između ostalog, još jedna oštra kritičarka Škole za život. Za reformski je pothvat ministrice Divjak rekla kako je dojma da se ne radi ni o kakvoj specijalnoj reformi. Ne zna kako bi netko, smatra, mogao promijeniti svoj stav i znanje tek kroz nekoliko edukacija.
– Stalno se govori da će biti sad neki novi pristup nastavi. Pa bilo je, ja ću evo sad spomenuti jednu školu u Bjelovaru u kojoj je kolega prije 20 godina uveo određene inovacije i tražio dopuštenje i recimo dobio je to dopuštenje. Nije to neka novina koja se sada uvodi da bi nastavnici trebali biti kreativni. Pa to se podrazumijeva. Ako si nastavnik i ako si u razredu, ti u svakoj učionici nemaš iste učenike. Nastavnik ima različite učenike i normalno da će svojom sposobošću, svojom inovativnošću i svojom kreativnošću približiti se tim učenicima i od njih izvući maksimum. Za to ne treba nikakva teorija i nikakva kurikularna reforma, kazala je Vokić.
Dodaje i kako ne vidi smisla u sintagmi Škola za život pa se pita za što su, prije ovog reformskog pothvata, učenici išli u školu, ako ne za život.
– Našu školu ne treba pretjerano reformirati i nikakve egzibicije – ja to zovem egzibicije s tabletima jer su sve zemlje poput Francuske, Australije, zapravo, a neke nikad nisu ni dale tablet u razred. Francuska je recimo prošle godine zabranila. Ne smije se ni mobitel donijeti u školu, Australija već prije. Dakle, oni su isprobali, a zašto bismo mi sada probali ako je netko probao, zašto mi to ne bismo primijenili? Da se razumijemo, nisam protiv nove suvremene tehnologije, ali joj ne trebamo robovati, zaključila je jučer Vokić.
Već su pale brojne kritike na reformu, a 3.000 učitelja tražilo njenu odgodu
Ovo nisu ni prve ni jedine reakcije obrazovnih stručnjaka na krunski projekt ministrice Divjak. Podsjetimo, prije nekoliko dana Boris Jokić, bivši voditelj kurikularne reforme, istaknuo je kako bi za sustav bilo najbolje da se Škola za život odgodi za iduću godinu. Dodatnu bi godinu, smatra, trebalo iskoristiti za pripremu.
– Mislim da je teško očekivati uspjeh i to ne zbog političkih razmirica, nego zbog toga što se nije uspjelo doprijeti do škola, do odgojno obrazovnih radnika i osposobiti ih za ovaj način rada. Puno se stoga ovdje radi stihijski, u zadnji tren, ili se uopće ne radi. Nije se adekvatno pristupilo edukaciji učitelja, a i ako oni pogledaju kakva je komunikacija u javnom prostoru, vidjet će da se ne slažu svi oko toga što je dobro. Ministrica i ministarstvo s jedne strane i koalicijski partner koji govori nešto u potpunosti drugo, pa ne čudi što čovjek koji treba promijeniti način poučavanja i učenja može reći da od toga neće biti ništa, rekao je tada, među ostalim, Jokić.
Premda se ministrica hvali općim zadovoljstvom roditelja glede Škole za život, istaknuo je tada Jokić, stanje na terenu nije baš tako sjajno. O njegovim kritikama na reformu više pročitajte ovdje.
Jokić nije bio jedini. I novoimenovana ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanja Dubravka Brezak Stamać svojim je riječima, doduše nešto suptilnije, posramila Školu za život.
– Škola za život nije isto što i Cjelovita kurikularna reforma. Ova reforma koja nam najesen ulazi u škole nije obuhvatila primjerice predškolski odgoj, mi smo i dalje jedna od rijetkih zemalja EU s osmogodišnjim osnovnim obrazovanjem, a kolege u školama nemaju rasterećenje predmeta, i dalje ćemo imati 15 predmeta koliko ih imamo. Ono što je novo, svakako bogatija računalna oprema za škole, zatim informatika ne samo kao izborni već i obvezni predmet u osnovnoj školi, a novi su još udžbenici i kurikulumi. Imamo izvana jednu pristojno posloženu priču, ali to još uvijek nije Cjelovita kurikularna reforma, poručila je šefica AZOO-a, a njenu cijelu izjavu možete pročitati ovdje.
Naposljetku, valja istaknuti da su ljudi u sustavu – nastavnici u osnovnim i srednjim školama – također skeptični oko frontalnog uvođenja reforme. Barem njih 3.000 iz 154 hrvatske škole koji su krajem srpnja od premijera tražili odgodu škole za život.
– Unatoč nepovoljnim okolnostima, od nepovoljnih vremenskih okolnosti (kraj lipnja i početak srpnja), preko straha među zaposlenima kojeg su, sklone revanšizmu, prosvjetne vlasti uspjele posijati u zbornicama, do povezivanja početka frontalne primjene reforme i povišice plaće, ipak je skoro 3 tisuće, točno 2980 učitelja i nastavnika, iz 154 osnovne i srednje škole, potpisalo zahtjev upućen predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, poručili su tada iz Sindikata Preporod.
Dodatno su istaknuli kako bi svakog odgovornog političara trebao zabrinuti iskazani stav 3.000 učitelja. Više o ovome doznajte na sljedećoj poveznici.
