Učenici koji ne pohađaju školski Vjeronauk više neće biti po hodnicima. Kako su za Jutarnji potvrdili iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, rade na uvođenju predmeta koji će biti alternativa Vjeronauku. S takvim prijedlogom slaže se i Crkva. Dapače, Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK, kaže kako su i sami to predlagali državi jer se ovako dobiva dojam da je cilj Vjeronauka da Crkva ‘indoktrinirala’ djecu i mlade.
Iduće školske godine učenike koji idu na Vjeronauk dočekat će novi predmet, koji bi trebao riješiti problem na koji su njihovi roditelji upozoravali – da im djeca lutaju hodnicima.
– Zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda potrebno je ujednačiti i optimalno opterećenje učenika. Iz tog je razloga neophodno uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta Vjeronauku u osnovnim školama. Taj alternativni predmet, kao što je to uobičajeno, trebao bi biti iz srodnog područja, u ovom slučaju iz humanističkog. No, o tome će u konačnici svoje mišljenje ipak dati struka, a zainteresirana će javnost imati priliku očitovati se, kazao je Božo Pavičin, savjetnik ministra Fuchsa za Jutarnji.
Ime samog predmeta još nije poznato. Crkva se, naime, za prethodnog mandata ministra Fuchsa, ali i kasnije bunila da se takav predmet nazove ‘Religijska kultura’ pa će se i sada vjerojatno zvati ‘Etika’ ili nekako drugačije.
Crkva: I mi smo tražili rješenje tog pitanja
Međutim, protiv uvođenja tog predmeta nema ništa. Dapače, izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije, kaže kako su upravo oni i predlagali uvođenje takvog predmeta.
– Pitanje alternativnoga predmeta Katoličkom vjeronauku (a onda i svakom drugom konfesionalnom modelu Vjeronauka u Republici Hrvatskoj) dugogodišnje je pitanje unutar društveno-političkih te medijskih razmišljanja u našem društvu. I kao uvijek, drago mi je da mediji iniciraju, a i prate rješavanje toga pitanja. Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije, kao jedna od stranaka unutar Mješovitoga povjerenstva Vlade Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva znanosti i obrazovanja i Nacionalnog katehetskog ureda, više je puta – kad god nam je bila dana mogućnost – inicirala rješavanje toga pitanja, kaže prof. Pažin.
‘Vjeronauk ne služi regrutiranju novih crkvenih službenika’
Ističe da je uvođenje alternativnoga predmeta Vjeronauku pitanje koje je iznad ingerencije Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije. Smatra da je to najprije pitanje odgojno-obrazovnog sustava Republike Hrvatske, a Hrvatska biskupska konferencija će, kaže, sada kao dio sustava odgoja i obrazovanja (po katoličkom Vjeronauku u školama), vrlo rado surađivati na tom području i dati svoj doprinos.
– Katolički vjeronauk u osnovnim i srednjim školama je izborno-obvezatni predmet. To znači, učenici i njihovi roditelji ili skrbnici u osnovnoj školi, te učenici u srednjoj školi, slobodno mogu izabrati Katolički vjeronauk u školama. Samim tim pokazuje se i temeljna svrha i nakana kako Vjeronauka tako i uloge Hrvatske biskupske konferencije u sustavu odgoja i obrazovanja. Ne radi se, dakle, ni o kakvom prozelitizmu Crkve koja bi ‘indoktrinirala’ djecu i mlade, kako se često može čitati u javnosti. Još se manje radi o tome da bismo školske prostore koristili za ‘regrutiranje novih crkvenih službenika’, napominje Pažin.
‘Na Vjeronauk idu i djeca koja ne idu u Crkvu, dok neka koja žive kršćanstvo ne idu na Vjeronauk’
Ponudio nam je i dokaze o, kako kaže, otvorenosti Vjeronauka prema svima.
– Činjenica da, s jedne strane, Katolički vjeronauk dobrovoljno pohađaju djeca roditelja koja s Crkvom kao institucijom, ali i vjerskim svjetonazorom, nema neku posebnu povezanost (čak su i djeca nereligioznih roditelja), te da, s druge strane, neka djeca i mladi, koja tradicionalno žive kršćanstvo i imaju konkretan odnos s Crkvom, ne pohađaju Katolički vjeronauk, dovoljno govori o otvorenosti Katoličkoga vjeronauka kao predmeta.
Dodaje kako doista smatraju da u inicijativi ustroja alternativnoga predmeta Katoličkom vjeronauku ne bi smjela biti prisutna misao o konkurentnosti.
– Ako to, dakle, konkurentnost, bude temeljni kriterij za uvođenje alternativnoga predmeta onda je to površni i neozbiljni diskurs za politiku, kulturu komunikacije, ali i odgojno-obrazovni sustav u cijelosti, zaključuje Pažin.