[ŠKOLSKA LEKTIRA] Urednik Mozaik knjiga o popisu lektire
Dvadeset je godina prošlo otkad se popis srednjoškolske lektire zadnji put mijenjao. Taj je podatak zabrinjavajuć s obzirom na opaske profesora kako srednjoškolci sve manje ili uopće ne čitaju. Je li popis valjan, što bi mijenjao i kako bi mladima približio književnost objasnio je Zoran Maljković, nagrađivani urednik nakladničke kuće Mozaik knjiga.
Zoran Maljković/osobna arhiva
Zoran Maljković dugogodišnji je urednik nakladničke kuće Mozaik knjiga, a uređuje knjige najčitanijih hrvatskih i stranih autora. Za svoj je rad nagrađen brojnim priznanjima, od kojih se ističu nagrade za dječju i omladinsku književnost. Urednik je popularne biblioteke za mlade u kojoj objavljuju najčitaniji suvremeni autori poput Mire Gavrana, Pavla Pavličića i Sanje Pilić. Uređivao je i zvučna strana imena poput dnevnika o Adrianu Moleu, kao i novije romane proslavljene J.K.Rowling. Po struci profesor hrvatskoga jezika i književnosti, Maljković se osvrnuo na popis srednjoškolske lektire i predložio kako ga osuvremeniti.
Popis nije loš, ali ga treba povremeno ažurirati
Urednik Maljković ne misli da je popis srednjoškolske lektire loš zato što se nije mijenjao toliko vremena. Smatra da nema smisla micati klasike poput Braće Karamazova ili Zločina i kazne, a budući da bi promjena lektire iziskivala mnoge troškove, siromašni školski budžeti ne bi si to mogli priuštiti. Važno je,kaže, pravovremeno dodavati naslove suvremene svjetske i domaće književnosti.
Neki od autora s kojima Maljković surađuje, na primarnom su ili izbornom popisu lektire, a predložio je i autore koje bi rado uvrstio.
– U lektiru srednje škole obavezno bih uvrstio Kratki izlet, Ratka Cvetnića, Zašto sam vam lagala, Julijane Matanović, nešto iz dramskoga opusa najizvođenijeg hrvatskog dramatičara Mire Gavrana te neke ključne knjige Pavla Pavličića i Gorana Tribusona. Ako neka knjiga pređe nakladu od 10 000 primjeraka, onda je to jako dobro i dokazuje da mladi ljudi čitaju više no što mislimo. To bi mogao biti jedan od kriterija stvaranja novog popisa, rekao je Maljković.
Lektira bi se trebala čitati unazad
Zoran smatra kako bi učenicima trebalo dati na izbor 10 naslova godišnje koje bi sami odabrali i pročitali ili sastaviti širi popis djela s kojega bi učenici birali, kako bi se vidjelo što ih zaista zanima.
Literatura za mlade, popularnoYoung Adult štivo, kaže Maljković, bavi se najosobnijim problemima tog uzrasta i može pomoći u situacijama kada ni roditelji ni učitelji ne mogu. Dajući im slobodu izbora, knjiga bi se pozicionirala kao mjesto mogućeg rješenja životnih problema, a ne kao izvor frustracije, zaključio je.
– Najveći je problem u tome što učenici mnoga djela ne razumiju, a da bi se to riješilo, priklonio bih se tezama profesora Pavla Pavličića koje je iznio u pismu Vili Slovinki u svojoj kultnoj knjizi Rukoljub gdje stoji da bi se lektira u srednjim školama trebala čitati unazad-dakle mlađim učenicima davati suvremenu(jezično i tematski razumljiviju) književnost, a kako školovanje odmiče i učenik postaje obrazovaniji, davati im starije tekstove koje će u višim razredima bolje razumjeti.
Maljković smatra kako bi se na početku srednjoškolskog obrazovanja trebao održati uvodni sat o tome što je lektira i zašto nam treba. Također misli da bi, čitajući suvremena djela na početku školovanja, učenici uvidjeli da ih tematika zanima. Praksa je sada takva da dok dođu do četvrtog razreda odustaju od lektire jer je ona na početku bila nerazumljiva.
U anketi na našem portalu odaberite svoju omiljenu lektiru.
