Školsko volontiranje: Učenici skupljali boce kako bi nabavi materijal pa izradili klupe za prostor ispred bolnice
Ususret prvoj konferenciji o školskom volontiranju, s njezinim smo organizatorima pričali o tome fenomenu. Iznenadio nas je primjer Srednje škole dr. Antuna Barca iz Crikvenice, čiji su učenici, u svrhu opremanja dječje bolnice Kantrida u Rijeci, tijekom kolovoza i rujna 2020. pokrenuli akciju prikupljanja povratne ambalaže. Prikupljena sredstva utrošili za nabavku materijala za izradu dvorišnih klupa prema dogovoru s predstojnicom bolnice. Klupe su izrađivali učenici strojarskog usmjerenja, dok su ih učenice gimnazijskog oslikale.
ilustracija: Tim Marshall / Unsplash
– Školsko volontiranje doprinosi osobnom razvoju djece te njime potičemo usvajanje vrijednosti poput empatije, humanosti, pomaganja, tolerancije i mirotvorstva. Volonterski programi u školi pomažu normalizaciji pomaganja u društvu. Također, mnogi fakulteti u inozemstvu vrednuju volontiranje i djelovanje za boljitak društva, kažu organizatori Nacionalne konferencije o školskom volontiranju.
U Hrvatskoj su neke škole već godinama uključene u školsko volontiranje te će predstavnici tih škola biti panelisti na Nacionalnoj konferenciji, prvom takvom događaju u Hrvatskoj, koji će se održati u utorak, 2. sprnja, u 10 sati putem Zooma.
No, budući da nas je zanimalo što je to zapravo školsko volontiranje i tko sudjeluje u takvim iskustvima, voditeljima Volonterskog centra Zagreb postavili smo nekoliko pitanja.
Što sve spada pod školsko volontiranje?
Volontiranje u sustavu odgoja i obrazovanja, točnije u školama, temelji se na dva koncepta: školskom volontiranju i odgoju za volontiranje. Školsko volontiranje predstavlja koncept u kojem odgojno-obrazovne ustanove mogu promicati, poticati i organizirati volontiranje. Škola može biti promicatelj volonterstva, prenoseći kroz različite kanale svojim učenicima, njihovim roditeljima i djelatnicima škole vrijednosti volonterstva. Škola može i poticati volontiranje, kroz informiranje učenika o vrijednostima mogućnostima volontiranja, ili kroz podršku učenicima u osmišljavanju, organiziranju i praćenju volonterskih aktivnosti. Naposljetku, škola može preuzeti i ulogu organizatora volontiranja i samostalno osmišljavati i provoditi volonterske aktivnosti te u njih uključivati učenike i druge volontere.
Kroz projekt „Školska volonterska zajednica – snaga za održivi razvoj“, Volonterski centar Zagreb pruža podršku sustavnom i organiziranom razvoju školskog volontiranja, razrađenom kroz model školske volonterske zajednice. Ovaj sustavan pristup temelji se na usvajanju kurikuluma školskog volontiranja u školski kurikulum, izradi jasnog školskog volonterskog programa, imenovanju školskog koordinatora volontera i osnivanju školskog volonterskog kluba. Time se postavljaju konkretni ciljevi i očekivani rezultati koje se može evaluirati i nadograđivati, a školski volonterski program razvija se dugoročno i održivo.
Koliki je interes za školsko volontiranje?
Interes djece ali i nastavnika za školsko volontiranje je izniman. Za to su uvelike zaslužni koordinatori školskog volontiranja koji najčešće razvijaju školski volonterski program iz vlastite intrinzične motivacije, a čija je uloga također volonterska. Svojim vremenom i trudom osiguravaju kvalitetne, zanimljive i poučne volonterske aktivnosti za učenike i time u svojim školama i zajednici bude interes za volontiranjem. No, potencijali školskog volontiranja su toliki moramo težiti podršci ovim hvalevrijednim individualnim inicijativama brojnih školskih koordinatora volontera i osigurati im temelje i okvire za sustavan razvoj školskog volontiranja.
Postoje li mjesta na kojima je ono zastupljenije, postoje li, primjerice, razlike u školskom volontiranju u gradovima i na selima?
Bilo bi nezahvalno fokusirati se na razlike u razvoju školskih volonterskih programa u školama u gradovima i selima, jer dok mogućnosti za razvoj volonterstva prirodno jesu brojnije u većim gradovima zbog većeg broja organizacija civilnog društva koji mogu biti podrška u organizaciji i provedbi volonterskih aktivnosti, diljem Hrvatske svjedočimo izvrsnim primjerima školskog volontiranja i u manjim mjestima.
Primjerice, škole u manjim mjestima češće će se susresti s izazovom prijevoza učenika u provedbi volonterskih aktivnosti, dok s druge strane često imaju bolje prilike za intenzivnije povezivanje s lokalnom zajednicom od škola u većim gradovima. Razlike dakle primarno vidimo u okolnostima i izazovima, ali ne i u inicijativama školskih koordinatora volontera, a to je pozitivno i obećavajuće.
Nadalje, postoje li razlike u školskom volontiranju koje su vezane uz dob učenika?
Zakonodavnim okvirom za volonterstvo u Republici Hrvatskoj predviđeno je da djeca mlađa od 15 godina života mogu biti uključena u odgoj za volontiranje, definiranim kao obavljanje odgojno obrazovnih volonterskih aktivnosti usmjerenih zajedničkom dobru i odgoju za volontiranje, i to samo u svrhu odgoja i obrazovanja na način koji pridonosi razvoju i socijalizaciji volontera. U prijevodu, važno je u razvoju školskog volonterskog programa osnovnih škola učenike uključivati primarno u volonterske aktivnosti unutar škole i osigurati da se učeničke volonterske akcije osmišljavaju i provode zajedno sa školskim koordinatorom volontera. S druge strane, volonterski programi srednjih škola češće se zasnivaju na suradnji s drugim organizatorima volontiranja u zajednici, s kojima zajedno osmišljavaju i provode volonterske aktivnosti, a srednje škole mogu i intenzivnije raditi na promociji prilika za volontiranje u zajednici i pomoći učenicima da nađu volonterski angažman u organizacijama civilnog društva.
Možete li nam dati neke značajnije primjere školskog volontiranja?
Od toliko fantastičnih primjera volonterskih aktivnosti, teško je izdvojiti samo par. Kad bi mogli, nabrojali bi ih sve. Međutim, u proteklih godinu dana svakako se ističe posljednja velika humanitarna akcija za potresom oštećenu Srednju školu u Petrinji. IX. Gimnazija iz Zagreba organizirala je humanitarnu akciju POvežIMO SE za potresom oštećenu Srednju školu iz Petrinje. Vrijedni članovi volonterske zajednice vezli su različite motive na platnene vrećice koje su poklanjali donatorima u znak zahvalnosti za njihove donacije. Sav potreban materijal za humanitarnu akciju financiran je iz projekta „Školska volonterska zajednica – snaga za održivi razvoj“ čiji je nositelj Volonterski centar Zagreb, a IX. gimnazija partner u provedbi projekta.
A tu je i akcija školskog volonterskog kluba Srednje škole dr. Antuna Barca iz Crikvenice koji djeluje već četiri godine. Oni su u svrhu opremanja dječje bolnice Kantrida u Rijeci tijekom kolovoza i rujna 2020. pokrenuli akciju prikupljanja povratne ambalaže te su prikupljena sredstva utrošili za nabavku materijala za izradu dvorišnih klupa prema dogovoru s predstojnicom bolnice. Klupe su izrađivali učenici strojarskog usmjerenja tijekom siječnja i veljače, a oslikale su ih učenice gimnazijskog usmjerenja u ožujku ove godine. Ono što je značajno je da se akciju uključila cijela lokalna zajednica jer je poziv za donaciju ambalaže objavljen u lokalnim glasilima na koji su se građani i tvrtke s područja Grada Crikvenice odazvali u velikom broju.
Sve školske koordinatore volontera koji se žele inspirirati za razvoj vlastitog školskog volonterskog programa pozivamo da pročitaju „Vodič za razvoj školske volonterske zajednice“, priručnik o razvoju školskog volontiranja izdan od strane VCZ-a. Objavit ćemo ga putem naših online kanala početkom srpnja, a između ostalog pun je divnih primjera školskog volontiranja diljem Hrvatske.
U kojim sektorima učenici najčešće volontiraju?
Nije jednostavno naglasiti pojedina područja, ali primjere volonterskih aktivnosti za početak možemo podijeliti na one koji se provode u samoj školi i one koji se provode van škole. Primjeri volonterskih aktivnosti u školi su prije svega vršnjačka pomoć u učenju, pomoć učenicima koji su bili odsutni u nadoknadi gradiva, pomoć nastavnicima u pripremi zanimljivih sadržaja za učenike, pomoć koordinatoru u provedbi školskog volonterskog programa i slično. Tu se najčešće radi o dugoročnijim volonterskim aktivnostima u koje se učenici intenzivnije uključuju.
Kada govorimo o primjerima volonterskih aktivnosti koje se odvijaju izvan škole, možemo naglasiti područja zaštite okoliša, međugeneracijske solidarnosti i rad s djecom i mladima. Primjerice, kroz školske volonterske akcije učenici često uređuju dvorište škole i obližnji park, čiste otpad i recikliraju, ili organiziraju akcije podrške štićenicima domova za starije i nemoćne i domova za nezbrinutu djecu, tako što prikupljaju ili izrađuju darove ili provode s njima vrijeme. U kakve će se aktivnosti školski volonteri uključiti, prije svega ovisi o kvalitetnoj procjeni potreba za volonterima u lokalnoj zajednici. Time ćemo osmisliti puno relevantnije i ljepše volonterske akcije, nego da unaprijed odaberemo određeno područje.
Želite li štogod dodati ili naglasiti, a da vas nisam pitao?
Za kraj bismo rado naglasili da Volonterski centar Zagreb kao regionalni volonterski centar razvija školsko volontiranje u koordinaciji s Hrvatskim centrom za razvoj volonterstva i regionalnim volonterskim centrima u Osijeku, Splitu i Rijeci. Dakle, zainteresirani školski koordinatori volontera često mogu pronaći relevantne suradnike i savjetodavnu podršku u vlastitoj lokalnoj zajednici, jer pored četiri regionalna volonterska centra djeluje i niz lokalnih volonterskih centara kojima se mogu obratiti, a čije kontakte možete pronaći na internet stranicama Hrvatskog centra za razvoj volonterstva.
***
Na konferenciji će se govoriti o ulozi škola u aktivnom promicanju i poticanju volontiranja kod djece te kako škola može biti promicatelj volonterstva, prenoseći kroz različite kanale svojim učenicima, njihovim roditeljima i djelatnicima škole vrijednosti volonterstva. Uz razmjenu dobrih iskustava, govorit će se o dobrobiti volontiranja za učenike, školu i zajednicu, poticanju volontiranja kod djece te izazovima provedbe školskog volonterskog programa. Konferencija će sadržavati dvije panel diskusije: „Školska volonterska zajednica“ i „Razmjena iskustava koordinatorica školskog volontiranja“, a moderator konferencije bit će Domagoj Novokmet.
Panelisti na prvoj diskusiji „Školska volonterska zajednica“ su: Ivana Sauha, ravnateljica Osnovne škole Augusta Šenoe iz Zagreba, Sonja Lušić Radošević, ravnateljica zagrebačke IX. Gimnazije, Ivana Borić, izvanredna profesorica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, Mile Drača, voditelj odjela zaštite okoliša Udruge O.A.ZA. te Juraj Požgaj, voditelj projekta Volonterskog centara Zagreb.
Panelisti na drugoj diskusiji „Razmjena iskustava koordinatorica školskog volontiranja“ su: Jelena Soudil Prokopec iz Ekonomske i upravne škola u Osijeku, Iva Suden iz crikveničke Srednje škole Dr. Antuna Barca te Sanja Gavrančić iz splitske Osnovna škola Mertojak iz Splita.
Na konferneciju se možete prijaviti putem ove poveznice.
