Snalaze se kako znaju: ‘Već godinama nemamo udžbenike iz nekoliko predmeta’
Otkako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo nove kurikulume za općeobrazovne predmete u školama, učenici nemaju udžbenike za neke od tih predmeta, kao na primjer za geografiju. No iz Ministarstva pojašnjavaju kako strukovni nastavnici ‘prenose svoja znanja i vještine na učenike koristeći različite izvore nastavnih sadržaja’.
Foto: Pixabay
– Udžbenici se ne izrađuju jer MZO nije još uvijek jasno definiralo položaj općeobrazovnih predmeta u strukovnim školama iako za neka zanimanja su doneseni strukovni kurikulumi i to prije kurikuluma za gimnazije, još za 2017./18. sk. god., kaže naš sugovornik, strukovni nastavnik u srednjoj školi.
Ističe kako već godinama predaje geografiju bez udžbenika jer ga jednostavno nema na tržištu.
– Pretpostavljam da se nakladnicima ne isplati izraditi udžbenike ako se ne zna hoće li se strukovni kurikulumi mijenjati tj. hoće li se i kada izraditi kurikulumi za općeobrazovne predmete strukovnih šk koji nisu obavezni na državnoj maturi, priča nam nastavnik.
A jesu li i, ako nisu, zašto nisu doneseni strukovni programi, pitali smo i resorno ministarstvo.
Dugotrajan proces
– Izradi strukovnih kurikuluma prethodi izrada standarda zanimanja i standarda kvalifikacija. U izradu istih su uključeni predstavnici gospodarskih subjekata, obrazovnih ustanova i ostalih dionika koji pripremaju standarde u skladu s potrebama gospodarstva i tržišta rada kako bi osigurali zapošljivost učenika nakon završetka strukovnog obrazovanja. Na standardima se temelji izrada strukovnih kurikuluma. Revizija standarda zanimanja i standarda kvalifikacije predviđena je u okviru 5 godina, zbog razvoja tehnologije, pojave novih trendova te promjene društvenih potreba, a što će u konačnici rezultirati promjenom i unaprjeđenjem strukovnih kurikuluma, pojašnjavaju nam postupak.
Dodaju kako se razvoj strukovnog kurikuluma temelji i na Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje, budući da se istim propisuju sastavnice (općeobrazovni dio, strukovni dio i izborni dio) i omjeri njegovih dijelova za kvalifikacije razine 2 do razine 5 HKO-a.
– Isto tako, općeobrazovni predmeti u strukovnim kurikulumima razlikovat će se u sadržaju i broju sati, a ovisno o razini kvalifikacije. Izrađivat će se za svaki strukovni kurikulum na temelju ishoda predmetnih kurikuluma za gimnazijske programe, vodeći računa o specifičnim potrebama strukovnog kurikuluma, što znači da će općeobrazovni dio biti u funkciji razvoja i strukovnih kompetencija, kažu iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
‘Nastavnici su uspješni’
Upravo zato, teško je napraviti toliko ‘verzija’ udžbenika.
– U strukovnom obrazovanju strukovni nastavnici koriste udžbenike koji su propisani, ali isti ne prate razvoj tehnologije i pojavu novih trendova na tržištu. Stoga se strukovni nastavnici educiraju i trajno stručno usavršavaju, razmjenjuju znanja i nove tehnologije s poslodavcima te prenose svoja znanja i vještine na učenike koristeći različite izvore nastavnih sadržaja i u tome su vrlo uspješni, tvrde iz ministarstva.
Ističu i kako, upravo iz gore navedenog razloga, strukovni nastavnici pripremaju pomoćna nastavna sredstva (obrazovne materijale) za određene sadržaje iz pojedine struke, a koja odobrava Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
‘I učenici preuzimaju odgovornost’
– Kada je riječ o Eksperimentalnom programu “Dualno obrazovanje”, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je tijekom školske godine 2019./2020. u okviru projekta „Modernizacija programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja“ priprema didaktično-metodičke priručnike i mape učenja temeljenog na radu za nastavnike i mentore kod poslodavaca za šest kvalifikacija, napominju.
Dodaju kako se navedena se nastavna sredstva temelje na situacijskom učenju i poučavanju, odnosno primjeni suvremenog pedagoškog pristupa koji uz pomoć digitalnih alata, osmišljavanjem adekvatnih pedagoških metoda rada primjerenih aktivnostima i zadacima, omogućava vođeno učenje gdje se učenika vodi prema rješenju zadatka, razgovorom se potiče na sudjelujuće učenje te samostalno učenje gdje on sam stječe nova znanja i samostalno nalazi rješenja.
– U takvom procesu učenja učenik i sam preuzima odgovornost za proces učenja te povezano s tim rezultate učenja, zaključuju iz Ministarstva.
