Šprem o cjelodnevnoj nastavi: ‘Naš obrazovni sustav je uvijek nekakvo rješavanje u hodu’
Iako je još rano za detaljnu procjenu, najveći problem je svakako zaduženje učitelja i nastavnika, budući da ono predstavlja izazov za same zaposlenike, ali i poslodavce, odnosno ravnatelje. Smatra to Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja. Kao rješenje predlaže da ravnatelji naprave projekciju zaduženja jer je bilo problema sa krivim zaduženjima i snalaženjem. Usprkos organizacijskim teškoćama, Šprem ističe kako su škole zadovoljne dodijeljenim sredstvima.
Sanja Šprem | foto: srednja.hr
Predsjednica najvećeg sindikata u obrazovanju, Sanja Šprem, komentirala je na početku nove nastavne godine jednu od najvećih novosti u školstvu unazad nekoliko desetljeća – cjelodnevnu nastavu. Govoreći o financijskim problemima za N1 televiziju, Šprem ističe kako, bez obzira na sva raspoloživa i donirana sredstva, postoje škole, najvećim brojem iz Dalmacije, koje nemaju uvjete poput blagovaonice i školske kuhinje, a koje su prijeko potrebne za provođenje cjelodnevne nastave. Šprem smatra kako bi poslodavci trebali pronaći određena kreativna rješenja kako bi se to riješilo na najbolji mogući način.
– Što se tiče prakse u 62 odabrane škole, nisu sve škole članovi Sindikata hrvatskih učitelja pa nemamo konkretne informacije, ali bili smo upoznati sa konkretnim pripremama uoči početka školske godine. Ovo je definitivno bio izazov i morali smo dosta intervenirati da se zaduženja i opterećenja nastavnika promijene. No, moram reći, kada je riječ o iznosima sredstava koja su dodijeljena školama, škole su generalno zadovoljne, rekla je Sanja Šprem za N1 televiziju.
Budući da ovaj eksperimentalni program podrazumijeva puno više sati boravka u školi, otvara se i pitanje imaju li sve škole dovoljno kabineta i prostorija, što za učitelje, što za učenike. Šprem zaključuje kako u svakom slučaju opremljenost uvelike varira od škole do škole.
Svaka je pogreška korisna
Isticanjem važnosti sustavnog praćenja programa cjelodnevne škole, napominje Šprem, mogle bi se već za sljedeću školsku godinu dogoditi pozitivne promjene na temelju trenutnih pogrešaka. Drugim riječima, svaki nedostatak ili dobar rezultat može biti koristan primjer za dalje. Šprem zaključuje i kako se nastava u većoj mjeri informatizirala, a metodologija rada se promijenila. Teži se tome da se djeca što više priviknu na ishode cjelodnevne škole. Međutim, na tome je potrebno sustavno i predano raditi, i za osnovne, ali i za srednje škole.
– Nažalost, hrvatski obrazovni sustav je uvijek nekakvo rješavanje u hodu i živi na entuzijazmu samih nositelja obrazovanja – na učiteljima i nastavnicima, istaknula je Sanja Šprem.
Na pitanje jesu li ostvareni uvjeti za nastavu u jednoj smjeni, Šprem tvrdi kako su ‘ogromna europska sredstva povučena za obnovu škola i stvaranje uvjeta za nastavu u jednoj smjeni’. Međutim, i usprkos malenim pomacima u zapošljavanju za koje je čak i Ministarstvo obrazovanja i znanosti dalo suglasnosti, upitno je koliko se od tih sredstava zapravo koristilo za izgradnju kuhinja i blagovaonica jer je cijeli proces bilo pod ingerencijom lokalnih uprava. Šprem zaključuje kako su ‘pomaci ostvareni, ali svi kriteriji, primjerice o broju kuhara i spremačica nisu zadovoljeni’.
Uskoro kreću pregovori o plaćama
Kao predsjednica jednog od 11 sindikata u javnoj službi, Šprem se osvrnula i na sindikalna očekivanja glede skorašnjih pregovora o osnovici plaće. Istaknula je slučaj jednog sindikata koji je pokrenuo postupak utvrđivanja reprezentativnosti, što dovodi do izgledne mogućnosti da taj postupak poništi temeljni kolektivni ugovor. To znači da će sindikati morati pregovarati za novi temeljni kolektivni ugovor, uz aktualnu temu osnovice i uz definiranje iznosa božićnice i uskrsnice, što je novo pravo ispregovarano kroz kolektivni ugovor.
Kroz te pregovore, očekuje se i usklađivanje samog temeljnog kolektivnog ugovora sa Zakonom o radu koji je od 1. srpnja ove godine stupio na snagu. Šprem tvrdi kako bi to bio ‘prvi korak u ingerenciji svih 11 sindikata u javnoj službi’.
Što se tiče pojedinačnih prava zaposlenika u sustavu obrazovanja, odgovara kako je to ‘predmet gradskog kolektivnog ugovora, koji su još u tijeku’. Napomenula je kako je dosadašnja praksa početka pregovora o osnovici plaće za tekuću, ali i narednu godinu bila u pravilu nakon trećeg tjedna rujna.
– To je propisano zakonom i temeljnim kolektivnim ugovorom i to provodi svih 11 sindikata u javnoj službi, zaključuje Šprem za N1 televiziju.
