Srednjoškolci imaju premalo nastave koja nije dovoljno interaktivna
Hrvatski srednjoškolci nemaju previše nego premalo školskih sati, tvrdi jedna od autorica kurikuluma građanskog odgoja, prof. dr. Vedrana Spajić Vrkaš. Školarci su zakinuti za zapadno podučavanje, smatra ova profesorica. Trenutne metode podučavanja su problem, a rješenje se nazire u interaktivnoj nastavi punoj raznih projekata.
Naši učenici su nezadovoljni školom i smatraju da su preopterećeni, kazala je to prof. dr. Vedrana Spajić Vrkaš iz Istraživačkog centra za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, inače suatorica kurikuluma građanskog odgoja u školama.
– Djeca u Hrvatskoj su zakinuta za oko 25 posto učenja. U Europi školarci imaju oko 1150 sati nastave, a u Hrvatskoj je to svega 900, objasnila je Vrkaš za Slobodnu Dalmaciju.
Profesorica tvrdi da su učenici nisu preopterećeni satnicom, ali je cjelokupni sustav podučavanja opretećujući za učenika, zbog načina na koji se izvodi.
Većina učenika danas uči iz predavanja nastavnika, što je možda ponekad povezano s diskusijom i možda debatom.
– Ali nastavnik je taj koji određuje sadržaj pitanja i odgovaranja, tako da ništa nije prepušteno učeniku, objašnjava Vrkaš.
Znanje koje uče nema vrijednost za učenike
Od 900 sati, koliko je dobila svojim istraživanjem prof. Vrkaš, učenici imaju 750 sati samo predavačke nastave, dakle usvajanja novog gradiva.
– Naravno da su onda umorni i opterećeni. Preko faktografskog znanja oni ne razvijaju vještine, a ako ne razvijaju vještine, prestaju biti motivirani primjeniti znanje, rekla je Vrkaš.
Dodaje kako je znanje koje se uči na taj način ‘znanje koje se brzo zaboravlja jer nema vrijednosti ni za pojednica, ni za zajednicu, možda tek za nečiju karijeru’.
Kao rješenje predlaže interaktivnu nastavu temeljenu na istraživačkim metodama i projektima, jer u hrvatskim školama ‘nema kontroverznih tema’.
