Stigli odgovori Ministarstva za predmete čija se satnica smanjuje: Evo što će biti s njima
Početkom prosinca prošle godine na javno savjetovanje izašli su dorađeni prijedlozi kurikula za strane jezike, Povijest i Politiku i gospodarstvo u strukovnim školama. Kurikuli su morali biti promijenjeni jer dolazi do potpune reforme strukovnog obrazovanja i uvodi se tzv. modularna nastava. No, nastavnici nisu bili zadovoljni dorađenim kurikulima jer je satnica smanjena u odnosu na dosadašnje kurikule. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih nije prihvatilo niti jedan komentar od njih ukupno 800 pa se čini da se u tim prijedlozima kurikula ne planira ništa više mijenjati.
Foto: Canva
Reforma strukovnih škola trebala bi u potpunosti zaživjeti na jesen ove godine. Za to je bilo potrebno napraviti potpuno nove kurikule jer se umjesto klasičnog modela izvođenja nastave kakav imamo sada, uvodi novi, tzv. modularna nastava. Posljednji kurikuli koji su bili na javnoj savjetovanju jesu oni iz predmeta Povijesti, Politike i gospodarstva te stranih jezika. Dorađeni kurikuli tih predmeta objavljeni su krajem prošle godine, a nastavnici su se pobunili jer im se prema njima smanjuje satnica.
Na svim kurikulima za strane jezike te Povijest i PiG ukupno se prikupilo više od 800 komentara, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih na njih odgovorilo u rekordnih 13 dana od zatvaranja savjetovanja. Od stotina komentara, koji su se najviše odnosili na smanjenje satnice u novim kurikulim – nije prihvaćen niti jedan.
Podsjetimo, i sami smo detaljno proučili predložene kurikule iz koji je vidljivo kako će Povijest, Politika i gospodarstvo kao i strani jezici ostati bez satnice u općeobrazovnom dijelu. No, valja istaknuti vrlo bitnu stvar – iz kurikuluma za strukovne programe (dakle, ne iz općeobrazovnog kurikula) može se iščitati kako će nastavnici predmeta koji ostaju bez dijela satnice u općeobrazovnom dijelu – imati satnicu u modulima. Isto to je MZOM potvrdio i u svojim odgovorima na komentare.
Strani jezici ostaju na dva sata tjedno u četverogodišnjim strukovnim programima
Na savjetovanju kurikula za Engleski jezik prikupilo se najviše komentara, više od 400, a svi su izrazili neslaganje s prijedlogom smanjena satnice Engleskog jezika u četverogodišnjim strukovnim programima sa 6 CSVET-a na 4 CSVET- a, odnosno s tri na dva sata tjedno. Mnogi su se požalili i kako je ishode učenja nemoguće ostvariti u predloženoj satnici.
– U najvećem broju važećih nastavnih planova i programa satnica stranog jezika je 2 sata tjedno u sva četiri razreda, a samo u pojedinim sektorima satnica je veća. Predložena satnica stranih jezika u većini novih strukovnih kurikula odgovara postojećoj satnici, a tamo gdje pojedina kvalifikacija zahtijeva veće jezične kompetencije uvedeni su moduli stranog jezika u strukovnom dijelu kurikula. Moduli omogućuju učenicima stjecanje specifičnih jezičnih kompetencija povezanih s njihovom strukom, bilo da se radi o jeziku struke, poslovnom jeziku ili komunikacijskim vještinama, a oni dodatno mogu biti integrirani i u kurikulu ustanove kao izborni ili fakultativni moduli. Ishodi učenja su prilagođeni predloženoj satnici. Kurikulski pristup osigurava fleksibilnost i omogućuje svakom nastavniku da prilagodi metode poučavanja specifičnostima svojih učenika i kontekstu rada kako bi ostvario navedene ishode učenja. Kurikulski pristup osigurava fleksibilnost i omogućuje svakom nastavniku da prilagodi metode poučavanja specifičnostima svojih učenika i kontekstu rada kako bi ostvario ishode učenja. Elementi su vrednovanja isti kao elementi vrednovanja u osnovnoj školi gdje se jezici podučavaju i u satnici dva sata tjedno, glasio je odgovor MZOM-a na takve, neprihvaćene komentare.
PiG ostaje obavezni predmet samo u četverogodišnjim programima
Satnicom nisu bili zadovoljni ni nastavnici PiG-a iako su se uspjeli izboriti da njihov predmet ne postane modul kako je prvotno bilo planirano. U izmijenjenom kurikulu PiG je ostao obavezni predmet u svim četverogodišnjim strukovnim školama što do sada nije bio slučaj. Ali, nastavnici su zahtijevali da on postane obavezan predmet i u trogodišnjim strukovnim školama.
– Nakon javne rasprave nastavni predmet Politika i gospodarstvo uvršten je na razini 4.2. kao obvezan općeobrazovni predmet u 4. razredu po 1 sat tjedno. Što se tiče razine 4.1., Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje zadan je okvir i propisan postotak općeobrazovnog dijela strukovnih kurikula na razini 4.1., stoga nema mogućnosti za uvođenje još jednog nastavnog predmeta, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. Za sve predmete koji se ne nalaze u općeobrazovnom dijelu izrađeni su izborni moduli koji temeljem kurikula ustanove mogu postati izborni ili fakultativni moduli te se na taj način učenicima može osigurati stjecanje građanskih kompetencija. Također i kroz međupredmetnu temu Građanski odgoj moguće je povezati sadržaje politike i gospodarstva s drugim predmetima te omogućiti učenicima razvoj kompetencija kao što su kritičko mišljenje, odgovorno sudjelovanje u zajednici i razumijevanje demokratskih procesa. U okviru peporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda koncepta A., B. i C dodano je: Izvođenje projektnih, izvanučioničkih i istraživačkih oblika nastave može se provoditi kroz posjete: Hrvatskom saboru, Vladi Republike Hrvatske, Uredu Predsjednika Republike Hrvatske, poduzetničkim inkubatorima, Obrtničkoj komori, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Kući ljudskih prava, Kući Europe, Muzeju novca- ‘Moneterra’, Hrvatskoj narodnoj banci, raznim organizacijama civilnoga društva te gradskim skupštinama,, sjedištima županija i općinama, piše u odgovoru MZOM-a na javnom savjetovanju.
Na pitanje GONG-a na e-Savjetovanju o tome kako će se određivati točan broj sati, s obzirom na to da se u modularnoj nastavi to povezuje s CSVET bodovima, iz MZOM-a su objasnili kako će to donositi sama škola kurikulom ustanove.
– Škola će donositi tu odluku u skladu sa specifičnostima strukovnog kurikula, organizacijom školske godine, odnosno procesa učenja i poučavanja te samim ishodima učenja koji se moraju ostvariti bez obzira na točan broj sati, čime se osigurava jednaka razina kompetencija za sve učenike. Fleksibilnost u planiranju omogućuje školama prilagodbu potrebama svojih učenika, a izbor modaliteta izvođenja nastave (npr. intenzivniji blok satovi, projekti) može dodatno osigurati kvalitetnu realizaciju svih ishoda učenja predmeta Politika i Gospodarstvo, naveli su iz MZOM-a.
Ni Povijest neće dobiti povećanje satnice
Nastavnici Povijesti koji predaju u strukovnim školama također su se uspjeli izboriti za doradu kurikula u kojemu im je povećan broj sati od onoga što je prvotno planirano. No, oni i dalje nisu bili zadovoljni te su tražili još jedan sat na posljednjem javnom savjetovanju.
– Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s dva sata na tri sata (po jedan sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika, istaknuli su u svom odgovoru iz MZOM-a.
‘Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnoga procesa’
Osim satnice, nastavnici Povijesti su kritizirali i gradivo koje bi su smanjenoj satnici obuhvatilo. Iz MZOM-a su objasnili zašto su odabrali taj dio gradiva i kako se ostatak koji ‘nedostaje’ može nadoknaditi.
– U navedenome prijedlogu kurikula krenulo se s doseljenjem Hrvata jer je teško uskladiti teme iz ranije povijesti Hrvatske i/ili svjetske s određenim brojem sati. U uvodnome i zaključnome dijelu kurikula je jasno naglašen rad na povijesnim izvorima te korelacija s ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Obaveza svakoga nastavnika je uskladiti ostvarivanje ishoda s odgovarajućim metodama. Sadržaji nisu definirane nastavne lekcije. Upravo zato tako postavljeni omogućuju nastavnicima slobodniji pristup u njihovom povezivanju i oblikovanju. Npr., Antiku je moguće obraditi kroz izborne teme i kao uvod u humanizam i renesansu. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnoga procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Prijedlozima izbornih tema se nastavnicima daje sloboda u ostvarivanju ishoda, ali nastavnici imaju mogućnost raditi i svoje izborne teme. U prijedlogu kurikula se vodilo brige o aktualizaciji sadržaja te je stavljen naglasak na suvremeno doba. Stavljen je naglasak na demokratske ideje, zaštitu ljudskih prava i suvremenoga društva općenito. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnoga procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda.
Objasnili su kako je gradivo Povijesti u drugom razredu strukovnih škola obuhvaćen manji broj cjelina, ali da je prisutan veliki broj ishoda te obuhvaća duže povijesno razdoblje. To znači da su tematske cjeline naznačene kao pomoć u sagledavanju nastavnog sadržaja, ali, kako tvrde iz MZOM-a, ne treba ih uzimati kao zadane lekcije.
– Posebice jer se mogu međusobno i kronološki i uzročno-posljedično povezati u sadržajima. Stara povijest je predviđena u izbornim temama, a onda i određenom dijelu sadržaja vezanom uz humanizam i renesansu. Sadržaji za treći razred ostvaruju se međusobnim povezivanjem, što će učenicima omogućiti i bolje razumijevanje konteksta (naročito europskog i svjetskog) i uzročno-posljedičnih veza. Staru povijest je moguće obraditi kroz izborne teme, ali i kao kontekst i uvod u razdoblje humanizma i renesanse. Totalitarizmi su predloženi za početak trećeg razreda, što je logičan uvod i početak u Drugi svjetski rat pa je te teme lakše međusobno povezati i kontekstualizirati. Prijedlozi tema nisu strogo propisane nastavne jedinice, stoga ih je moguće na različite načine oblikovati u cjeline i lekcije, stoji u odgovoru MZOM-a.
