Stiže velika novost u e-Dnevnik, a nastavnici će moći raditi nakon 65.: Objavljene izmjene Zakona za škole
Iako se donošenje novog Zakon o odgoju i obrazovanju najavljuje najmanje već dvije godine, potpuno novi propis, izvijestili smo nedavno, za sada neće ugledati svjetlo dana. U utorak su u e-Savjetovanje puštene tek izmjene postojećeg Zakona. Među ostalim, nastavnicima se omogućuje rad nakon 65. godine, a roditelji će izostanke moći opravdavati putem e-Dnevnika. Dopunski rad s onima s najmanje dvije zaključene jedinice se ne ukida, ali se minimalno trajanje sada propisuje na pet, umjesto deset sati. Također, sve škole koje za to zadovoljavaju uvjete, moraju nastavu provoditi u jednoj smjeni. Uz navedeno, učenici će se i u osnovne škole moći upisivati elektroničkim putem.
Radovan Fuchs|foto: srednja.hr
Još u listopadu 2021. godine održan je prvi sastanak radne skupine koja je trebala izraditi nacrt novog Zakona o odgoju i obrazovanju. Jer se postojeći od donošenja 2008. godine mijenjao čak 15 puta. Ipak, barem za sada, od donošenja potpuno novog ključnog akta za osnovne i srednje škole u 2023. se odustalo. Umjesto toga, pisali smo nedavno, donosi se tek još jedna izmjena Zakona. Nacrt tih izmjena pušten je proteklog utorka u javno savjetovanje, a nekoliko je novina koje se odnose ne samo na rad škola i zaposlenike škola, nego i na roditelje i učenike.
Izostanci će e opravdavati preko e-Dnevnika, a nastavnici će moći raditi i nakon 65. godine
Jedna od planiranih izmjena je onda da se u e-Dnevnik dodaje nova funkcionalnost koja će roditeljima omogućiti da putem te aplikacije opravdavaju izostanak učenika. Uz to, do sada su škole matičnu knjigu morali voditi i u e-Matici u digitalnom obliku i usporedno u fizičkom. Po novom prestaje obveza škola da se matična knjiga vodi u fizičkom obliku.
U Hrvatskoj vlada veliki deficit nastavnika u STEM smjerovima, a opsežno smo izvještavali o tome da država jedino nastavnicima ne da da rade nakon 65. godine života. To se sada mijenja pa će umirovljeni nastavnici, koji to žele, moći raditi do 67. godine.
-Postojeće odredbe Zakona propisuju da učiteljima i nastavnicima ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što nije omogućavalo njihovo zapošljavanje nakon stjecanja uvjeta za mirovinu. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se veća zapošljivost radnika, pogotovo stručnih učitelja i nastavnika u deficitarnim zanimanjima. Ravnatelju škole omogućeno je da, ako se na natječaj ne javi stručna osoba, može u radni odnos bez natječaja primiti stručnu osobu u mirovini na određeno vrijeme od godinu dana, s mogućnošću produljenja ugovora na određeno vrijeme za dodatnih godinu dana, ali ne dulje od 67. godine života, stoji u izmjenama Zakona.
Ono što je od ranije poznato je i da se radni odnos može zasnovati na određeno vrijeme i s korisnicima državne stipendije. Studenti koji su primali STEM državnu stipendiju u školama na području županije u kojoj im je prebivalište moraju raditi onoliko dugo koliko su primali tu stipendiju, a najmanje godinu dana.
Produžna će morati trajati minimalno pet umjesto 10 sati
Od uvođenja dopunskog rada, odnosno produžne nastave za učenike koji imaju najmanje dvije zaključene jedinice na kraju godine, broj negativnih ocjena se prepolovio. Nastavnici su u više navrata tražili da se taj dopunski rad ukine i vrati ljetni popravni rok, no od toga za sada ništa. Ipak, minimalna satnica te produžne nastave se smanjuje. Do sada je bila obaveza da produžna traje najmanje 10 sati, a sada se u nacrtu izmjena Zakona minimalno izvođenje dopunskog rada spušta na pet sati.
Ako se ove predložene izmjene Zakona usvoje u trenutnom obliku, škole koje već sada za to imaju uvjete morat će provoditi jednosmjensku nastavu. S obzirom na to da od 2027. Ministarstvo planira u sve škole uvesti program cjelodnevne škole, već ovom izmjenom Zakona nalaže se da je ‘osnovna škola dužna organizirati potpomognuto i obogaćeno učenje za sve učenike’. Taj se program sastoji od obveznog i izbornog dijela, s time da će učenici biti obvezni sudjelovati samo u obveznom dijelu. No ova odredba Zakona na snagu stupa tek 2027. godine.
Elektronički upis i u osnovne škole
Ovim izmjenama Zakona uvodi se i mogućnost upisa u osnovne škole elektroničkim putem, slično kao što se to provodi i za srednje škole. Već je ove godine proveden pilot-projekt, a ova novina, navodi Ministarstvo, trebala bi pridonijeti bržem, dostupnijem i jednostavnijem upisu djece.
Svaka škola koja za to ima kadrovske i prostorne kapacitete može tražiti provođenje eksperimentalnih programa. Izmjene Zakona sada će školama omogućiti i da se za potrebe provođenja eksperimentalnoga programa na određeno zaposle radnici i to na vrijeme trajanja programa, ali ne duže od šest godina.
Javno savjetovanje traje do 22. studenog
Ako se izmjene usvoje u predloženom obliku, ravnatelji će zaposlenika protiv kojeg je podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta biti dužni privremeno suspendirati. Suspendirana će osoba imati pravo na punu plaću kakvu je primala tri mjeseca prije suspenzije, a sve do zaprimanja dokaza da je protiv osobe pokrenut kazneni postupak ili odbačena kaznena prijava.
– Također, ako školska ustanova zaprimi dokaz da je protiv osobe koja je zaposlena u školskoj ustanovi pokrenut i vodi se kazneni postupak, osobu će (ravnatelj, op.a.) udaljiti od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude upravo na nadoknadu plaće u visine dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljavanja od obavljanja poslova, predlaže se u izmjeni Zakona.
Izmjenama Zakona predlaže se i promjena načina određivanja mreže školskih ustanova. Do sada je mrežu školskih ustanova donosila Vlada na prijedlog Ministarstva, što je onemogućavalo brze promjene i optimizaciju sustava. Sada je ideja da prijedlog mreže na temelju prijedloga osnivača izrađuje Ministarstvo te je i donosi uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije. Osnivači postaju i nadležni za utvrđivanje upisnih područja.
– Dosadašnja mreža školskih ustanova uz popis postojećih osnovnih škola obuhvaćala je i pripadajuća upisna područja, što je onemogućavalo racionalizaciju postojećih infrastrukturnih kapaciteta. Izmjenama Zakona mrežom školskih ustanova više se neće propisivati upisna područja, već se osnivačima školskih ustanova omogućuje da samostalno utvrđuju upisno područje. Time će se mreža školskih ustanova i njezina upisna područja moći brže optimizirati sukladno postojećim potrebama, stoji u predloženim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju.
Nacrt prijedloga svih ovih izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju na javnom je savjetovanju samo do 22. studenog ove godine, a objava izvješća očekuje se 22. prosinca. Javnoj raspravi možete se priključiti na ovoj poveznici.
