Što je koeficijent, što osnovica plaće, a što osnovna plaća javnih službenika?
Plaća nastavnika, odnosno radnika u javnoj službi određuje se kolektivnim ugovorom te je regulirana Zakonom o plaćama u javnim službama i Zakonom o osnovici plaće u javnim službama. Na plaću utječe satnica, radno mjesto, godine staža i koeficijent složenosti posla. Što je koeficijent, što osnovica plaće, a što osnovna plaća javnih službenika – pitanja su koja muče mnoge.
Foto: Canva
Prema Zakonu o plaćama u javnim službama, plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža.
Osnovica plaće
Polazište za utvrđivanje osnovice za izračun plaće su prijedlog proračuna za sljedeću godinu, sporazum o politici plaća i prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća zaposlenih u Hrvatskoj u prethodnoj godini, koju utvrđuje Državni zavod za statistiku i objavljuje u Narodnim novinama.
– Osnovica plaće u javnim službama se utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom, stoji u Zakonu o osnovici plaće u javnim službama kojim se propisuje način određivanja osnovice plaće.
Osnovna plaća
Valja napomenuti kako osnovna plaća nije isto što i osnovica plaće. Osnovna plaća izračunava se tako da se bruto osnovica plaće koju ugovore sindikati i Vlada množi s pripadajućim koeficijentom radnog mjesta zaposlenika koja je propisana Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.
Od listopada 2023. osnovica za obračun plaća javnim i državnim službenicima iznositi 947,18 eura, a uzmimo za primjer da je potrebno izračunati osnovnu plaću nastavnika u zvanju mentora. Onda se ta osnovica množi odgovarajućim koeficijentom od 1,525 te se tako dobiva osnovna bruto plaća na koju se izračunava dodatak na plaću.
Što je koeficijent složenosti posla?
Ovisno o stručnoj spremi, radna mjesta službenika i namještenika utvrđuju se kao radna mjesta I. vrste za koji je opći uvjet visoka stručna sprema, radna mjesta II. vrste za koji je opći uvjet viša stručna sprema, radna mjesta III. vrste za koja je opći uvjet srednja stručna sprema i radna mjesta IV. vrste za koja je opći uvjet niža stručna sprema ili osnovna škola.
Ovisno u koju vrstu radnog mjesta spada, nastavnik dobiva i pripadajući koeficijent. Vrijednosti koeficijenata radnih mjesta utvrđuje uredbom Vlada, a ta se uredba dostavlja na prethodno mišljenje Ministarstvu financija, ministarstvu nadležnom za pojedinu javnu službu, u ovom slučaju Ministarstvu znanosti i obrazovanja i sindikatu.
Za utvrđivanje vrijednosti koeficijenata radnih mjesta utvrđuju se rasponi koeficijenata u kojima se mogu kretati vrijednosti koeficijenata poslova radnih mjesta u pojedinim vrstama i to za radna mjesta I. vrste od 1,05 do 3,50, za radna mjesta II. vrste od 0,90 do 1,20, radna mjesta III. vrste od 0,65 do 1,10 te za radna mjesta IV. vrste od 0,50 do 0,75. Visina koeficijenta ovisi o stupnju napredovanja nastavnika, a ravnateljima ovisi i o broju učenika u školi.
Minimalni koeficijent za nastavnika bez odgovarajuće vrste obrazovanja je 1,193, a maksimalni za izvrsnog savjetnika je 1,867. Kad su u pitanju strukovni učitelji, minimalni koeficijenta za strukovnog učitelja je bez položenog stručnog ispita iznosi 1,044, a maksimalni za strukovnog učitelja savjetnika 1,551. Maksimalni iznos koeficijenta za ravnatelja je 2,925 , a najmanji 1,791.
U 2024. očekuje se novi Zakon o plaćama, povećanje koeficijenata i ukidanje prireza
Osim osnovice i koeficijenata, za obračun plaće nastavnicima ključnu ulogu igra i satnica koja može biti puna ili nepuna te godine staža. Ovisi i o tome imaju li na poreznoj kartici člana ili članove uže obitelji, djecu ili invalidnost te mogu dobiti i dodatak na plaću za rad u otežanim uvjetima. Osim toga, plaća ovisi i o mjestu stanovanja zbog prireza koji je u Gradu Zagrebu najveći i iznosi 18 posto. No, valja podsjetiti kako je Vlada najavila ukidanje prireza od 1. siječnja 2024. godine i prepustila gradovima da sami odrede kako će nadomjestiti te prihode.
Tako postoji mogućnost da će neki gradovi u potpunosti ukinuti prirez i da će mnogima onda plaće rasti, ali ne jednako u svim gradovima. Kako bi gradovi nadomjestili sredstva koja su do sada dobivali iz prireza, mnogi će posegnuti za izmjenama poreza na dohodak, odnosno povećanjem stopa poreza na dohodak.
Uz to, koeficijenti bi zaposlenima u javnoj službi trebali rasti za oko 12 posto do ožujka 2024. godine. Iz sindikata su nam otkrili o kojim bi se povećanjima trebalo raditi, odnosno kakva su predviđanja za iznos minimalnog i maksimalnog koeficijenta. Osim toga, od iduće godine na snagu bi trebao stupiti novi Zakon o plaćama. Njime se, među ostalim, predviđa i uvođenje novog sustava nagrađivanja, odnosno ‘kažnjavanja’ zaposlenika javnih službi.
Najbolje ocijenjeni dobivali bi dodatak na plaću, a oni najlošije – otkaz. U školama bi nastavnike i druge zaposlenike ocjenjivao ravnatelj. Taj dio prijedloga Zakona ne dopada se Školskom sindikatu Preporod, koji je s još dva sindikata pokrenuo peticiju kojom traži izmjene po njima spornih odredbi predloženog Zakona. Više o ovoj temi možete pročitati na ovoj poveznici.
