U školama nastaje dosta sporova oko kriterija na osnovu kojih profesori daju ocjene. Katkad su kriterij zbilja zamračeni, mada u većini slučajeva učenici nedostatak svog truda i znanja, na ovaj način opravdavaju roditeljima. Iz Sindikata hrvatskih učitelja postoji prijedlog da svaki učenik dobije pravo jednom u polugodištu zatražiti izuzeće od usmene provjere, za svaki pojedini predmet. Za sada taj prijedlog nije usvojen. U jednom nastavnom danu, učenik može biti usmeno provjeravan dva puta, a jednom ako ima isti dan i pismenu provjeru.
Učenici su se skloni žaliti na kriterije prilikom ocjenjivanja i vrednovanja njihovih postignuća. Ne postoje potpuno jasna mjerila, prema kojima neki odgovor zaslužuje nedovoljnu ocjenu, a neki odličnu. Negativna ocjena trebala bi biti alarm i za učenika, ali i profesora, koji je dužan svojim pristupom stimulirati učenika i potaknuti interes za nastavni predmet. Usmeno ispitivanje u pravilu može trajati maksimalno deset minuta, a broj pismenih ispita ne smije biti veći od četiri u tjednu, a jednog u danu.
Kriteriji kako smo napomenuli ne mogu nikada biti potpuno objektivni, ali u nekim osnovnim principima ne bi smjeli odstupati.
Odličan
Ovu ocjenu trebao bi zaslužiti učenik koji daje sveobuhvatne i točne odgovore na postavljena pitanja. Sposoban je izvršiti analizu i sintezu obrađenog gradiva. Jasno i argumentirano se izražava prilikom odgovaranja, te dobro povezuje nastavne jedinke. Prilikom ocjenjivanja, profesor može uzeti u obzir i sudjelovanje pojedinog učenika u diskusijama, te interes za gradivo koje se izlaže, kao i postavljanje pitanja na zadanu temu. Bitno je također za najvišu ocjenu, razlikovanje važnog od nevažnog, te izdvajanje ključnih pojmova. Plus je također i poznavanje dodatne literature.
Vrlo dobar
Za ovu ocjenu učenik bi trebao biti samo nijansu slabiji u odgovorima od odlikaša. Važno je moći raščlaniti elemente gradiva, te komparirati njegove različite aspekte. Izložiti prihvatljivu obuhvatnost te biti dovoljno jasan i argumentiran u davanju odgovora. Vrlo dobar učenik trebao bi pokazati općenitu točnost i zadovoljavajuću informiranost o nastavnim jedinkama. kriterij za četvorku je i mogućnost razumijevanja relevantnih detalja gradiva te dobra organizacija i struktura odgovora. Dakako aktivnost na satu je prednost i za ovu ocjenu, a poželjna je i primjena stečenih znanja na nove situacije uz određenu asistenciju profesora prilikom davanja primjera.
Dobar
Glavno mjerilo koje odvaja vrlo dobru ocjenu od dobre je, to što ocjena dobar podrazumijeva izlaganje nastavnog materijala, ali uz izvjesnu pomoć profesora, bilo kroz potpitanja ili sugestije. Učenik da bi zaslužio srednju ocjenu, mora posjedovati i sposobnost analize sadržaja, kao i primjenjivati stečeno znanje, uz određenu pomoć ispitivača. Ova ocjena uključuje i određene podatkovne pogreške u učenikovu izlaganju, kao i slabiju aktivnost u diskusijama. Ocjena dobar trebala bi uključivati iznošenje argumenata, bez detaljne razrade te općenitu točnost odgovora.
Dovoljan
Ovo je najniža stepenica u zadovoljenju kriterija profesora. Za ocjenu dva potrebno je poznavati osnove gradiva, davati barem deskriptivne odgovore, koji uključuju bitne pogreške i propuste. Učenik loše prezentira gradivo, uglavnom u natuknicama. Također u izlaganju učenik ne povezuje pojedine sastavnice unutar predmeta, a uz to je i neaktivan na nastavi. Prisjeća se osnova ili dijelova gradiva, sve uz sugestiju profesora.
Nedovoljan
Podrazumijeva nemogućnost učenika da i uz sugestije i potpitanja predavača, da točne i relevantne odgovore. Uz to učenik ne poznaje niti osnove gradiva, nemaran je na satu i ne zna da određene informacije uopće postoje. Izlaganje, ako ga uopće ima, sadrži vrlo malo prikladnih i točno iznesenih elemenata. Ocjena nedovoljan odnosi se na kraju krajeva na neusvojenost ključnih pojmova, kao i neusvojenost većine sadržaja.
Prilikom zaključivanja ocjena profesor ne mora potpuno slijediti zbroj ocjena. Dopuštena su i odstupanja u ovom pogledu, ako nastavnik ili profesor uviđa kontinuirani napredak u učenikovu zalaganju, a i rastu ocjena. Učenik može tražiti i objašnjenje zaključne ocjene. Kada se radi o popravnom ispitu usmeni odgovor može trajati od 20 do 30 minuta, a pismeni do dva školska sata.
