Strah nastavnika zbog modularne: Puno toga je rečeno, ali odgovora na ključna pitanja još nema
Nakon što su tri dana strukovni nastavnici iz cijele Hrvatske proveli u Šibeniku na 7. Danima strukovnih nastavnika gdje se detaljno raspravljalo o modularnoj nastavi, dojmovi su sljedeći: strah pojedinih nastavnika je prisutan, posebice kod onih koji predaju općeobrazovne predmete, kod nekih je vidljivo određeno nezadovoljstvo onime što je do sada predstavljeno, a drugi su zadovoljni što su imali prilike saznati što bi ih uskoro moglo dočekati u budućnosti. Iako je u ova tri dana puno toga rečeno, prikazano i analizirano, odgovora na ključna pitanja još nema.
Foto: srednja.hr
Prije svega valja razjasniti jednu stvar – dokumenti za modularnu nastavu, čiji su detalji predstavljeni ovog tjedna na 7. Danima strukovnih nastavnika u Šibeniku, poslani su na vrednovanje u Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Ako to prođe, onda će ići na javno savjetovanje, a uvođenje modularne nastave nakon toga očekuje se u školskoj godini 2024./2025., dok bi od ove jeseni iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih trebali intenzivno krenuti s edukacijom u svaku strukovnu školu u Hrvatskoj.
Na ključna pitanja još uvijek nema odgovora, ali na njima bi se od sada trebalo intenzivno raditi
Iako je u ova tri dana, gdje su nastavnici i ravnatelji strukovnih škola mogli čuti kako bi modularna nastava trebala funkcionirati, rečeno puno informacija, ipak na ključna pitanja za sada ne postoje odgovori. Kako će izgledati organizacija modularne nastave s obzirom na nedostatak prostora, a pogotovo u polivalentnim školama? Kako će se uskladiti raspored nastavnika, pogotovo onih koji rade u više škola?
Kako će i hoće li uopće nastavnici općeobrazovnih i strukovnih predmeta moći surađivati u zajedničkom modulu? Što će biti sa satnicom općeobrazovnih nastavnika čiji se predmeti kao takvi ‘ukidaju’ i postaju dio modula, ali i sa satnicom nastavnika čiji općeobrazovni predmeti ostaju u obliku nastavnih predmeta?
Što će biti s udžbenicima? Što ako učenik ne položi jedan modul, hoće li on moći bez tog znanja krenuti s nastavom idućih modula? Što ako učenik neće biti prisutan dulje vrijeme u školi i ne usvoji znanje iz modula, kako će ga položiti? Zatvaraju li se strukovnjacima vrata za polaganje mature i upisa fakulteta ako im se promijeni način na koji slušaju općeobrazovne predmete?
Ovo vjerojatno nisu sva pitanja na koja nastavnici traže odgovore, ali, što su im objasnili i iz ASOO-a, niti na ova navedena za sada nema odgovora te da ovakve konferencije tome i služe – da se vidi što je i što nije dobro u predstavljenom programu modularne nastave. Tako su sva pitanja koja su nastavnici imali uzeli u obzir te bi se na njima trebalo raditi tijekom ove i iduće godine.
Najveći strah prisutan kod nastavnika općeobrazovnih predmeta
Ipak, najveći strah i najviše neodgovorenih pitanja imaju nastavnici općeobrazovnih predmeta koji su sada prvi put sudjelovali na Danima strukovnih nastavnika kako bi se upoznali sa svojom mogućom budućom ulogom u strukovnim školama. Isto tako su bili prisutni i ljudi iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama koji su također uvidjeli određene nedostatke.
– Organizacija nastave u strukovnim školama kroz module učinit će nastavu učenicima zanimljivijom, i sigurno privlačnijim, a nitko ne spori potrebu za unapređenje strukovlja. Nažalost, ne mogu se oteti dojmu da će značajno smanjenje obveznih općeobrazovnih sadržaja utjecati na izgradnju učenika kao cjelovitih osoba s odgojnim i obrazovnim kompetencijama potrebnim za nastavak daljnjeg obrazovanje jer pripremiti učenike za polaganje ispita državne mature sigurno nije dovoljno da bi se stekle kompetencije za uspješno studiranje, rekla nam je Nada Lovrić, šefica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.
‘Još uvijek je previše nepoznanica kako će se organizirati sam rad u konkretnim školama i kako će izgledati obveze i plan rada nastavnika’
Dodala je kako na taj način gotovo da se zatvaraju vrata daljnjeg obrazovanja za dio učenika koji su do sada iz strukovnih škola išli na fakultete čiji broj, ističe, nije zanemariv. Uz to, sindikat brine i situacija nastavnika općeobrazovnih predmeta.
– Dobar dio nastavnika općeobrazovnih predmeta imat će značajno smanjenje postojećih zaduženja pa time i plaće, iako sustav planira zaduženje tih nastavnika u dijelu strukovnih modula. Još uvijek je previše nepoznanica kako će se organizirati sam rad u konkretnim školama pa i kako će izgledati i obveze i plan rada nastavnika. Svakako će značajan teret biti na ravnateljima ustanova kao i na kolegama satničarima koji izrađuju planove rasporeda nastave. Prostora za napredak ima, a sigurna sam da će prostor koji je ostavljen školama da u okviru kurikuluma ustanova iznađu dodatne module koji će njihovim učenicima dati najbolje od modularne nastave, poručila je Lovrić.
‘Ja bih volio vidjeti konkretne izračune o tome što će se dogoditi s ljudima koji će imati umanjenje norme’
Tajnik NSZSSH-a, Jere Bilan objasnio je i što bi se trebalo napraviti kako bi se općeobrazovnim nastavnicima dala sigurnost kako zbog modularne nastave neće imati manje plaće ili možda čak ostati bez posla.
– Ja bih volio vidjeti konkretne izračune općeobrazovnih predmeta – što će se dogoditi s ljudima koji će imati umanjenje norme. Dakle, mi imamo nekoliko smjerova. Na primjer, da se napravi analiza koliko će ljudi ići u mirovinu, da se možda ne primaju novi zaposlenici dok se ovi koji trenutno rade ne zbrinu na neki način. Dakle, mi imamo tzv. komisije za zbrinjavanje organizacijskih viškova na županijskim razinama gdje bi se od poslodavaca zahtijevalo da oni moraju primiti zaposlenika na primjer profesora Biologije koji će ostati s manjkom nastavnih sati. To je jedan posao koji zahtjeva odličnu i jednu vrlo zahtjevnu pripremu da se ne bi dogodilo da primjerice ljudi dignu kredit pa ga moraju vraćati, a na poslu ostaju bez norme, objasnio je glavni tajnik NSZSSH-a.
Sindikat podržava modularnu nastavu, ali ističu kako treba voditi računa o ljudima koji rade u tom sustavu
Dodao je i kako NSZSSH podržava modularnu nastavu jer je to dobar smjer za učenike i sindikati ‘ne mogu biti kočnica reformi’, ali da se ipak treba voditi računa o ljudima koji rade u tom sustavu. Tako je predložio kako bi se prije sveobuhvatnog uvođenja modularne nastave trebalo ići u određeni broj eksperimentalnih škola, kao što će sada biti i 50 eksperimentalnih škola za cjelodnevnu nastavu, da se vidi kako će u praksi izgledati modularna nastava.
– U Hrvatskoj su poznate stvari kada se rade reforme nekog sustava da to može rezultirati promjenama u radno pravnom statusu zaposlenika. Na primjer, imamo u Hrvatske autoceste gdje se ukidaju naplatne kućice i HAC su razradile sustav zbrinjavanja zaposlenika. Dakle, neke će poslati u mirovinu koji su blizu mirovine, nekima će dati otpremnine, neke će prebaciti na neka druga radna mjesta. Također, imamo uvođenje Schengena gdje su granični policajci svi na neki način riješeni. Na primjer, kompenzacijskim mjerama kako oni to zovu, tako da nisu ostali bez posla, pojasnio je na primjeru tajnik Bilan.
Još je dalek put do toga kako će u konačnici izgledati modularna nastava
Ipak, još puno toga predstoji na putu do konačnog nacrta modularne nastave, ali ono što je ipak barem na neki način odgovoreno na Danima strukovnih nastavnika je sljedeće: kako bi trebala izgledati satnica za one čiji nastavni predmeti neće ulaziti u module te kako bi to izgledalo na primjeru za četverogodišnje, a kako na primjeru za trogodišnje strukovne škole, kako bi trebalo izgledati ocjenjivanje i što bi se trebalo dogoditi sa strukovnim predmetima u modulima.
Prikaz satnice općeobrazovnih predmeta koji ne ulaze u modul na primjeru trogodišnje strukovne škole
Na jednom predavanju Vesna Anđelić i Morana Koludrović imale su prezentaciju o tome kako je zamišljeno izvođenje modularne nastave, što smo ranije ovog tjedna i detaljno prenijeli. Tako je prikazano koji su općeobrazovni predmeti izrađeni kao moduli, a to su: drugi strani jezik koji može biti Engleski, Njemački, Francuski, Španjolski, Talijanski i Latinski. Zatim Kemija, Biologija, Fizika, Sociologija, Psihologija, Likovna i glazbena umjetnost, Politika i gospodarstvo te Računalstvo (Informatika).
Foto: srednja.hr
Što se tiče Matematike, Povijesti i Geografije, njihova se uloga mijenja ovisno o tome radi li se o trogodišnjim ili četverogodišnjim strukovnim školama. Tako su negdje uključeni u module, a negdje ostaju kao zasebni nastavni predmeti. U primjeru ispod prikazana je satnica općeobrazovnih predmeta koji ne ulaze u modul na primjeru trogodišnje strukovne škole.
Foto: srednja.hr
Iz tablice se može iščitati da u trogodišnjim strukovnim školama u module ne ulaze, nego ostaju u obliku nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, prvi strani jezik, Tjelesna i zdravstvena kultura, Povijest i Vjeronauk/Etika. U prvom stupcu gdje se navodi razred nalazi se predložena satnica za izvođenje općeobrazovnih predmeta koji ne ulaze u module, a u drugom stupcu koliko pojedini predmet donosi CSVET bodova kada ga učenik položi.
Prikaz satnice općeobrazovnih predmeta koji ne ulaze u modul na primjeru četverogodišnje strukovne škole
Iduća tablica prikazuje satnicu općeobrazovnih nastavnih predmeta koji neće biti dio modula, već će se u četverogodišnjim strukovnim školama izvoditi na način kao i do sada.
Foto: srednja.hr
Vidljivo je kako im u ‘normalnom’ obliku ostaju predmeti: Hrvatski jezik, prvi strani jezik, Matematika, Tjelesna i zdravstvena kultura, Povijest, Geografija i Vjeronauk/Etika. Isto kao i u tablici za trogodišnju školu, u prvom stupcu prikazana je satnica, a u drugom CSVET bodovi.
Kako bi trebali izgledati strukovni predmeti u modularnoj nastavi?
Uz ove općeobrazovne predmete učenici strukovnih škola ostatak nastave bi trebali imati strukovne predmete u koje bi trebali biti uključeni ostali općeobrazovni predmeti koji nisu navedeni u tablicama. No, ti strukovni predmeti više se neće tako nazivati niti će funkcionirati kao do sada.
– U strukovnom obrazovanju više nećemo vidjeti nešto što smo do sada imali. Recimo, uvijek su bile Osnove elektrotehnike. Tako nešto kao nastavni predmet više neće biti, već će biti modul Osnove elektrotehnike u kojemu će onda svoje mjesto imati i, recimo, Fizika, objasnila je na predavanju Anđelić iz ASOO-a.
Dodala je i kako općeobrazovni predmeti, dakle, mogu imati svoj dio u strukovnom modulu, ali će moći biti i u izbornom strukovnom dijelu i kako mogu uvijek biti fakultativni predmeti.
Kako bi trebalo izgledati ocjenjivanje u modularnoj nastavi?
Kao što smo već pisali, na strukovne škole preslikao bi se visokoobrazovni način ocjenjivanja, odnosno uveli bi se CSVET bodovi po uzoru na ECTS bodove. Na radionicama su nastavnici dobili primjer kurikuluma jednog strukovnog modula gdje je prikazano kako bi izgledao takav način ocjenjivanja.
Tako bi učenik morao zadovoljiti određene kriterije za pojedinu cjelinu iz svakog modula koji traje određeno vrijeme. Recimo, uzmimo za primjer modul Osnove elektrotehnike koji se sastoji od 10 cjelina, odnosno 10 ishoda učenja koji učenik nakon mjesec dana trajanja modula mora zadovoljiti. Ako učenik pokaže zadovoljavajuće znanje iz svake cjeline, može dobiti maksimalno 5 CSVET bodova po cjelini.
Ako učenik pokaže dobro znanje, ali ne zna odgovoriti na sva postavljena pitanja, onda će dobiti 3 CSVET boda. Ako učenik zna ponešto o cjelini, ali ipak to znanje nije dovoljno dobro za 3 CSVET boda, tada dobiva minimalni 1 CSVET bod. Ako učenik ne pokaže nikakvo znanje, tada pada modul.
Ti bodovi iz ukupno 10 cjelina se onda zbrajaju i na temelju bodova se određuje koju je učenik ocjenu dobio, s time da bi učenik, ako želi položiti modul, mora iz svih 10 cjelina imati najmanje 1 CSVET bod.
Ništa od ovih prijedloga promjena nije konačna odluka
No, kao što smo napomenuli na početku članka, dokumenti za uvođenje modularne nastave trenutno su u MZO-u na vrednovanju i ako nešto ne bude prošlo vrednovanje, neke će se stvari morati promijeniti. Ako pak vrednovanje prođe, tada će sve završiti na javnom savjetovanju gdje će svi moći ostaviti svoj komentar i prijedlog što bi se trebalo promijeniti.
Stoga se još puno stvari oko modularne nastave može promijeniti, a za iduću godinu se planira da bi na Danima strukovnih škola zajedno sudjelovali nastavnici i ravnatelji, tako da će se o modularnoj nastavi svakako još puno raspravljati.
