Sutra počinje nastava, a mi donosimo pregled 5 najvažnijih novosti u ovoj školskoj godini
Imali smo dugo, toplo, suho ljeto. No, svemu dođe kraj. A svaki kraj je, stoputa smo čuli, neki novi početak. Tako sutra počinje nova školska godina, po mnogočemu – barem na papiru – posebna. U sve škole ulazi reformski pothvat ministrice obrazovanja, tzv. Škola za život, mijenjao se školski kalendar pa se u nekim školama uvode i novi praznici te je nadograđena aplikacija e-Dnevnik. Došlo je i do dosta supstancijalnih, neki čak tvrde i sramotnih promjena u vezi polaganja određenih ispita Državne mature. U nastavku teksta analiziramo najvažnije novitete u ovoj školskoj godini.
Foto: Pixabay
‘Vežite se, ovo će biti burna noć’. Famozni je to citat holivudske dive Bette Davis s kojim se, gotovo 70 godina nakon što ga je izrekla, svaki školarac može poistovjetiti. Barem na današnji dan. Naime, sutra im počinje nastava. A s novom školskom godinom dolazi i puno noviteta. Za vas smo izdvojili pet najvažnijih.
1. Ministrica Divjak pokušat će reformirati školstvo
Nakon što je prošle godine održan eksperimentalni program Škole za život, u kojem je sudjelovalo 48 osnovnih te 26 srednjih škola, došlo je vrijeme za punokrvnu implementaciju. Od sutra će krunski projekt aktualne ministrice obrazovanja Blaženke Divjak nastupiti u svim školama diljem Republike Hrvatske.
U najavi, učenici će učiti po novim kurikulumima, na novim gadgetima, a nastavnici će ih podučavati u skladu s miljunski vrijednim metodičkim priručnicima. U stvarnosti, kurikulumi nisu toliko inovativni, gadgeti će dobrano kasniti, a milijunski priručnici, kako je to priznala i pomoćnica ministrice – ništa ne valjaju.
Dobro ste, dakle, pročitali naslov – ministrica će pokušati reformirati školstvo. Činjenice na stol: Škola za život tek je djelomični reformski pokušaj kada ju usporedimo s Cjelovitom kurikularnom reformom. Drugim riječima, u Školi za život, izgubila se cjelovitost. O propasti sustavne reforme školstva objavili smo seriju tekstova, o svemu više možete pročitati ovdje.
Ukratko, kako je naša novinarka tada istaknuta za Nedjeljom u dva, Škola za život preuzela je tek manji dio Cjelovite kurikularne reforme, dok se od brojnih aspekata odustalo. Nastupilo je, prvotno, odustajanje od okvira za vrednovanje i ocjenjivanje učenika. Taj je okvir, primjerice, pretpostavljao ukidanje općeg prosjeka ocjena. Pod istim se okvirom planiralo uvođenje ispita vanjskog vrednovanja u sustav školskog ocjenjivanja te praćenje samostalnosti i savjesnosti učenika. Nijednu od spomenutih stvari Škola za život neće donijeti.
Još jedan dosta važan aspekt uvođenja Škole za život evidentna je imunost ministrice Divjak na kritike upućene iz struke i medija, o čemu smo također pisali.
2. Učenici koji ne polože esej iz Hrvatskog neće pasti taj predmet na maturi
Ispit iz Hrvatskog jezika i književnosti na Državnoj se maturi polaže u dva dijela – test i esej. Do sada, kako bi dobili prolaznu ocjenu maturanti su morali zadovoljiti zasebne pragove prolaznosti za esej i za ispit. U nadolazećoj školskoj godini to više neće biti tako.
Što to znači? To znači da će učenik koji, primjerice, solidno riješi test iz Hrvatskog, a na eseju preda prazan papir – svejedno proći ispit i dobiti prolaznu ocjenu. Činjenica je da su se rezultati ispita mature iz Hrvatskog uglavnom pogoršali nakon što su 2017./2018. uvedeni zasebni pragovi, no neki i dalje drže da se ovaj potez ministrice time ne može opravdati.
Bivši voditelj obrazovne reforme Boris Jokić odluku o ukidanju zasebnih pragova prolaznosti nazvao je sramotnom.
– Ministrica zanemaruje jednu stvar koju je njezino ministarstvo odnosno ona sama donijela ove godine, a to je jedna sramotna odluka. Ja ću je ovdje imenovati. To je da od sljedeće školske godine na ispitima državne mature iz predmeta Hrvatski jezik, da učenici taj ispit mogu položiti premda i ako na eseju predaju prazan list papira. Znate što to znači? Imate dva dijela tog ispita. Jedan ispituje književnost i jezik, a drugi esej u kojem morate argumentirati nešto, opisati i napisati nešto. Od sljedeće školske godine možete proći ispit i da predate prazan papir, kazao je Jokić.
3. Neki će učenici osim zimskih, proljetnih i ljetnih imati i jesenske praznike
U travnju ove godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je novi školski kalendar. Određen je tako datum početka i završetka školske godine, ali je došlo i do velike promjene glede školskih praznika. Najveća je novost u tom pogledu da školski kalendar više nije unificiran, već su škole dobile mogućnost korištenja novih, jesenskih praznika kao i korištenja zimskih u dva dijela.
Školama su ponuđene četiri varijante rasporeda školskih praznika, o kojima više možete pročitati ovdje, a procedura je sljedeća: škole su izrazile svoje mišljenje o tome kada žele provoditi praznike, a potom je na osnivaču škole da odabere jedan od načina realizacije odmora, jednoobrazno za učenike svih školskih ustanova nad kojima ima osnivačka prava te o tome dostavlja pisanu obavijest upravnome odjelu. Potom upravni odjel odabire jedan od načina realizacije odmora jednoobrazno za učenike svih školskih ustanova nad kojima osnivač ima osnivačka prava. Upravni odjeli i škole bili su dužni do 1. srpnja 2019. godine na svojim mrežnim stranicama objaviti Odluku i način realizacije odmora u školskoj godini 2019./2020. za učenike svih školskih ustanova na području županije.
4. U novom e-Dnevniku učenici više neće moći vidjeti svoj predmetni prosjek
Prije nekoliko dana Ministarstvo je ravnateljima škola uputilo obavijest o nadogradnji e-Dnevnika. Najvažnije promjene očituju se u tome da učenici unutar te aplikacije više neće moći vidjeti svoj predmetni prosjek, a lektira će dobiti novi, mnogo kompliciraniji naziv.
Kako je došlo do promjena Pravilnika o ocjenjivanju, prema kojem zaključna ocjena iz predmeta ne mora nužno odgovarati aritmetičkoj sredini, tako su iz Ministarstva odlučili učenicima onemogućiti da razbijaju glavu o aritmetičkom prosjeku ocjena iz pojedinih predmeta. Osim toga, dosta zanimljiva je promjena oko lektire – više se ne naziva lektira, već je preimenovana u ‘Književna djela za cjelovito čitanje’.
O ostalim promjenama, čiji je cilj, kako je navelo Ministarstvo, rasterećenje nastavnika, više doznajte na sljedećoj poveznici.
5. U prosincu ćemo doznati rezultate istraživanja PISA 2018
PISA istraživanja, punog naziva Programme for International Student Assessment, međunarodne su procjene znanja koje se provode nad 15-godišnjim učenicima, a pod pokoroviteljstvom Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. Ispiti se provode svake tri godine, a uvedeni su s ciljem određivanja razine obrazovanja mladih u industrijskim zemljama.
Posljednje je PISA testiranje provedeno 2018. godine. Glavno područje testiranja PISA 2018 bila je čitalačka pismenost. Matematičko i prirodslovno znanje učenika ispitivalo se tek u manjem broju zadataka. U istom ciklusu odrađeno je i testiranje iz novog područja globalnih kompetencija.
U ovom je ciklusu PISA istraživanja sudjelovalo 7.380 učenika iz 179 srednjih i 4 osnovne škole u Hrvatskoj. Osim učenika, u istraživanju su sudjelovali njihovi roditelji te ravnatelji škola. Rezultati istraživanja bit će objavljeni u prosincu 2019. godine.
