Vjerujem da ste mnogo puta čuli izjave poput: Kako je on inteligentan! ili pak Ma nije samo zgodna, pritom je i pametna! Što je zapravo inteligencija i na što pritom mislimo kada čujemo ovakve izjave poput upravo spomenutih?
Teško je pronaći jednu jedinstvenu definiciju inteligencije, no najčešće se spominje ona koja kaže da je inteligencija sposobnost snalaženja u novim situacijama.
Inteligencija nije materijalna stvar da bismo ju mogli opipati ili izmjeriti – jedino možemo izmjeriti efekte koje neko inteligentno ponašanje proizvede, a to mjerimo testovima inteligencije.
Inteligencija može biti definirana kao jedna jedina sposobnost (kako navode neki autori, pritom se misli na generalni faktor inteligencije) ili pak se sastoji od više faktora, gdje neki psiholozi tvrde 7, a drugi pak govore da postoji i 120 takvih faktora poput npr. verbalnog, matematičkog, spacijalnog, faktora rezoniranja, memorije…
Francuzi su je prvi izmjerili
Sigurno je da inteligencija nije jedinstvena sposobnost, a od koliko se faktora zapravo sastoji te kako se točno oni manifestiraju, nitko sa sigurnošću ne može reći.Tko je i na koji način došao do ideje da izmjeri koliko je netko inteligentan i zašto?Inteligenciju je prvi počeo mjeriti psiholog Binet početkom 20. stoljeća, na zamolbu francuskih vlasti da izmisli instrument kojim će se moći razlikovati djeca koja su sposobna ići u školu od one koja to nisu.
Prvi je test inteligencije tako Binet konstruirao 1905. godine, a on se nekoliko puta revidirao do sada, a kasije su nastali i neki novi testovi.
Tko je uopće normalan?
Početna istraživanja i mjerenja inteligencije su otkrila da se inteligencija u društvu raspodjeljuje prema tzv.normalnoj raspodjeli, što znači da najviše ljudi ima prosječan kvocijent inteligencije (vjerujem da ste čuli za pojam IQ ili koeficijent inteligencije).
Računanje kvocijenta inteligencije (IQ) ovisi o primjeni testa kojim ga mjerimo, a prvi ga je izračunao Binet. Svi testovi se drže normi da je prosječna vrijednost IQ-a jednaka 100 , što znači najviše ljudi ima IQ u rasponu od 90 do 110. Koeficijent manji od 70 znak je intelektualne zaostalosti, dok viši od 140 (oko 1% ljudi) upućuje na izrazitu darovitost.
Inteligencija nije isto što i pamet
Inteligencija zapravo nije jednaka pameti, a možemo ju podijeliti na dvije podvrste inteligencije: kristaliziranu (koja uključuje životno iskustvo, usvojena znanja i vještine, te ta podvrsta inteligencije raste tijekom cijelog života) i fluidnu – koja označava upravo ono što i mjerimo testovima inteligencije.
Fluidna inteligencija se zapravo odnosi na brzinu razmišljanja ili brzinu snalaženja u novim situacijama, a ona raste do otprilike dobi adolescencije,zatim se ne mijenja do otprilike 40-te godine, a onda opet u starosti lagano opada.
Jesu li muškarci inteligentniji od žena?
E da, to je još jedan stereotip, kao i stereotip da su crnci manje inteligentni od bijelaca, što nije točno! Istina je da razlike u IQ-u među spolovima nema. Naravno da postoji razlika u nekim faktorima inteligencije.
Što se tiče verbalnog faktora inteligencije (snalaženje sa riječima, razumijevanje riječi…), generalno govoreči tu su žene jače, no kada se govori o spacijalnom ili prostornom faktoru inteligencije (odnosi se na snalaženje u prostoru), tu su muškarci ipak bolji. No, općenito gledajući, razlike među spolovima u inteligenciji nema (žao mi je dečki!!!)
Bijelci nisu superiorni – po srijedi je greška
Što se tiče razlike u inteligenciji među rasama, uvrđeno je da su na testovima inteligencije crnci imali rezultat u prosjeku niži za 10 do 15 bodova od bijelaca. Dugo se taj podatak zloupotrebljavao za dokaz o superiornosti bjelačke rase, no kasnije su istraživači shvatili su da su testovi inteligencije kulturološki uvjetovani.
Što to znači? U vrijeme kada je pronađena ova razlika, crnci nisu bili u jednakoj poziciji za dobivanje kvalitetnog obrazovanja kao bijelci, što je naravno i utjecalo na pronađene razlike. Isto tako, testove inteligencije su konstruirali bijelci u zapadnom svijetu i ti testovi nisu nezavisni od znanja koja su oni stekli odgojem ili usvojili tijekom života.
Kad netko nije u prilici kao drugi steći ta znanja, znači da je u lošijoj startnoj situaciji pri rješavanju testa inteligencije. U novije doba, kada su se razlike u mogućnostima obrazovanja između bijelaca i crnaca smanjile, razlike u IQ-u nema.
Opća inteligencija nije solo igrač
Neki autori smatraju da je emocionalna inteligencija (EQ) (koju definiramo kao sposobnost prepoznavanja osjećaja, njihovog jasnog identificiranja, razumijevanja, sposobnosti kontroliranja i korištenja) važnija od opće inteligencije! EQ se može razvijati bez obzira na godine.I zato vježbajte, trenirajte svoj mozak svaki dan, čitajte, rješavajte složene zadatke, učite, stječite vještine i znanja, no isto tako, još važnije od svega spomenutog, budite ljudi prije svega!
