Tajnica škole morala je promijeniti posao: ‘Učinio me nefunkcionalnom majkom svojoj djeci’
Prije godinu dana razgovarali smo s tajnicom jedne zagrebačke osnovne škole koja nam je detaljno opisala što sve mora raditi osoba na njezinom radnom mjestu. Povod za intervju bilo je savjetovanje s javnošću o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, u sklopu kojeg je pristiglo stotinjak komentara o statusu tajnika u školama i voditelja računovodstva. Tajnica nam je nakon godinu dana ponovno odlučila dati intervju kako bismo utvrdili što se od njihovih zahtjeva promijenilo. Ono što se sigurno promijenilo jest – njezino radno mjesto.
Foto: Canva
– Još uvijek sam u sustavu samo zato što mi se ta moja škola uvukla u svaku poru moga tijela. Taj život škole te nosi dalje i daje ti snagu da izdržiš, rekla nam je prije godinu dana tajnica jedne zagrebačke škole.
S njom smo u studenom 2023. razgovarali o tome što sve tajnici škola moraju raditi u sklopu svog radnog mjesta. Tajnica je sada, godinu dana poslije, ponovno dala intervju kako bi pokazala što se sve (nije) promijenilo. Ono što se sigurno promijenilo jest njezino radno mjesto, ali nije otišla iz sustava, već u drugu školu.
– Nažalost ili na sreću, ipak sam promijenila posao. Dala sam si još jednu šansu, tj. otvorila novu stranicu. Shvatila sam da sam primorana, zbog svojeg zdravlja i obitelji, napraviti taj korak. Opseg posla postao mi je preveliko opterećenje koje je uzrokovalo teške nesanice, hormonalni disbalans i učinilo me nefunkcionalnom majkom svojoj djeci. Gušio me do te mjere da sebe više nisam prepoznavala. Odlučila sam napraviti korak koji mi je bio itekako potreban, a s druge strane itekako težak. Ostavila sam iza sebe ‘svoju školu’, kojoj sam dala dobar dio svojeg života i mislila da ću iz nje otići direktno u mirovinu. No život piše čudne priče, ispričala nam je tajnica koja želi ostati anonimna, a za potrebe članka nazvali smo je Kristina.
‘I mi, tajnici školskih ustanova, imamo pravo na privatan život. Naša djeca nisu manje vrijedna i trebaju svoje majke’
Kao glavni razlog za promjenu posla navela je promjenu na ‘šefovskoj’ poziciji u svojoj staroj školi. Istaknula je kako su tajnici prvi koji pružaju podršku ravnateljima i uvode ih u poslovodnu funkciju škole o kojoj, tvrdi Kristina, rijetko koji učitelj ili stručni suradnik razmišlja prije nego što postane ravnatelj.
– Svoj posao shvaćam ozbiljno, možda i preozbiljno, te sam ravnatelju na raspolaganju u svakom trenutku. To je moja greška jer ne poznajem radno vrijeme, koje ionako ne postoji u školskim ustanovama – škola je previše živa da bi se stavila u okvire radnog vremena. Otišla sam u manju osnovnu školu gdje sam jedina zaposlena u administraciji, ali sama škola drugačije je posložena, i trenutno još uvijek uživam u čarima ‘medenog mjeseca’. Kažu da neki brakovi brzo pucaju, a neki traju do mirovine. Vidjet ćemo kakve ću sreće biti, ali sigurno ne bih ostala u prošloj školi ni za duplu plaću. Posao nije moguće odraditi u osmosatnom radnom vremenu, pa ni ako bih svakodnevno radila deset sati bez godišnjeg odmora i vikenda. Jednostavno je potrebno novo zapošljavanje, novi čovjek koji bi preuzeo dio posla. I mi, tajnici školskih ustanova, imamo pravo na privatan život. Naša djeca nisu manje vrijedna i trebaju svoje majke. A da ne spominjem kako imamo pravo biti na bolovanju, bez da na njemu obavljamo posao za školu jer – eto, rok je, ispričala nam je Kristina.
‘Posao je toliko dinamičan da ono što ste započeli danas sigurno nećete danas završiti’
Kristina je tako promijenila posao, ali povećanje količine posla prati je u stopu, kao i sve njezine kolegice i kolege. To je jedna konstanta koja, kaže, zahtijeva zapošljavanje dodatnog kadra. O tome je opširno govorila i prije godinu dana.
– Zanimljivo je kako svaki tajnik s kojim komuniciram ima isti zaključak: ‘Ja stvarno više ne znam što radim i što sam odradio.’ Posao je toliko dinamičan da ono što ste započeli danas sigurno nećete danas završiti jer će vam se dogoditi X nepredviđenih situacija koje ćete morati riješiti odmah. Ovako dok tipkam, čini mi se da pišem floskule, ali moji kolege točno znaju što i kako proživljavamo u svojim uredima, koji su većinom i dalje glavni kolodvori škola, rekla nam je Kristina.
Istaknula je kako se od tajnika školske ustanove očekuje da poznaje sva pravna područja poslovanja ustanove već prvog radnog dana, jer ih nema tko uvesti u rad. Tako se sami snalaze u radu s desetak aplikacija, i to bez mentora.
– Znate da živimo u Republici Hrvatskoj? To je divna zemlja s ciljem da ima što više promjena zakonskih propisa koje donose osobe koje nikada nisu radile na terenu i nemaju viziju kako će se to odvijati u praksi. Razumijem ih jer nismo svi praktičari i ne trebamo biti. No, ni mi ne razumijemo sve aspekte funkcioniranja sustava, objašnjava Kristina.
U Zagrebu tajnici osnovnih škola i dalje moraju naručivati hranu preko Internet Explorera
Prije godinu dana otkrila nam je specifičan problem u radu tajnika u Gradu Zagrebu, vezan uz naručivanje hrane za školsku kuhinju. Kako bi učenici dobili svoj obrok, tajnici škola koriste online aplikaciju Grada Zagreba, prilagođenu samo Internet Exploreru i staroj Javi. Iako nam je Grad prije godinu dana rekao da će taj problem uskoro riješiti, čini se da se to nije ostvarilo.
– Iz vašeg smo članka saznali da planiraju provesti nabavu za novi program. Gdje je zapelo i zašto, mi u školama sigurno ne znamo. I dalje radimo u istom programu koji je zastario i zahtijeva još ‘stariju Javu’. Svašta bih mogla napisati o toj temi, ali trudim se ostati suzdržana i vjerovati kako će se Grad pokrenuti i već je aktivan na tom polju. Suradnja Grada, a posebno Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade sa školskim ustanovama, kojima su osnivači, ključna je za kvalitetan razvoj školstva u Zagrebu. Vjerujem da GUOSM polako uviđa važnost uključivanja ljudi s praktičnim znanjima, navela je Kristina.
Drugi problem koji se pojavio nakon našeg intervjua jest nova Uredba o koeficijentima. Njome su, kaže Kristina, tajnici školskih ustanova zakinuti za koeficijent u odnosu na tajnike ostalih ustanova.
– Tajnici ustanova imaju koeficijent 2,35, dok tajnici školskih ustanova imaju 2,01, izjednačen s učiteljima i stručnim suradnicima u školstvu. Mi nismo nositelji pedagoške funkcije, ali jesmo poslovne funkcije školske ustanove. Zašto onda ne bismo bili vrednovani i plaćeni kao drugi nositelji poslovnih funkcija? Novi Zakon o plaćama donosi se pod geslom ‘jednaka plaća za jednak rad’, ali mi smo opet ostali po strani, zaključila je Kristina.
