Tehnološki napredak istiskuje rukopis iz obrazovnih sustava diljem svijeta
U čak 45 od 50 američkih saveznih država učenje pisanih slova nije u osnovnom školskom kurikulumu, jer kreatori istoga smatraju kako se vrijeme utrošeno na učenje te ‘nevažne vještine’ može bolje iskoristiti. Hrvatski obrazovni sustav nije otišao tako daleko, no trend je i kod nas itekako uočljiv.
Snažan tehnološki napredak i informatička revolucija sve intenzivnije utječu i na promjene u obrazovnom sustavu. Jedan od očitijih primjera je uzmak rukopisa pred tipkovnicama. Naime, u SAD-u 45 od 50 saveznih država u osnovnom kurikulumu nema učenje pisanih slova u osnovnoj školi. Preostalih pet na čelu s Teksasom se opiru promjenama i uporno ne usvajaju Nacionalni program iz kojeg je ovaj obazovni segment izbačen dok se većina vodi tezom kako je dovoljno da učenici savladaju tiskana slova, a umjesto pisanih slova uče ‘korisnije vještine’.
Dio učenika ne zna što su pisana slova
Iako je američki primjer, po običaju, drastičan slična praksa se na mala vrata uvodi u obrazovne sustave diljem svijeta, pogotovo razvijenog. Kod nas su sve učestaliji problemi na maturi gdje se od srednjoškolaca traži da svoje radove pišu pisanim slovima. Mladi ljudi sve više se služe tipkovnicama od najranije dobi, a sve manje olovkom. Trend su uočili nastavnici, ali i stručnjaci.
– Dio učenika nije znao što znače pisana slova, mislili su da je riječ o krasopisu. Dogodilo nam sej jednom da je učenik na testu napisao – žao mi je odustajem, ne znam pisana slova, prepričala je za Večernji list, Marina Čubrić višegodišnja predsjednica Povjerenstva za hrvatski jezik na državnoj maturi.
Prije savladaju tipkanje nego rukopis
Dodala je kako problem leži u tome da nastavnici već u petom razredu počnu dopuštati da pišu tiskanim slovima i izgube vještinu pisanih slova koju su tek stekli. Ipak, smatra kako se kod nas neće uskoro odustati od učenja pisanih slova.
S njom se slaže i Jagoda Jeleć, dugogodišnja nastavnica hrvatskog jezika u osnovnoj školi.
– Još smo mi jako daleko od Amerike u svim aspektima. Dok god su u većini škola glavna nastavna pomagala ploča i kreda nema straha da će se rukopis izgubiti iz nastave, ustvrdila je naša sugovornica.
Informatičko doba na razvoj djece utječe od najranijih dana. Petogodišnjaci se bolje služe tastaturama nego olovkom, a tinejdžeri većinu dana gledaju u ekran i tipkaju na mobitelima, laptopima ili nekim drugim gadgetima.
Pisanje rukom koristi mozgu
Neuroznanstvenici tvrde kako to budućim generacijama može biti značajan problem. Naime, pisanje je specifična složena radnja koja poboljšava kordinaciju. S druge strane to je vježba za mozak koja u kasnijoj dobi spriječava demenciju. Također, podaci koji se pišu rukom dulje se i bolje pamte od onih koji se bilježe tastaturom. Sve su razlozi zbog kojih se ne bi smjela zagubiti ova specifična vještina koja je mnogo više od bilježenja informacija.
– Rukopis je dio identiteta koji odražava karakter i emotivno stanje pojedinca, pa čak i genetsko naslijeđe i zbog toga je vrlo vrijedan, za kraj je zaključila nastavnica Jeleć.
