Tijekom ljetnih praznika objavljena izvješća za modularnu nastavu: Neke stvari će se ipak mijenjati
Tijekom ljetnih praznika objavljena su izvješća javnog savjetovanja za oko 140 kurikuluma za modularnu nastavu. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih tako je prihvatilo neke komentare i ići će se u doradu kurikuluma Povijesti, Biologije te Politike i gospodarstva. No, što će se točno dorađivati i hoće li svi biti zadovoljni izmjenama, to preostaje za vidjeti.
Foto: srednja.hr
Reforma strukovnog obrazovanja, tzv. modularna nastava na kojoj se radilo od 2018. godine, trebala bi zaživjeti u svim strukovnim školama u Hrvatskoj školske godine 2025./2026. Veliki korak prema ostvarenju tog cilja napravljen je tijekom ljetnih praznika kada su objavljena izvješća na javnom savjetovanju za oko 140 kurikuluma za modularnu nastavu.
Podsjetimo, tijekom prošle i ove godine nastavnici općeobrazovnih predmeta (Biologija, Povijest, Geografija, Politika i gospodarstvo, Fizika) pobunili su se zbog načina na koji je osmišljena modularna nastava koja bi trebala promijeniti strukovno obrazovanje kakvo poznajemo danas. Naime, u modularnoj nastavi neki predmeti kao takvi ‘nestaju’ i postaju moduli gdje bi nastavnici npr. Fizike održali nekoliko sati vezano uz svoje gradivo s nastavnikom nekog strukovnog predmeta poput mehanike.
Neki općeobrazovni predmeti ostali su predmeti u svom obliku, ali im je smanjena satnica protiv čega su se nastavnici također pobunili. Oko toga, ali i mnogih drugih stvari, požalili su se na javnom savjetovanju. Prošli smo kroz većinu komentara te izdvojili najbitnije stvari koje će se ili neće mijenjati.
Neki kurikulumi će se dorađivati, a radit će se i revizija prijedloga općeobrazovnih predmeta
Moglo bi se reći da su silne peticije, okrugli stolovi i pisma nastavnika Biologije, Politike i gospodarstva i Povijesti urodile plodom. Iako je svatko imao svoje zahtjeve oko toga kako bi njihov predmet trebao izgledati u modularnoj nastavi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih je na javnoj savjetovanju prihvatilo ili djelomično prihvatilo njihove komentare.
– Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnih kurikula. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u reviziji prijedloga općeobrazovnih predmeta, stoji kod komentara koji se odnose na Povijest, Biologiju te Politiku i gospodarstvo.
To bi značilo kako se nastavnici koji predaju ove predmete mogu nadati određenim izmjenama, ali konkretno kojima, to preostaje za vidjeti. Ono što je sigurno je da je MZOM raspisalo javni poziv za članove radnih skupina za doradu modularnih kurikuluma iz Povijesti, Politike i gospodarstva, ali i Engleskog, Njemačkog, Talijanskog, Španjolskog i Francuskog jezika.
Fizika više neće biti predmet, ostaje modul kako je i planirano
S druge strane, oni koji su se zalagali da Fizika ostane predmet, a ne da se pretvori u modul, nisu dobili priželjkivani odgovor od MZOM-a. Sudeći prema napisanome, izgledno je da se u izmjene tog kurikuluma neće ići i da će se Fizika u budućnosti strukovnog obrazovanja izvoditi kao modul.
– Poučavanje fizike je izuzetno važno, ne samo u općeobrazovnom smislu, već i za nastavak školovanja, posebno u STEM području. Predloženi model je osmišljen zato da omogući fleksibilnost i prilagodbu kurikula specifičnim potrebama učenika i strukovnih škola. Iako se može činiti da će škole proizvoljno birati module iz fizike, to nije slučaj. Škole su obvezne ostvarivati skupove ishoda učenja iz fizike prema strukovnom kurikulu. ‘Svojevoljnost’ škola odnosi se samo na izborni i fakultativni dio strukovnog kurikula, što može biti korisno jer omogućuje školama zadovoljavanje specifičnih potreba svojih učenika, stoji u komentaru MZOM-a.
Nadalje, potvrdili su tvrdnje komentatora javnog savjetovanja o tome da učenici strukovnih škola ostvaruju slabije rezultate na državnoj maturi iz fizike u usporedbi s učenicima iz gimnazijskih programa. Navode kako se to odnosi na dosadašnje poučavanje fizike kao općeobrazovnoga predmeta i da bi modularna nastava to trebala promijeniti na bolje uz istovremeno zadržavanje ishoda učenja iz kurikuluma za gimnazije.
– Ispit državne mature iz fizike je izborni i nema A i B razinu te je usklađen s odobrenim kurikulom nastavnoga predmeta Fizika za osnovne škole i gimnazije. Fizika se u većini strukovnih škola izvodi u prve dvije godine s dva sata tjedno. Izuzetak je većina kvalifikacija na razini 4.2 u sektoru Elektrotehnika i računarstvo. Za taj sektor i tu razinu obvezni su gotovo svi predloženi moduli iz fizike. Sustavnije poučavanje fizike može se omogućiti izborom različitih/slijednih modula, posebno za zainteresirane učenike. Na taj način, učenici koji žele polagati državnu maturu iz fizike mogu dobiti odgovarajuću pripremu bez opterećivanja cijele populacije učenika. U nekim strukovnim kurikulima postoji preklapanje ishoda učenja iz fizike sa strukovnim ishodima učenja. To nepotrebno opterećuje učenike i stvara redundanciju u njihovu obrazovanju. Predloženi moduli omogućavaju usklađivanje i integraciju sadržaja kako bi se izbjegla dupliciranja i optimiziralo učenje. Također, predloženi moduli sadrže sve ishode učenja iz važećeg kurikula za gimnazije, čime se osigurava kontinuitet i kvaliteta poučavanja fizike, a predloženi modeli vrednovanja i istraživačkog poučavanja osiguravaju da učenici dobiju kvalitetno i koherentno obrazovanje, poručili su iz MZOM-a.
Geografiju će učenici imati tek u trećem ili četvrtom razredu srednje
Mnogi su nastavnici na javnom savjetovanju oko modularne komentirali kako je nelogično da učenici strukovnih programa Geografiju imaju tek na zadnjoj godini, odnosno trećoj ili četvrtoj. To bi, u nekim slučajevima, značilo i smanjivanje satnice Geografije koja je ostala u obliku predmeta u modularnoj. Nastavnici su zato tražili da se u strukovne škole u modularnoj nastavi uvede Geografija barem još jedan razred. Iz MZOM-a nisu prihvatili njihove komentare, a obrazložili su iz zašto.
– Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika kroz zajedničke aktivnosti. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice, odgovorili su iz MZOM-a.
Srednje strukovne škole dobit će autonomiju
Uvođenjem modularne nastave mijenja se cijeli koncept i struktura strukovnih škola, a samim time promijenit će se i ovlasti koje škole, odnosno ravnatelji, imaju u pogledu izvođenja nastavnih predmeta/modula. Kako je vidljivo i iz odgovora MZOM-a, strukovne škole će, svaka za sebe, imati autonomiju u pogledu kurikuluma ustanove.
To znači da će ravnatelji određivati koji će se izborni predmeti, odnosno moduli, izvoditi u programima njihove škole ovisno o tome što smatraju da je potrebnije za određeni strukovni program. Tako će, na primjer, učenici koji imaju više mehanički program, imati više izbornih koji se tiču Fizike, dok će možda Ekonomisti imati više izbornih predmeta vezane uz Politiku i gospodarstvo. Nekima se takva ideja ne sviđa jer strahuju da će ravnatelji pogodovati onim nastavnicima s kojima su u boljim odnosima i da će zbog toga ostati bez satnica, a djeca bez potrebnog znanja iz njihovih predmeta.
– Općeobrazovni dio i moduli, koji integriraju različita znanstvena područja i kurikule međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Fizika, kemija i biologija, kao temeljni predmeti, uključeni su u one strukovne kurikule gdje su važni za struku. Time se osigurava da učenici stječu potrebna znanja i vještine specifične za njihova buduća zanimanja. Integracijom ovih sadržaja u strukovne module, učenici stječu relevantna znanja unutar konteksta svoje struke, čime se minimizira preklapanje sadržaja i izbjegava nepotrebno opterećenje. Modularna nastava potiče suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika u ostvarivanju propisanih ishoda učenja. Ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju prilagoditi kurikulum ustanove interesima učenika, potrebama ustanove i specifičnostima lokalne zajednice odabirom različitih modula, bilo kao izbornih ili fakultativnih. Ovakav pristup omogućava fleksibilnost i prilagodljivost strukovnog obrazovanja, osiguravajući da učenici dobiju potrebne kompetencije za uspjeh u svojoj struci te za nastavak obrazovanja, poručili su iz MZOM-a.
Više detalja o mogućim izmjenama kurikuluma za modularnu nastavu doznat ćemo idućeg tjedna na konferenciji za ravnatelje strukovnih škola u Šibeniku koje organizira Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) upravo na tu temu.
