Tko je protiv cjelodnevne škole? Između ostalih i nastavnici koji drže instrukcije, to je unosan biznis

Tri su, otprilike, skupine ljudi koji se protive konceptu cjelodnevne škole, a među njima nalaze se i nastavnici koji drže instrukcije. To je postao unosan biznis, a cjelodnevna škola trebala bi dovesti do toga da učenici sve obveze završe u školi. To bi onda, logično, smanjilo prostor za instrukcije. No, neke su kritike s obzirom na dubioznu satnicu i količinu posla koju će nastavnici odrađivati, realne i treba ih uzeti u obzir, komentirao je to Marko Matijević, glavni urednik portala srednja.hr u posljednjoj epizodi Redakcija podcasta.

Duje Kovačević, Martina Gelenčir i Marko Matijević u novoj epizodi Redakcija podcasta o cjelodnevnoj školi
Foto: Tea Ovničević Matijević, srednja.hr

Stiže nam cjelodnevna škola. Novi predmeti, obroci, dulji odmori, pisanje zadaće u školi, boravak, za neke i do 17 sati. Iduće četiri godine eksperimentalno u njih 50, a nakon, ako sve bude po planu, u svim osnovnim školama diljem RH. Kritika ne nedostaje. Nastavnici se žale, propituje se satnica, dodatan posao, plaća, ali i sam koncept prema kojem će učenici više vremena no ikad provoditi u školi. O tome su u 12. epizodi Redakcija podcasta diskutirali urednici Marko Matijević i Martina Gelenčir te novinar portala srednja.hr Duje Kovačević.

Što će biti s instrukcijama?

Nakon što su prodiskutirali o konceptu cjelodnevne škole i složili se da je, u ideji, dobar, Marko se dotaknuo nekih specifičnih skupina koje bi se mogle protiviti cjelodnevnoj školi kao takvoj. Nisu sve skupine nerealne u svojim kritikama.

– Mislim da ima par skupina koje nisi spomenuo. Skupina ljudi koja kaže, to često čujem, država preuzima odgoj nad djecom. Čuo sam ga još prije nekoliko godina kada se krenulo pričati o cjelodnevnoj nastavi među profesorima. Mislim da je to jedna skupina ljudi koja je, realno, paranoična prema državi, prema načinu na koji država može izvesti ‘preodgoj’ djece. Možda čitaju Orwella pa misle da je takvo nešto moguće. Možda mogu čak i razumjeti tu neku logiku jer nemaju povjerenja u institucije, istaknuo je Marko.

@srednja_hr Stiže nam cjelodnevna škola, a tri su se skupine ljudi istaknule kao protivnici tog projekta koji bi najesen eksperimentalno ulazi u neke škole. Više o projektu cjelodnevne škole doznajte na linku u opisu profila! 👆🏻 #srednjahr #cjelodnevnaskola #cjelodnevnanastava #skola #osnovna #osnovnaskola #djeca #ucenici #nastava #roditelji #foryoupage #foryou #fyp ♬ original sound – srednja_hr

Druga skupina su nastavnici koji nude instrukcije. Učenici bi prema ovom modelu cjelodnevne škole trebali u školi dovršiti sve obveze i otići doma bez brige oko dodatnog učenja. To smanjuje prostor za instrukcije.

– Treća skupina su profesori koji rade puno i koji bi u nekim našim projekcijama, kada pričamo u redakciji, mogli raditi još i više. To su ljudi koji bi nadrapali. Već sada rade puno, a zbog ove satnice koja postavlja upitnike nad glavom. Moramo reći, profesori koji žele dobro raditi svoj posao možda će trebati raditi i 9 sati, iznad norme. To je realna kritika ove satnice. Ima nekih realnih i racionalnih, ekonomskih razloga. Zato obožavam obrazovanje, sve se događa odjednom, zaključio je Marko.

Kako će izgledati cjelodnevna škola?

Za one koji ne znaju što je točno cjelodnevna škola i što će ona obuhvaćati, na samom početku ove epizode Redakcija podcasta sve je pojasnila naša urednica Martina. Kako je istaknula, cjelodnevna škola eksperimentalno kreće već najesen i tako će se provoditi četiri godine. Promjene su velike. Nastavni dan za učenike bit će podijeljen u dva dijela – obvezni i izborni. Obvezni dio trajao bi do 15 ili 15:30, nakon čega, u drugom dijelu, slijede izborne izvannastavne i izvanškolske aktivnosti do oko 17 sati.

@srednja_hr Koje sve novosti donosi cjelodnevna škola? Sve što vas zanima u kratkim točkama donosi naša Martina, a cijeli podcast pogledajte na linku u opisu profila 👆 #srednjahr #cjelodnevnaskola #hrvatska #škola #podcast ♬ original sound – srednja_hr

Uvode se i novi predmeti kao što su Praktične vještine i Svijet i ja, Informatika će se zvati Informacijske i digitalne kompetencije te će biti obvezan predmet od 1. do 4. razreda osnovne škole, a Tjelesnu i zdravstvenu kulturu će predavati kineziolozi, a ne učitelji razredne nastave. Učiteljima će biti uvećana osnovna plaća za 4,5 posto, nekima i više ovisno o tome koliko budu angažirani u izbornim i izvannastavnim aktivnostima cjelodnevne škole.

Cijelu epizodu Redakcija podcasta pogledajte u videu ispod ili slušajte na platformi Spotify.