Trebaju li ravnatelji i dekani ocjenjivati profesore? Evo kako ste glasali u anketi
Potkraj prošle godine donesene su i izmjene Zakona o plaćama u državnoj i javnim službama, što je bilo bitno i za zaposlenike škola i fakulteta, jer će se po novom ocjenjivati njihov rad. Ta odredba na snagu stupa tek 2025. godine. Mada su pravila ocjenjivanja za škole i fakultete još uvijek nepoznata i tek trebaju biti donesena, mnogi se već sada oštro protive ocjenjivanju radnika od strane ravnatelja škola, odnosno dekana i rektora. Sličan stav kroz anketu na našem portalu izrazili su i naši čitatelji.
Ilustracija: Unsplash
Ukupno 1.914 čitatelja, do trenutka pisanja ovog teksta (2. travnja 2024.), sudjelovalo je u anketi portala srednja.hr u kojoj smo pitali – Trebaju li ravnatelji, dekani i rektori ocjenjivati nastavnike jednom godišnje?.
Očekivano, s obzirom na to da u naše čitateljstvo ulaze brojni osnovnoškolski, srednjoškolski i sveučilišni nastavnici, većina sudionika (69,59 posto) odgovorila je da ne trebaju, jer bi to moglo prouzročiti osobne osvete. Da bi trebali, jer bi se tako izdvojili oni najbolji koji bi dobivali dodatke na plaću, smatra 23,67 posto čitatelja. Preostalih 6,74 posto nije zauzelo stav po ovom pitanju.
‘To nije dobro za odnose u kolektivu’
Na isto pitanje na našim društvenim mrežama dio pratitelja izrazio je mišljenje da ravnatelji, dekani i rektori, dakle čelnici ustanova koji i provode zapošljavanja, nemaju kompetencije ocjenjivati te iste radnike.
– Ne. To nije dobro za odnose u kolektivu. Nepotreban stres za ravnatelje i učitelje, navela je jedna čitateljica.
Nije usamljena u negativnom stavu prema ovoj zakonskoj odredbi.
– Mogu raditi što hoće, ali neće koliko hoće jer je sve manje onih koji žele raditi u školi, navodi druga naša čitateljica.
Ipak, ima i onih koji su suprotnog stava, ali uz napomenu da pravilnik koji Ministarstvo tek treba donijeti mora sadržavati jasne kriterije.
– Iskreno nemam ništa protiv, ali bi trebalo, kao sto i mi učitelji moramo, jasno objaviti kriterije, način bodovanja, elemente vrednovanja i ocjenjivanje provoditi na temelju povratnih informacija tijekom cijele nastavne i školske godine. Naravno, rezultate objaviti javno pred cijelim učiteljskim vijećem.
Samo neka bude provedeno na način na koji mi moramo ocjenjivati, naveo je jedan čitatelj.
Kriteriji će tek biti doneseni, a pojedini sindikati se već bune
Podsjetimo, sukladno novom Zakonu o plaćama, ocjenjivanje javnih službenika, što uključuje i one koji rade u školi te na fakultetima, uvodi se od 2025. Bolje ocjenjeni dobivat će veću plaću, oni ocjenjeni najlošijim ocjenama dobivaju otkaz. Učinkovitost rada službenika i namještenika ocjenjuje se jednom godišnje za prethodnu kalendarsku godinu.
Postoji ograničenje broja zaposlenika koji mogu dobiti najbolju ocjenu, a odluku o ocjeni učinkovitosti rada donosi čelnik državnog tijela ili čelnik javne službe odnosno osoba koju on ovlasti. Detalji oko kriterija ocjenjivanja u školama, na fakultetima i institutima još nisu poznati – pravilnik koji će utvrđivati posebne kriterije za ove ustanove MZO tek treba donijeti.
Ipak, dio sindikata već se buni oko ove zakonske odredbe. Sindikat Preporod još je u studenom, u suradnji s Akademskim sindikatom, pokrenuo peticiju kojom se usprotivio toj zakonskoj odredbi, a potpisalo ju je desetak tisuća građana. Nedavno je na Pravnom fakultetu održana tribina na tu temu, a Ivan Obadić, profesor Pravnog, zaključio je, među ostalim, da novi Zakon o plaćama ‘za profesore ukida akademske slobode jer ukida sigurnosno zaposlenje sveučilišnim profesorima, čak i onima koji su u najvišim zvanjima’. Da sveučilišni profesori nisu usporedivi s javnim službenicima te da postoji rizik da se ocjenjivanje koristi za vlastite obračune, zaključeno je i na nedavnom panelu u organizaciji Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
