Istraživanju adolescentske seksualnosti u Hrvatskoj
Iako se u medijima često povlači pitanje treba li u škole uvesti seksualni odgoj ili ne, čini se da bi srednjoškolcima dobro došla poduka dok su još u školskim klupama. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, svake godine zatrudni oko 2000 djevojaka u dobi do 19 godina.
Istraživanju adolescentske seksualnosti u Hrvatskoj pokazalo je kako mladi sve ranije stupaju u spolne odnose. U prvi seksualni odnos mladići većinom stupaju s vršnjakinjama i to iskustvo vežu uz vezu “za jednu noć”, dok djevojke u odnose stupaju sa starijim partnerima u okviru ozbiljne veze. Iako se tinejdžeri osjećaju odraslo i zrelo očito je da su premalo i nedovoljno informirani jer prema statističkim podacima tek 40% parova koristi neki oblik kontracepcije. Korištenje kontracepcije znak je odgovornog ponašanja ne samo zbog sprječavanja neželjene trudnoće nego i zaštite od čitavog niza spolno prenosivih bolesti koje u budućnosti mogu nepovoljno utjecati na plodnost, trudnoću i zdravlje. Nažalost, tinejdžerice daas rijetko dolaze ginekologu i traže savjet.
Neplanirana trudnoća kod djevojaka naglo mijenja njihov dotadašnji život. Gotovo preko noći brigu o ispitima i izlascima zamijeni strah od neprihvaćanja okoline, roditeljske reakcije i prekida školovanja. Uz to, djevojke se moraju priviknuti i na novu životnu ulogu- ulogu mame. Ovo su neki od najčešćih problema s kojima se mogu sučiti:
1. Gubitak roditeljske podrške.
Kod maloljetničke trudnoće djevojkama je veoma važna podrška njihove obitelji kako bi mogle nastaviti sa svojim školovanjem i kako bi se što bolje pripremile za nadolazeće roditeljstvo. Može se dogoditi da zbog veoma narušenih odosa unutar obitelji djevojke izgube roditeljsku podršku ili obitelj ne želi preuzeti brigu o maloljetnoj trudnici. Tada nastaje potreba za institucionalnim smještajem djevojke. Prema podacima UNICEF-a, u Hrvatskoj su trenutnon četiri doma osposobljena za prijem maloljetnih trudnica i majki s djecom.
2. Pobačaj: da ili ne?
Iako se pobačaj često čini kao jednostavno rješenje, osim etičnih, za sobom povlači i zdravstvena pitanja. Evo što kaže ginekologinja dr. Beata Gebauer:
“Svaki zahvat pa tako i namjerni pobačaj nosi svoje komplikacije. Komplikacije dijelimo na rane (nastale tijekom samog zahvata i nekoliko sati nakon zahvata) i kasne (one koje očekujemo do mjesec dana nakon izvršenog pobačaja). Rane komplikacije prije svega obuhvaćaju traume nastale tijekom zahvata (perforacija maternice, razdor grlića maternice) te krvarenja i komplikacije anestezije. Naknadne komplikacije obuhvaćaju krvarenja uzrokovana najčešće zaostalim posteljičnim tkivom ili hipotonijom maternice, infekcije, tromboflebitis i druge rjeđe komplikacije. U tom razdoblju mogu se manifestirati i psihičke posljedice u smislu žaljenja za izgubljenom trudnoćom, ali su one vrlo rijetke. Navodi se da bi mogla biti veća učestalos spontanih pobačaja kod žena koje prethodno namjerno prekinule svoju prvu trudnoću.”
3. Nastavak školovanja
Trudnoća djevojkama često oteža pohađanje nastave, pogotovo iz tjelesne i zdravstvene kulture. Također mnoge od njih zbog poroda prekinu pohađanje nastave prije kraja školske godine. Ne postoje univerzalna pravila koja se provode u svim školama, ali fleksibilnost u polaganju ispita i oslobođenja od nastave tjelesnog mogu puno pomoći. navodi: ako učenik zbog zdravstvenog stanja ne može sudjelovati u određenoj školskoj aktivnosti ili bi to sudjelovanje štetilo njegovu zdravlju može se privremeno ili trajno osloboditi od pohađanja nastavnog predmeta ili sudjelovanja u određenim nastavnim sadržajima, ako ti nastavni sadržaji nisu iz osnovnih predmeta struke.
Danas većina mladih sve ranije nespremno stupa u spolne odnose stoga je bitno poraditi na uvođenju seksualnog odgoja kroz koji bi im se približila važnost kontracepcije i odgovornog ponašanja. Potrebno je i dodatno informirati roditelje i profesore jer uz njihovu podršku i razumijevanje djevojke mogu lakše nastaviti naprijed, zavšiti školovanje te zasnovati obitelj.
