U 10 županija provodi se neki oblik online nastave: ‘Moramo hitno pružiti pomoć mladima’
Za značajan broj učenika u ovom se tjednu uoči praznika nastava provodi na daljinu. Takve odluke donesene su zbog pogoršanja epidemiološke situacije. Za sada neki oblik online nastave provodi deset županija, otkrio je jutros u emisiji ‘U mreži prvog’ Hrvatskog radija Božo Pavičin, glavni savjetnik ministra znanosti i obrazovanja. Hoće li to smanjiti broj novozaraženih koronavirusom, kakve su posljedice takve nastave na mentalno zdravlje djece i mladih, kada će se cijepiti prosvjetni djelatnici? To su neka od pitanja na koja su odgovore u emisiji, uz Pavičina, odgovarale glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja Ana Tuškan i predsjednica Zagrebačkoga psihološkog društva Sena Puhovski.
Foto. Unsplash
Gotovo polovica županija ovog ponedjeljka provodi neki oblik online nastave, otkrio je jutros u emisiji Hrvatskog radija ‘U mreži prvog’ Božo Pavičin, glavni savjetnik ministra obrazovanja. Među njima nije Zagreb, odakle su poručili kako će intenzivno pratiti situaciju u školama u ova četiri dana.
‘Zasad deset županija ima neki oblik online nastave’
– Zasad deset županija ima neki oblik online nastave – sve dalmatinske županije, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Krapinsko-zagorska, Istarska, Varaždinska, Bjelovarska, Primorsko-goranska. Broj zaraženih raste u cijeloj populaciji, i među učenicima i djelatnicima, no one nisu kao u prosincu. U Zagrebu je tri ili četiri puta manje pozitivnih učenika nego kada se prešlo na online nastavu u studenom. Ako će brojke rasti, poslije praznika i u Zagrebu će se prijeći na online nastavu, kazao je Pavičin za HR.
Podsjetimo, proljetni praznici započinju 2. travnja i učenici se na nastavu vraćaju 12. travnja. Ana Tuškan iz Sindikata hrvatskih učitelja istaknula je problem samoizolacije u koju su neki razredi s nastavnicima išli i više puta. Dodatni stres stvara činjenica da se odluke o online nastavi, za koju su potrebne posebne pripreme, donose se u zadnji trenutak. Učenici ne znaju što će biti sutra, kaže, i to stvara dodatni stres.
– Velika je razjedinjenost u stavovima oko online nastave i cijeli taj pritisak utječe na učenike, imaju tjeskobe, povećala se agresivnost, nedostatak motivacije, povlačenje u sebe. Negativna strana online nastave je i nedostatak koncentracije, motivacije učenika. Mi želimo jasan stav kada će se početi cijepiti prosvjetni djelatnici, a jedina informacija koju imamo je – kada dođe nova pošiljka, rekla je Tuškan za HR.
Cijepljenje zaposlenika škola
Pavičin je kazao da, prema analizama, od 1.-4 . razreda osnovne škole 95% učenika imalo je više od 90% nastave uživo, od 5.-8. 90% je bilo 85% na nastavi, a srednje škole oko 75% na nastavi.
– Hrvatska je u vezi online nastave izabrala model prema kojem se prati situacija i prema tome se donose odluke. Učenici se najviše boje za sigurnost svojih ukućana, prema istraživanju koje je u Zagrebu provela Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Veći broj ljudi u Sisačko-moslavačkoj županiji odustao je od cijepljenja koje je bilo organizirano za sve odgojno-obrazovne djelatnike, od vrtića do fakulteta, zbog situacije s AstraZenecom, naveo je primjer.
HZJZ će cijepljenje organizirati na punktovima, čim dođe veća doza cijepljenja. Tuškan je upitala hoće li prosvjetni djelatnici biti prioritet kada počne s radom punkt za cijepljenje 7. travnja te hoće li se u vezi s time poslati jasna uputa liječnicima obiteljske medicine. Pavičin je odgovorio da su prosvjetni djelatnici prioritet, nakon starijih.
‘Djeci se u ovoj krizi najviše oduzelo, djetinjstvo i mladost’
Sena Puhovski je naglasila da se slika metalnog zdravlja djece i mladih mijenja, a zabrinjava to što nema jasnog plana niti prevencijskih niti intervencijskih strategija što je najopasnije.
– Posljedice ćemo viđati još puno godina, a o tome se ne govori. Na području Banovine je broj stručnjaka koji pružaju pomoć djeci i mladima izuzetno mala. Velik je broj ljudi koji traže pomoć za djecu, veći je broj djece koja se samoozljeđuju, puno je djece koja pokazuju strah od odlaska u školu, djece sa simptomima tjeskobe i depresivnosti, mladih ljudi koji osjećaju besperspektivnost i beznađe. Najalarmantnije je da odrasli ili ne znaju ili ne žele znati i ne poduzimaju ništa, kazala Puhovski.
Pavičin je, pak, istaknuo da ‘škole dobro znaju sve o svojoj djeci’ i u slučaju problema ‘škola može pozvati mobilni tim da vidi ima li potrebe za liječenjem’
– Djeci se u ovoj krizi najviše oduzelo, djetinjstvo i mladost, kako bi se zaštitilo druge. Ne smijemo djeci na leđa stavljati da su odgovorni za ovu krizu, rekao je Pavičin.
Tuškan je odgovorila kako bi se u nacionalni kurikulum trebali uključiti programi zaštite i prevencije te da su mobilni timovi ‘vatrogasne mjere koje dugoročno ne rješavaju problem’.
‘Jedan psiholog u školi na 1.200 učenika ne može pokriti sve potrebe djece’
Na pitanje ima li zdravstveni sustav kapaciteta za pružanje pomoći djeci, Puhovski je odgovorila da nitko ne govori da škole ne rade te naglasila da nemaju uvjete i nemaju dovoljno kako bi radile ono što je potrebno.
– Jedan psiholog u školi na 1.200 učenika ne može pokriti sve potrebe djece. Priča s mentalnim zdravljem nije ništa novo, mi nemamo strategiju za zaštitu mentalnog zdravlja od 2016. godine. Sada na površinu dolazi sve što ne valja, a rješenje nije mobilni tim. Pomoć ne mogu dobiti niti u sustavu, jer se čeka nekoliko mjeseci, niti kod privatnika. Država ne omogućava uvjete za rad stručnjacima, pedagozima, psiholozima, socijalnim pedagozima, defektolozima, rekla je.
Pavičin se složio da se na termin jako dugo čeka, iako nije isto posvuda. Škola nije samo mjesto učenja, nego je život za djecu, mjesto gdje zadovoljavaju razne druge izrazito važne razvojne socioemocionalne potrebe, kazala je Puhovski. Kriteriji prema kojima se određuje online nastava nisu više zdravstveni, nego i organizacijski. Način na koji Vlada i stožer komuniciraju s djecom je vrlo važan. Spominje ih se isključivo u kontekstu širitelja zaraze, nedogovornih mladih ljudi i to se može vrlo lako ispraviti i početi s njima komunicirati na adekvatan način koji bi pokazao da su važni u ovoj zemlji, poručila je Puhovski.
Tuškan je istaknula da je djeci u ovoj pandemiji sve zabranjeno, na zaposlenike u školi vrši se veliki pritisak, teško je mladima, a oni koji im trebaju dati primjer, ne daju, jer ne vrijede ista pravila na sve.
– Moramo hitno pružiti pomoć mladima, rekla je Tuškan za HR.
