Prema obaveznim prijavama zaraznih bolesti u epidemiološkom informacijskom sustavu praćenja zaraznih bolesti u Hrvatskoj se godišnje, prosječno bilježi pedeset osoba zaraženih od sifilisa, dvadeset od gonoreje te 360 prijavljenih klamidijskih infekcija.
![](http://srednja.hr/app/uploads/2014/07/kondom-1.jpg)
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kažu kako se učestalost ovih ozbiljnih spolnih bolesti otprilike zadržala na relativno podjednakoj razini kao i pretprošle godine. Problem leži kažu, u broju zdravstvenih prijava zaraženih osoba.
Sve više zaraženih, a sve manje evidentiranih
Alarmantne brojke ukazuju na globalni problem oboljelih od spolno prenosivih bolesti. Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti iz 2014. godine samo u Americi broj zaraženih klamidijskom infekcijom dosegao je broj nešto manje od milijun i pol zaraženih, preko 350 tisuća zaraženih gonorejom, dok je sifilisom u 2014. godini bilo zaraženo oko 20 tisuća Amerikanaca.
Iako stručnjaci naglašavaju kako se još uvijek ne može pričati o epidemiji, podaci ukazuju na što brže uključivanje odgojno-obrazovnog sustava u informiranje i prevenciju spolno prenosivih bolesti kod mladih ljudi. Kao jedan od razloga porasta broja zaraženih navodi se prerano stupanje u spolni odnos bez zaštite. Prema nedavnom, velikom istraživanju jedne tvrtke za proizvodnju kondoma, čak 40 posto spolno aktivnih ljudi u razmaku od 16 do 24 imali su nezaštićeni spolni odnos s više od jedne osobe, a njih 60 posto se složilo kako ne razmišljaju o kondomima dok im on eventualno ne zatreba.
Ono što gotovi svi mladi ljudi navode kao najveći strah od seksa bez zaštite je neželjena trudnoća, a ne ozbiljne, spolno prenosive bolesti.
Iz odjela za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo rekli su nam da je hrvatska zdravstvena slika zaraženih u 2015. godini nešto u povoljnijem položaju od one iz 2014. Prema podacima koje smo dobili, u Hrvatskoj je prošle godine bilo 18 prijava zaraženih od gonoreje, 24 sifilisa i 332 prijavljene klamidijske infekcije, dok je preklani bilo prijavljeno 22 zaraženosti gonorejom, 51 sifilisom i 386 klamidijom. Iste te godine, u Hrvatskoj je bilo 92 novih osoba koje su zaražene HIV-om.
Prema Zdravstveno-statističkom ljetopisu Grada Zagreba u 2015. godini na području Grada Zagreba bilo je prijavljeno 108 klamidijskih infekcija što je ako gledamo 2014. godinu 78 prijava više. U odnosu na prethodne godine kada se broj prijava zaraženih klamidijom uvijek kretao do oko sto zaraženih, postavlja se pitanje zašto je u 2014. godini imala tek 30 prijava na ovu spolno prenosivu bolest. Iz epidemiološkog odjela Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kažu da je to odraz promjene prijavljivanja u sustavu praćenja zaraznih bolesti. Ono što još može biti slučaj je da zaraženih ima znatno više nego što ih se prijavi u epidemiološki zavod ili uopće napravi testiranje na spolne bolesti.
Veća involviranost roditelja u čitav problem
Kako bi se potakla svijest oko ozbiljnosti ovih bolesti, rane prevencije i zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja znanje i informiranje mladih ljudi su ključni segmenti.
– Istraživanja pokazuju da oni mladi koji više znaju, oni se i odgovornije ponašaju. Stoga informacije i znanje potiču da se ljudi odnose odgovornije prema sebi i drugima. Potrebno je raditi i na usvajanju i primjeni zaštitničkih ponašanja u životu, rekla nam je Tatjana Nemeth Blažić, voditeljica Odjela za promicanje odgovornog, spolnog ponašanja pri HZJZ te je dodala kako su samopouzdanje i samopoštovanje također bitni faktori u onome što želimo od stupanja u spolni odnos.
Nemeth Blažić tvrdi kako će se oni koji vjeruju u sebe, koji raspolažu širom slikom o životu, uključujući i spolnost te oni koji su asertivni ponašati odgovorno prema sebi, ali i prema drugima. U čitavom procesu rane prevencije znatnu ulogu imaju edukativno-informativne kampanje u javnosti, individualno savjetovanje i informiranje ali i vršnjačka (peer) i grupna edukacija.
– U tome trebaju sudjelovati stručnjaci u sustavu zdravstva, ali i izvan zdravstva, u obrazovnom sektoru, uz sudjelovanje civilnog društva, kako bismo u suradnji i sinergiji postigli maksimalan učinak svih preventivnih mjera u cilju očuvanja spolnog i reproduktivnog zdravlja. Naravno, veliku ulogu u svemu ima i škola i sve druge odgojno-obrazovne institucije, rekla nam je voditeljica Odjela.
Kao bitan segment u edukciji mladih ljudi, Nemeth Blažić istaknula je roditelje koji imaju vrlo važnu ulogu o formiranju stavova kod svoje djece da je briga o zdravlju važna.
– Roditelji mogu svojim primjerom doprinijeti usvajanju pozitivnih stavova o zdravlju. Kada govorimo o spolnom i reproduktivnom zdravlju, roditelji trebaju nastojati na dobi primjeren način razgovarati o tim pitanjima sa svojom djecom, posebno u situacijama kada mladi sami pokazuju interes za neka pitanja, zaključila je Nemeth Blažić, istaknuvši da stručnjaci tu mogu pomoći roditeljima u osnaživanju njihovih vještina komunikacije s mladima.