U Hrvatskoj se godišnje gotovo 500 osoba zarazi spolnim bolestima
Prema obaveznim prijavama zaraznih bolesti u epidemiološkom informacijskom sustavu praćenja zaraznih bolesti u Hrvatskoj se godišnje, prosječno bilježi pedeset osoba zaraženih od sifilisa, dvadeset od gonoreje te 360 prijavljenih klamidijskih infekcija.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kažu kako se učestalost ovih ozbiljnih spolnih bolesti otprilike zadržala na relativno podjednakoj razini kao i pretprošle godine. Problem leži kažu, u broju zdravstvenih prijava zaraženih osoba.
Sve više zaraženih, a sve manje evidentiranih
Alarmantne brojke ukazuju na globalni problem oboljelih od spolno prenosivih bolesti. Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti iz 2014. godine samo u Americi broj zaraženih klamidijskom infekcijom dosegao je broj nešto manje od milijun i pol zaraženih, preko 350 tisuća zaraženih gonorejom, dok je sifilisom u 2014. godini bilo zaraženo oko 20 tisuća Amerikanaca.
Iako stručnjaci naglašavaju kako se još uvijek ne može pričati o epidemiji, podaci ukazuju na što brže uključivanje odgojno-obrazovnog sustava u informiranje i prevenciju spolno prenosivih bolesti kod mladih ljudi. Kao jedan od razloga porasta broja zaraženih navodi se prerano stupanje u spolni odnos bez zaštite. Prema nedavnom, velikom istraživanju jedne tvrtke za proizvodnju kondoma, čak 40 posto spolno aktivnih ljudi u razmaku od 16 do 24 imali su nezaštićeni spolni odnos s više od jedne osobe, a njih 60 posto se složilo kako ne razmišljaju o kondomima dok im on eventualno ne zatreba.
Ono što gotovi svi mladi ljudi navode kao najveći strah od seksa bez zaštite je neželjena trudnoća, a ne ozbiljne, spolno prenosive bolesti.
Iz odjela za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo rekli su nam da je hrvatska zdravstvena slika zaraženih u 2015. godini nešto u povoljnijem položaju od one iz 2014. Prema podacima koje smo dobili, u Hrvatskoj je prošle godine bilo 18 prijava zaraženih od gonoreje, 24 sifilisa i 332 prijavljene klamidijske infekcije, dok je preklani bilo prijavljeno 22 zaraženosti gonorejom, 51 sifilisom i 386 klamidijom. Iste te godine, u Hrvatskoj je bilo 92 novih osoba koje su zaražene HIV-om.
Prema Zdravstveno-statističkom ljetopisu Grada Zagreba u 2015. godini na području Grada Zagreba bilo je prijavljeno 108 klamidijskih infekcija što je ako gledamo 2014. godinu 78 prijava više. U odnosu na prethodne godine kada se broj prijava zaraženih klamidijom uvijek kretao do oko sto zaraženih, postavlja se pitanje zašto je u 2014. godini imala tek 30 prijava na ovu spolno prenosivu bolest. Iz epidemiološkog odjela Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kažu da je to odraz promjene prijavljivanja u sustavu praćenja zaraznih bolesti. Ono što još može biti slučaj je da zaraženih ima znatno više nego što ih se prijavi u epidemiološki zavod ili uopće napravi testiranje na spolne bolesti.
Veća involviranost roditelja u čitav problem
Kako bi se potakla svijest oko ozbiljnosti ovih bolesti, rane prevencije i zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja znanje i informiranje mladih ljudi su ključni segmenti.
– Istraživanja pokazuju da oni mladi koji više znaju, oni se i odgovornije ponašaju. Stoga informacije i znanje potiču da se ljudi odnose odgovornije prema sebi i drugima. Potrebno je raditi i na usvajanju i primjeni zaštitničkih ponašanja u životu, rekla nam je Tatjana Nemeth Blažić, voditeljica Odjela za promicanje odgovornog, spolnog ponašanja pri HZJZ te je dodala kako su samopouzdanje i samopoštovanje također bitni faktori u onome što želimo od stupanja u spolni odnos.
Nemeth Blažić tvrdi kako će se oni koji vjeruju u sebe, koji raspolažu širom slikom o životu, uključujući i spolnost te oni koji su asertivni ponašati odgovorno prema sebi, ali i prema drugima. U čitavom procesu rane prevencije znatnu ulogu imaju edukativno-informativne kampanje u javnosti, individualno savjetovanje i informiranje ali i vršnjačka (peer) i grupna edukacija.
– U tome trebaju sudjelovati stručnjaci u sustavu zdravstva, ali i izvan zdravstva, u obrazovnom sektoru, uz sudjelovanje civilnog društva, kako bismo u suradnji i sinergiji postigli maksimalan učinak svih preventivnih mjera u cilju očuvanja spolnog i reproduktivnog zdravlja. Naravno, veliku ulogu u svemu ima i škola i sve druge odgojno-obrazovne institucije, rekla nam je voditeljica Odjela.
Kao bitan segment u edukciji mladih ljudi, Nemeth Blažić istaknula je roditelje koji imaju vrlo važnu ulogu o formiranju stavova kod svoje djece da je briga o zdravlju važna.
– Roditelji mogu svojim primjerom doprinijeti usvajanju pozitivnih stavova o zdravlju. Kada govorimo o spolnom i reproduktivnom zdravlju, roditelji trebaju nastojati na dobi primjeren način razgovarati o tim pitanjima sa svojom djecom, posebno u situacijama kada mladi sami pokazuju interes za neka pitanja, zaključila je Nemeth Blažić, istaknuvši da stručnjaci tu mogu pomoći roditeljima u osnaživanju njihovih vještina komunikacije s mladima.
