U modularnoj se svi bore za svoj predmet: Hoće li uopće doći do reforme strukovnog obrazovanja?
Rasprava o modularnoj nastavi koja bi trebala promijeniti strukovno obrazovanje se nastavlja. Na održanom okruglom stolu pod nazivom ‘Modularna nastava i društveni predmeti u strukovnim školama u Hrvatskoj’ vodila se poprilično burna rasprava čiji su pokretači bili nastavnici Politike i gospodarstva. Njihov se predmet, naime, u modularnoj nastavi pretvara u modul te se mnogi pitaju hoće li ostati bez satnice. Nastavnici PiG-a to ne žele, a Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koja radi na toj reformi tvrdi kako cilj nikada nije bio učiniti djecu ‘glupima’.
Foto: Canva
Znate onu igru sa štrikom, povuci-potegni? Zamislite tu igru, samo što štrik nema dva kraja, nego ima nekoliko strana koje vuku istovremeno. Agencija za strukovno obrazovanje, koja želi uvesti modularnu nastavu kao reformu strukovnog obrazovanja, vuče na svoju stranu s uklapanjem nekih predmeta u module.
I sada zamislite da svaki predmet koji bi postao modul ili čija bi se satnica u reformi smanjila vuče svoj štrik zasebno – na jednoj strani su nastavnici Povijesti, na drugoj nastavnici Biologije, pa nastavnici Geografije i nastavnici PiG-a. U međuvremenu se možda još netko ubaci, ali za sada je stanje otprilike ovakvo.
Povuci-potegni, u modul ne mogu
Oni koji su posljednji najjače povukli štrik u igri ‘povuci-potegni, u modul ne mogu’ su nastavnici Politike i gospodarstva na okruglom stolu ‘Modularna nastava i društveni predmeti u strukovnim školama u Hrvatskoj’. Sudjelovalo je šestero govornika, pomoćnica ravnatelja ASOO-a Vesna Anđelić, profesor Dragan Bagić i profesor Berto Šalaj, ravnateljica Upravne škole Zagreb i predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec, profesorica PiG-a Ana Šutalo Barić i profesorica Sociologije i PiG-a Zlata Paštar.
Ono što se u modularnoj nastavi planira s PiG-om je ukidanje predmeta kao takvog i uvrštavanje u module, što bi značilo i smanjenje satnice nastavnika koji trenutno predaju taj predmet. Što su točno moduli u nadolazećoj reformi strukovnog obrazovanja detaljno smo objasnili u našim prethodnim člancima. Na okruglom stolu govornici su raspravljali upravo o tom problemu, ističući kako se time zakidaju učenici čiji su rezultati po pitanju političke pismenosti ionako porazni s trenutnom satnicom i izvođenjem nastave.
‘Moduli nisu jednaki nastavnom predmetu. Ako će se izvoditi kao nastavni predmet, onda neće biti razlike’
Prvo je na okruglom stolu govorila pomoćnica ravnatelja ASOO-a, Vesna Anđelić. Istaknula je kako smanjivanje satnice PiG-a u modularnoj nastavi nije za cilj imao učiniti djecu glupima, već da nakon srednje škole mogu izaći na tržište rada kao stručnjaci u svom poslu, ali da uz to imaju i opće znanje koje bi im se usadilo kroz module.
– Ono što na neki način svi moramo biti svjesni je da, kurikulumi koje izrađujemo i koji bi se u budućnosti trebali izrađivati, nisu percepcija onoga što mi mislimo da bi naši učenici trebali znati, kao što je to bilo u prošlosti, već je rezultat analiza kompetencija koje su potrebne mladoj osobi koja završava strukovnu školu. To ni u kojem slučaju ne znači da se učenik treba degradirati u smislu stjecanja ključnih kompetencija. Moduli u strukovnom obrazovanju nisu jednaki nastavnom predmetu. Ako će se izvoditi na način na koji se sada izvode nastavni predmet, onda neće biti razlike. Znači, prva stvar koja čini razliku je da se modul izvodi na drugačiji način. Cilj je da se integrira više modula, više nastavnika i dobije jedna integracija koja pomaže učeniku da stječe znanja i vještine koja su inače rascjepkana po predmetima. On postaje stručnjak u svom poslu, a ujedno to stječe puno brže i jednostavnije nego kada imate paralelne procese, objasnila je Anđelić.
Pomoćnica ravnatelja ASOO-a: ‘Smanjenje satnice nekih predmeta ne znači dokinuće’
Da modularni pristup dovodi do izazova, Anđelić ne poriče. Istaknula je kako se trenutno u skoro 10 strukovnih škola u Hrvatskoj provodi eksperimentalna faza modularne nastave. I dok su nastavnici zadovoljni novim načinom izvođenja nastave, naveli su da se susreću s istim problemima, a to su organizacija samog rada, kao i to da učenici još uvijek ne shvaćaju tu dinamiku modula.
Također je navela kako se reformi strukovnog obrazovanja mora pristupiti jer se svijet i tehnologije mijenjaju brzo, a kurikulumi ostaju isti godinama. Ovdje valja napomenuti kako se većina strukovnih kurikuluma nisu mijenjali posljednjih 30 godina. Navela je i kako se mnogi žale na kvalitetu udžbenika jer se i u njima nalaze zastarjele stvari koje su se odavno promijenile. Upravo to će se, ističe, uvođenjem modularne nastojati izbjeći, ali da za to onda treba prostora i vremena.
– Smanjenje satnice nekih predmeta ne znači dokinuće. Naprotiv, otvara velike mogućnosti da se svi ti sustavi integriraju u jedan. Ni u kojem slučaju ne želimo, niti je ideja bila fokusirati se samo na strukovno obrazovanje. Naprotiv, išli smo prema širini. Ali, nema se prostora za sve to ugurati, objasnila je Anđelić.
Profesorica PiG-a: ‘Nije mi argument gdje ćemo to sve ugurati, nije mi argument opterećenje satnice za učenike’
Na ovu posljednju izjavu pomoćnice ravnatelja ASOO-a se nadovezala profesorica Zlata Paštar koja je rekla kako su joj takvi argumenti neprihvatljivi. Inače, radi se o profesorici koja je prošle godine uvela fakultativni predmet Financijska pismenost učenicima zagrebačke I. gimnazije.
– Nije mi argument da gdje ćemo to sve ugurati, nije mi argument opterećenje satnice za učenike jer mislim da se PiG ne treba ‘ugurati’, nego da se za to jednostavno prostora mora naći. Mene jako brine kakve generacije će za nekoliko godina donositi odluke za sebe, ali i za mene, ako već sada imamo učenike s ovom satnicom PiG-a i ostalih društvenih predmeta koji imaju loše rezultate. U 4. razredu srednje škole vrlo često se događa da ni jedan učenik ne zna što je organizacija civilnog društva i navesti primjer. Sve nam je teže uopće objasniti neke procese, značenja i tako dalje, rekla je profesorica Paštar.
Dodala je i kako u sustavu općenito nedostaju društveni predmeti u strukovnim školama i da je postojeća satnica za njih premala, o čemu, kaže, govore i razni rezultati. Nabrojala je i koje strukovne škole čak ni nemaju PiG kao predmet.
– Upravne i medicinske škole su one koje imaju Sociologiju, a Politike i gospodarstva nema ni u fakultativnim predmetima. U ekonomskim školama uopće nemamo politike. Što se tiče ostalih četverogodišnjih strukovnih škola, one imaju dva sata politike u završnim razredima, trogodišnje imaju u drugom razredu dva sata politike. Zato i je rezultat političke pismenosti takav kakav je, navela je profesorica Paštar.
‘Nameće se pitanje što će limarima politika?’
S njom se složila i profesorica politike i gospodarstva, Ana Šutalo Barić koja je na okruglom stolu predstavljala interese svih nastavnika PiG-a. Rekla je kako se svi slažu da PiG treba biti obavezan u svim strukovnim školama u Hrvatskoj, kako četverogodišnjim, tako i trogodišnjim školama jer je to jedini predmet koji učenike u strukovnim školama politički opismenjuje.
– Velika je razlika nastavnika koji predaje trogodišnjim i nastavnika koji predaje u četverogodišnjim strukovnim školama. Učenici drugačije postavljaju pitanja i imaju drugačije interese za sami sadržaj politike. Sami predmet učenike priprema za bolje razumijevanje svakodnevice i ne možemo reći da to njima nije potrebno. Što tiče same nastave, pitanja učenika su šarolika, od situacije predsjednika Republike koji želi biti premijer, ono što pitaju, obrazac im je poznat vidjeli su to u Rusiji i kod Putina, a nastavnik je taj koji mora onda objasniti razliku između Rusije i Hrvatske. Znači, nastavnici PiG-a tijekom sata pokušavaju pratiti aktualne događaje i to je ono iz praktičnog dijela što im najbliže mogu prikazati u samoj nastavi, ispričala je Šutalo Barić.
Uz to je istaknula kako ne smatra rješenjem građanski odgoj kao zamjenu za PiG jer se često provodi međupredmetno i, kako je rekla, ‘ znamo da to ne funkcionira onako kako je zamišljeno’. Isto tako, napominje, rezultati istraživanja o međupredmetnoj nastavi nisu nikako dobri pa je pitanje kako bi se uopće nastava PiG-a mogla implementirati ako ni sada ne funkcionira kako bi trebalo.
– Nameće se pitanje što će limarima politika? Taj limar je isto tako građanin Hrvatske, a budući limar isto tako mora znati te stvari koje ga čekaju u životu nakon škole, poručila je profesorica Šutalo Barić.
Hitrec: ‘Imamo mali broj nastavnih dana i puno praznika i kada želite sve utrpati u kratko vrijeme nastaje preopterećenost’
Iz pozicije ravnatelja, koji bi u modularnoj imali puno veće ovlasti za kreiranje nastave preko kurikuluma ustanove, na okruglom stolu je bila Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne škole Zagreb. Ona je izjavila kako njena škola, kao i sve ostale upravne škole u Hrvatskoj, uvođenjem modularne ne gube toliko PiG, koliko gube Biologiju čiji se nastavnici isto tako bore da ostane predmet, a ne da postane modul. I Hitrec, kao i Anđelić, tvrdi kako se za sve što se učenike želi naučiti jednostavno nema vremena, a posljedično time ni prostora.
– Imamo mali broj nastavnih dana i puno praznika i naravno kada želite sve utrpati u kratko vrijeme da onda nastaje i preopterećenost nastavnika i preopterećenost učenika. Ono što nas iz ravnateljske perspektive brine, i svakako ćemo se oko toga najviše baviti, je kako organizirati dobro te module i da obuhvatimo sve nastavnike koje imamo i one koje trebamo zaposliti. Tu smo mi upozorili naše Ministarstvo da treba imati razumijevanja oko toga da to bude fleksibilniji sustav, jer ako je namjera da se poveća autonomija škola i da moduli koji bi trebali biti isti, ali na drugačiji način organizirani u mojoj školi, školi u Dubrovniku, drugačije školi u Slavonskom Brodu, da onda postoji i ta fleksibilnost gdje će različit broj nastavnika moći taj isti modul izvoditi u različitim školama, kako u kojoj postoji potreba. No, mislim da prostora uvijek još postoji i da je jako važno skrenuti pozornost na ono što nas brine i da ne treba odustati od općih kompetencija, rekla je Hitrec.
Smatra da treba zadržati mogućnost da učenici strukovnih škola upišu studij, ali tu se javlja novi problem
Istaknula je kako je, što se općeobrazovnog sadržaja tiče, najveći problem u trogodišnjim strukovnim školama gdje ima vrlo malo prostora. Tu je navela kako se svakako treba razmišljati da se onda općeobrazovno gradivo uvede kroz izborne module i fakultativne kako bi vodoinstalateri, frizerke i ostali isto imali mogućnost da to nauče. No, smatra da je uz modularnu nastavu vezan jedan drugi problem koji se također odnosi na reformu obrazovnog sustava, a to je povećanje broja učenika u gimnazijama.
– To je Hrvatska kultura gdje mi toliko ne vrednujemo rad i roditelji koji guraju i imaju aspiracije da sva djeca završe visoko obrazovanje, iako možda za to nisu. Ali, s druge strane, dobro je zadržati to što mi imamo, odnosno mogućnost da učenici strukovnih škola nastave obrazovanje na studijima. Ono što mene osobno brine je da je strateški cilj države povećanje broja učenika u gimnazijskim programima. Zašto me brine? Pa zato što ipak intelektualni kapacitet u Hrvatskoj nije takav da mi možemo do 30 posto povećati broj učenika u gimnazijama, jer bi to značilo da će se upisivati u gimnazije oni koji imaju lošiji uspjeh iz osnovne škole nego što imaju sada. To nije vidljivo u Zagrebu, ali je vidljivo u manjim gradovima. Dobili smo obavijest od MZO-a da ako u školama imamo neka suficitarna zanimanja, da umjesto toga upišemo razredni odjel gimnazije. Dakle, to je nešto što može isto dosta uzdrmati naš obrazovni sustav i sve te postavke. Pa je sad tu pitanje s čime se mi sad bavimo, poručila je Hitrec.
‘Slažemo da se da nam treba reforma, ali mislim da ovo nije reforma kakva nam treba’
Profesori Dragan Bagić i Berto Šalaj su na okruglom stolu izrazili želju da se ne odustane od edukacije učenika strukovnih škola o političkoj pismenosti, ali smatraju kako ni dosadašnji model nastave PiG-a nije polučio dobre rezultate. Stoga se zalažu da se reforma mora dogoditi, ali ne u smjeru ukidanja ili umanjivanja satnice, nego obrnuto.
– Mi smo bili na sastanku u ASOO-u i bili smo vrlo lijepo primljeni i vodili smo jedan korektan razgovor, s kojim smo mi iz perspektive Politološkog društva s odgovorima koje smo dobili nismo zadovoljni. Mi ne znamo što će se dogoditi ako ukinemo satnicu PiG-a. Slažem se da ne smijemo odustati, ali se slažem da reformiramo sustav, da pokušamo na neki način osnažiti toj populaciji da im pomognemo da postanu aktivni građani. Osim o satnici možda trebamo razmišljati i o promjeni sadržaja koji poučavamo u PiG-u. Modularna nastava će u velikoj mjeri, barem ovo naše područje društveno i političke pismenosti, u velikoj mjeri ovisiti o ravnateljima i bojim se da ih u nekim školama neće biti. I to je nešto što je Politološkom društvu neprihvatljivo. Slažemo da se da nam treba reforma, ali mislim da ovo nije reforma kakva nam treba, poručio je Šalaj.
Na kraju je zaključio kako se nastavnici, koji se bore za svoje predmete i satnice, ne bi trebali hvatati za stvari koje su krive u modularnoj, već da zajedno trebaju raditi na tome da se reforma učini što je bolje moguće – za učenike. To nas ponovno dovodi na štrik i igru povuci-potegni s početka priče. Nastavnici Fizike, Biologije, Politike i gospodarstva bore se za to da im predmet ne postane modul, a nastavnici Povijest i Geografije čiji predmeti ostaju kao takvi, bore se za zadržavanje satnice kakve je i bila.
Svi žele da stvari ostanu kako jesu – gdje tu onda reforma?
Neki su čak pokrenuli i online peticije kako bi ostvarili svoje ciljeve u nadolazećoj reformi strukovnog školstva, a sad je pitanje kome će ASOO prvi popustiti. No, onda kada popuste jednome, morat će i svima, a ako popuste svima, do reforme zapravo neće ni doći jer će sve ostati isto. A reforma strukovnog obrazovanja u obliku modularne nastave, na kojoj se radi od 2018. godine, financirana je iz EU fondova te se, ako se ne provede, novci moraju vratiti. Do sada je reforma koštala 17,7 milijuna eura.
Koliko je cijela ova situacija postala kompleksna vidi se i po tome da još uvijek nije objavljeno izvješće e-Savjetovanja o novom strukovnom zanimanju Tehničar 3D tehnologije čiji je kurikulum napravljen prema modulima, iako je očekivani datum objave izvješća bio 22. ožujka. Objavom izvješća e-Savjetovanja će se pokazati jesu li izmjene koje su tražili prethodno nabrojeni nastavnici prihvaćeni i u kojoj mjeri su uspjeli povući štrik na svoju stranu.
