U ovih šest županija drugo će polugodište početi kasnije nego li u ostatku Hrvatske
Prošli je tjedan veliku buru izazvala izjava pomoćnika ministra obrazovanja, prema kojoj će oni koji idu na skijanje moći opravdati svoj izostanak na početku drugog polugodišta. Uslijedila je reakcija iz ministarstva u kojoj su istaknuli kako niti jedna županija nije tražila odgodu početka drugog polugodišta u ovoj školskoj godini. Kao da su zaboravili kako je rok za molbu istekao u lipnju, prošle školske godine. Mogućnost za odgodu početka drugog polugodišta iskoristilo je šest županija kojima će škola početi u ponedjeljak 16. siječnja.
foto: www.srednja.hr
Ministarstvo znanosti, obrazova i sporta u priopćenju za medije, kojeg smo dobili na mail, prvo piše kako do 8. rujna nitko nije tražio odgodu početka drugog polugodišta, dok mi direktno od županija saznajemo da je molbu za dulje zimske praznike poslalo njih šest.
Naime, osnivači škola su zahtjev za odgodu morali poslati Uredu za državnu upravu najkasnije do 1. lipnja 2016., koji onda njihovu molbu prosljeđuje Ministarstvu.
U šest županija drugo će polugodište početi tek u ponedjeljak 16. siječnja
Svoje zahtjeve na vrijeme su poslali iz Primorsko-goranske, Istarske, Varaždinske, Bjelovarsko-bilogorske, Vukovarsko-srijemske i Požeško-slavonske županije.
Dok će nastava u ostatku Hrvatske početi ranijie, učenici škola iz ovih šest županija imat će dulje zimske praznike. Drugo će im polugodište početi tek 16. siječnja 2016.
Prema kalendaru za školsku godinu 2016./2017., drugo polugodište službeno počinje u četvrtak, 12. siječnja. Ovu neobičnu Odluku o početku i završetku nastavne godine, koju potpisuje ministar Predrag Šustar, iz MZOS-a pravdaju Zakonom o odgoju i obrazovanju. Naime, školska godina mora trajati najmanje 175 nastavnih dana, odnosno 160 za maturante pa kažu kako je to bio najbolji način za ispunjavanje te kvote.
U ostatku Hrvatske roditelji mogu za svoju djecu zadnje dane spojiti s vikendom
Odluka se u medijima uglavnom problematizirala zbog učenika koji odlaze na skijanje, jer početak nastave u drugom tjednu siječnja onemogućuje odlazak u planine tijekom jeftinijeg perioda, kada si Hrvati lakše mogu priuštiti zimske radosti.
Medijsku prašinu dodatno je podigla izjava zamjenika ministra Momira Karina, prema kojoj je MZOS školama omogućio da učenicima, koji su u to vrijeme na skijanju, opravdaju izostanke.
Na pomalo satirične kritike novinara, Ministarstvo je odgovorilo priopćenjem u kojem ističu kako se pravdanje tih izostanak temelji na pravu iz Pravilnika o izricanju pedagoških mjera, prema kojem roditelji mogu pisanim putem od razrednika tražiti maksimalno tri slobodna dana za svoju djecu.
U priopćenju kojeg smo dobili na mail, iz MZOS-a objašnjavaju kako se povodom neutemeljene polemike očituju radi potpune i točne informacije, ali isto tako ističu da im do danas nije dostavljen niti jedan zahtjev za drukčijim trajanjem zadnjega tjedna zimskoga odmora. Taj netočan navod nadopunjuju tek na kraju pa kažu kako im ove školske godine niti jedna županija nije tražila odgodu, iako znaju da se prema Odluci o početku i završetku nastavne godine to moralo napraviti već u prošloj godini.
Na dnu možete pročitati Odluku MZOS-a, gdje su jasno istaknuti rokovi za zahtjeve, prema kojima se može vidjeti da županije ovu školsku godinu nisu ni mogle tražiti odgodu početka drugog polugodišta, već su to morale napraviti u prošloj.
