U Saboru raspravljali o manjku nastavnika matematike: Treba im dati stanove i više novaca
Na inicijativu saborskog zastupnika Damira Bakića, inače sveučilišnog profesora matematike, u utorak sazvana sjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora, na kojoj su zastupnici i njihovi gosti tražili odgovore na problem kroničnog nedostatka nastavnika matematike. Čule su se razne ideje, a neki su predložili kako bi se struka nastavnika matematike popularizirala kad bi se nastavnicima rješavalo stambeno pitanje i povećavala plaća.
ilustracija: Jeswin Thomas / Unsplash
– Rijetko je kada neki problem bio toliko očit kao kronični nedostatak nastavnika matematike. Ovo nije niti ne smije biti pitanje STEM-a protiv humanistike i obrnuto. Također, sasvim je jasno da bez učitelja škole nema. Ako smo to zaboravili, pandemija nas je podsjetila. Upravo zato moramo pronaći rješenja na manjak nastavnika matematike, kazao je saborski zastupnik stranke Možemo Damir Bakić.
Nakon što je njegova analiza pokazala kako je gotovo svaki šesti nastavnik matematike (uračunavajući tu i zaposlene na određeno vrijeme kao zamjene) u osnovnim školama u Hrvatskoj zapravo nekvalificiran za posao koji se bavi, na inicijativu Damira Bakića, inače sveučilišnog profesora matematike, u utorak je održana sjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora, na kojoj su zastupnici i njihovi gosti tražili odgovore na problem kroničnog nedostatka nastavnika matematike.
Državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak kazao je kako s tom problematikom nismo u velikom odstupanju od onoga što se događa u Europi, ali i kako je ministarstvo radilo na motivaciji onih koji žele upisati matematiku, kroz stipendije za za STEM područja. Naglasio je i kako se matematika popularizira kad se naglasak na njeno podučavanje djeci stavi da rješavaju matematičkih i inih problema.
‘Dajte mladim nastavnicima stanove na korištenje’
Profesor Kristian Sabo, pročelnik Odsjeka za matematiku osječkog sveučilišta kaže pak kako STEM stipendije koje dobivaju svi STEM studenti ne rješavaju problem nedostatka nastavnika matematike. Napomenuo je kako je medicina riješila problem nedostatka liječnika u ruralnim područjima dodacima na plaće i stambenim zbrinjavanjem.
Dekan splitskog PMF-a Nikola Koceić-Bilan rekao je da ovaj problem postoji već deset godina.
– Stipendije nisu ciljane mjere za matematiku nego za STEM općenito, a kad vidite što se sve stipendira u tim stipendijama, rijetko nešto nije STEM. Trebaju nam mjere ne općenito za nastavnike i ne općenito za STEM nego baš za nastavnike matematike. Sjetimo se kako su se u bivšoj državi rješavali problemi. Dajte mladim ljudima stanove na korištenje. To sad zvuči kao utopija, kaže Koceić-Bilan.
Osječki pročelnik napomenuo je i kako u Osijeku IT industrija stipendira studente te ih vežu uz sebe kako bi kasnije imali zaposlenike. Ponekad i studenti nastavničkih smjerova prihvate tu stipendiju, no onda nakon završetka fakulteta ne mogu raditi u školi jer ih već čeka posao – i to bolje plaćeni od onog u školi.
– U Osijeku praktički svatko dobiva stipendiju, neki samo zato što studiraju u Slavoniji. Zato bi stipendije za nastavnike matematike morale biti veće od svih ostalih stipendija. Jer, sve ovisi o materijalnom statusu. Kad kažete stipendirat ćemo STEM, onda se svi jave i kažu: ‘Mi smo STEM’. Dodatan problem je i što se može primati samo jedna stipendija iz javnih sredstava pa vam je svejedno studirate li matematiku ili kakav drugi studij, pojasnio je profesor Sabo.
Problemi s kompetencijama: ‘Matematiku predaju i stolari’
I dok s Učiteljskog fakulteta smatraju da su učitelji adekvatni predavati matematiku, ali matematičari naglašavaju da to baš nije tako jer analize pokazuju da rezultati padaju u višim razredima u odnosu na niže iz čega tumače da bi bilo bolje da matematiku učenicima predaju matematičari, a ne učitelji razredne nastave s pojačanim programom matematike.
Zadarska rektorica Dijana Vican pak kaže kako bez metodike nema kvalitetnog podučavanja.
– Nastavnik matematike ne možete biti bez psihologije, didaktike i komuniciranja, poručila je.
Zastupnica Marijana Puljak kaže da je položaj nastavnika degradiran, a sve se svodi na materijalni položaj. Ako će netko dobiti šest tisuća kuna u školi, a osam na tržištu, ističe, logično je gdje će ići.
– Kad sam ja bila mala, roditelji nisu diskutirali o onome što je nastavnik rekao. Kako je rekao, tako je i bilo. A danas roditelji napadaju učitelje. Problem je i s informatikom. Matematiku predaju i strojari, međutim, iako imaju znanje, oni nemaju pedagoške kompetencije, ne znaju prenijeti znanje. Kao što legaliziramo bespravnu gradnju, tako smo legalizirali i bespravno predavanje
‘Ako dijete nema ocjenu odličan, odmah slijedi agresija na nastavnika’
Nastavnica Jelena Bekavac Krčadinac u komentarima na raspravu napomenula je da puno kolega matematičara u osnovnim i strukovnim srednjim školama “ima neke kronične bolesti izazvane neutemeljenim optužbama roditelja čija djeca imaju ozbiljne teškoće, intelektualne i/ili odgojne”.
– Nemoćan i nesposoban roditelj uvijek krivca traži u drugome, a način da zaštiti svoje dijete u dobivanju pedagoške mjere ili objektivne ocjene nedovoljan je nažalost agresivnost ili prijetnja savjesnom nastavniku, a matematike uvijek „žulja“ najlošije učenike. Vjerujte mi, roditelji su najveće zlo jer ako dijete nema ocjenu odličan, odmah slijedi agresija na nastavnika, istaknula je Bekavac Krčadinac.
Deficit ugleda
Branko Petrinec, fizičar s PMF-a, kaže da o ovom problemu treba postići dogovor oko konkretnih rješenja, a ne smo razgovarati. Problematičnim vidi i dopuštenje da matematiku predaju ne-matematičari koji su na fakultetu imali odslušanih 55 ECTS iz matematičkih predmeta. Posebno mu je problematično što pravilnik ne propisuje koji su to točno matematički predmeti, odnosno što se sve može priznati.
– Nitko ne bi dao veterinaru s dodatnih 55 bodova da bude liječnik, kaže profesor.
Petrinec također kao jedno od rješenja za nedostatak nastavnika matematike vidi subvencionirane stanove za mlade nastavnike, kakve su 2003. dobivali znanstveni novaci. Bilo je, kaže, najava da će se graditi stanovi i za matematičare, ali 2004. se s tim stalo.
Damir Bakić na kraju je zaključio kako postoji deficit ugleda nastavnika što je jedan i od uzroka deficita nastavnika.
SUDJELUJTE U ANKETI:
