U strukovnim školama više neće biti predmeta Fizike, Biologije, Kemije: Donosimo detalje modularne nastave
Na 7. Danima strukovnih nastavnika u Šibeniku otkriveni su neki detalji modularne nastave koja bi se u strukovne škole trebala uvesti školske godine 2024./2025. Po prvi puta sudjelovali su i nastavnici općeobrazovnih predmeta poput Biologije, Fizike i Kemije čiji bi predmeti kao takvi trebali ‘nestati’. Više tako ne bi postojali nastavni predmeti kao do sada, već bi se njihovo gradivo ukomponiralo u modul sa strukovnim predmetom. U tekstu donosimo plan kako će izgledati modularna nastava i kako je zamišljeno da to funkcionira.
Foto. srednja.hr
Još je prošle godine na Danima strukovnih nastavnika predstavljena modularna nastava koja bi u potpunosti trebala transformirati način izvođenja nastave u strukovnim srednjim školama. Tada je najavljeno kako bi se uvođenjem modularne nastave, koje je planirano za školsku godinu 2024./2025., odmaknulo od tradicionalnoga razredno – satno – predmetnog sustava i uveli bi se tzv. – moduli. Uz to, jedna od bitnijih novosti za buduće srednjoškolce bila je i ta da će neki svoje zanimanje birati tek nakon prvog ili drugog razreda, ovisno upišu li trogodišnju ili četverogodišnju školu.
Tada smo pokušali saznati kako bi točno trebala funkcionirati modularna nastava, što su nam i objasnili iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koje je za ovu veliku promjenu od 2018. radilo na 120 novih kurikuluma. Sada su prvog dana konferencije iznijeli neke detalje izvođenja modula, kako bi ti moduli trebali izgledati na primjeru gradiva strukovnih škola, ali i na koji način bi se nastavnici općeobrazovnih i strukovnih predmeta morali tome prilagoditi.
Neće cijela nastava biti modularna, a neki će nastavni predmeti kao takvi ‘nestati’
Kako je na predavanju o modularnoj nastavi rekla pomoćnica ravnatelja za razvoj strukovnog obrazovanja, Vesna Anđelić, teško je da će se svi predmeti u strukovnim školama moći prilagoditi modularnoj nastavi. Za portal srednja.hr dodatno je pojasnila što bi se trebalo dogoditi s općeobrazovnim i strukovnim predmetima.
– Mi u nekim dokumentima ćemo to i dalje nazivati, recimo Fizika, ali taj predmet kao takav više neće postojati, već će biti raspoređen u module i u skupove ishoda učenja i kao takav će biti integriran u različite kvalifikacije. To će se dogoditi s Fizikom, Kemijom, Biologijom i Politika i gospodarstvo. S druge strane imamo Povijest, Geografiju, Vjeronauk i Etiku koji će ostati kao nastavni predmeti, dakle oni imaju svoju satnicu, objasnila nam je Anđelić.
Galerija 5 Fotografija
Otvori
Kako bi modularna nastava izgledala na konkretnom primjeru
Na konferenciji je koncept modularne nastave prikazan na konkretnom primjeru jednog modula trogodišnje strukovne škole pod nazivom ‘Metali, nemetali i njihovi spojevi’. Tako će za svaki modul postojati određena ili više aktivnosti. U ovom primjeru za aktivnost, odnosno projekt na kojemu bi učenici radili zove se ‘Od atoma do automobila’.
U ovom konkretnom modulu surađivat će nastavnik strukovnih nastavnih predmeta u strojarstvu i profesor kemije. Nastavnik kemije će dati osnovne informacije o građi metala i uputiti učenike da istraže jedan dio gradiva sami, dok će nastavnik strukovnih predmeta dati opće upute o metalnim dijelovima. Vrijeme trajanja ovog modula je 50 sati, s time da će nastavnik kemije biti zadužen za 25 sati, a nastavnik struke isto tako će održati svojih 25 sati.
Učenici će imati grupni zadatak da istraže sve o temi ‘Od atoma do automobila’ i to detaljno predstave kroz prezentaciju ili nekom drugom metodom. Učenici će dobiti i istraživačka pitanja koja će im pomoći da uspješno realiziraju projekt i polože modul, a od njih se očekuje da nakon tog modula znaju opisati građu atoma, grupirati i razlikovati metale.
Primjer modula u Ekonomskoj školi
Ovdje se radi o četverogodišnjoj strukovnoj školi, u ovom slučaju Ekonomskoj srednjoj školi. Modul je Uvod u poduzetništvo gdje će učenici istraživati pretpostavke za razvoj poduzetništva te će morati argumentirano objasniti povezanost političkog i ekonomskog sustava Republike Hrvatske kao i položaj građana u njoj. Također, učenici će morati primijeniti i Ustav Republike Hrvatske, kao i imenovati institucije vlasti, njihove nadležnosti uz primjere iz svakodnevnog života.
Kako bi se postigli ovakvi ishodi učenja, ovaj modul provodit će nastavnik strukovnih predmeta koji će u ovom primjeru na raspolaganju imati 22 sata, a uz njega će biti potreban i nastavnik Politike i gospodarstva koji će za svoj dio gradiva imati tri sata.
Osim Politike i gospodarstva u Ekonomskim predmetima, Anđelić nam je dala još jedan primjer kako se PiG može, odnosno i treba uključiti i u druge struke, poput elektrotehnike.
– Imate uređaj iz elektrotehnike koji broji kuglice. Taj isti uređaj se može koristiti za brojanje glasačkih listića. A nastavnik iz Politike i gospodarstva, iako to kao predmet više nije nigdje u rasporedu, ima svoj prostor jer će on kroz taj projekt s učenicima obraditi i izborni sustav i kako vode izbori i gdje vode, odvesti ih u Sabor i slično. Dakle, puno je šira priča od toga ‘ja imam svoja dva sata’, istaknula je Anđelić za srednja.hr.
Svaka škola imat će svoj kurikulum ustanove
Uz Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje, svaka škola morat će sastaviti vlastiti dokument – kurikulum ustanove. Njime će odrediti aktivnosti u modulima koje najviše odgovaraju izvođenju njihove nastave. To, opet, ne znači da ti kurikulumi moraju biti identični u svim školama, već će na različite načine učenici doći do određenih ishoda učenja.
– Ja zaista mislim da kroz kurikulum ustanove, dakle dokument koji bi trebao doprinijeti tome da škola radi i diše na drugačiji način, znači da svi nastavnici moraju samo se malo otvoriti i dopustiti suradnju jedni s drugima, osmisliti aktivnosti, projektne aktivnosti, surađivati s drugim školama i svi zajedno doprinose razvoju učenika jer su nam oni u fokusu, smatra Anđelić.
Učenici u srednjim strukovnim školama svoje znanje stjecali bi slično kao studenti na fakultetu pomoću ECTS bodova
U modularnoj nastavi jedan CSVET bod obuhvatio bi do 25 radnih sati u trajanju od 60 minuta potrebnih za ostvarenje odgovarajućih ishoda učenja. Tako bi novi načini stjecanja ishoda učenika trebali biti: vođeni proces učenja i poučavanja, oblici učenja temeljenog na radu i samostalne aktivnosti učenika koje uključuju sve ono što učenik radi izvan organiziranog poučavanja u školi.
Tako bi učenici u srednjim strukovnim školama svoje znanje stjecali slično kao studenti na fakultetu pomoću ECTS bodova.
– Uvodi se vođeni proces učenja i poučavanja zato što nema više ‘P’ kao predavanje, ‘T’ kao teorije, ‘V’ kao vježbe i tako dalje. Ono što se u sustavu visokog školstva pokazalo blagotvornim je činjenica da će vidjeti koliko vremena sami morati učiti. Ovakav pristup nama u visokom školstvu funkcionira već jako dugo i kada studenti vide koliko ECTS bodova moraju realizirati sami učeći doma, nama se kroz ovih godina koliko imamo sustav ECTS bodova pokazalo to da su oni prihvatili da je njihova odgovornost za učenje, rekla je na konferenciji profesorica Morana Koludrović.
@srednja_hr Bili smo na najvećem natjecanju učenika strukovnih škola – World Skills Croatia! Ovo je samo mali dio atmosfere, više možete pronaći na portalu srednja.hr! #worldskills #worldskillscroatia #hrvatska #croatia #strukovnaškola #frizeri #policajci #slasticar #mehanicar #srednjahr #vijesti ♬ Old Disney Swing Jazz – Nico
Od iduće školske godine kreće intenzivna edukacija nastavnika u svim strukovnim školama
Od jeseni, dakle od školske godine 2023./2024. ASOO kreće s edukacijama po školama. Iako su kroz proteklih godinu i pol dana obišli 120 strukovnih škola, od jeseni će to biti puno intenzivnije, objašnjava Anđelić za naš portal.
– I da imamo već sve spremno, Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne bi dopustilo da se već od ove jeseni krene s modularnom nastavom. Zato prije toga krećemo u svaku školu gdje ćemo s nastavnicima proći kroz kurikulume, vidjeti kako trebaju raditi, pokazati im kako raditi kurikulum ustanove, gdje su njihovi prostori i na neki način je naš zadatak u idućem razdoblju je obići svaku strukovnu školu u Hrvatskoj i s njima odraditi stručno usavršavanje, dakle ide se na to da se fokusiramo na svaku školu pojedinačno, poručila je Anđelić.
‘Navikli smo raditi tako da imamo svoju satnicu, imamo svoj predmet i nemojte mi ništa mijenjati jer je do sada bilo dobro’
Cilj je, kako nam je rekla pomoćnica ravnatelja za razvoj strukovnog obrazovanja, da nastavnici zajedno rade i surađuju kako bi educirali učenike.
– Nastavnici trebaju biti fokusirani na učenike, a ne na vlastitu satnicu. Na primjer, da ja sad kažem imam svoja dva sata tjedno i za više me ništa nije briga, nego imam učenike s kojim nas dvoje, troje nastavnika ima dva, tri ili pet sati tjedno. Idemo pomoći da učenici steknu integrirana znanja kako bi došli do konačne kvalifikacije, izjavila je za naš portal pomoćnica ravnatelja ASOO-a.
Problema, kao i kod svake promjene sustava, a pogotovo kod ovako velike, svakako ima.
– Nastaje malo nerazumijevanja jer smo ovako navikli raditi: imamo svoju satnicu, imamo svoj predmet i nemojte mi ništa mijenjati jer je do sada bilo dobro. A mi želimo da to ipak da bude fokusirano na učenika. Vidjeli ste i sami, čim su tablice s rasporedom općeobrazovnih predmeta se pojavile na konferenciji, nastavnici su to odmah fotografirali i slali školama. Sada je to izazvalo malo i buru jer odjednom u nekim kvalifikacijama više nema nekih općeobrazovnih predmeta, ali oni zaista nisu nestali. Oni imaju svoje mjesto u strukovnom dijelu. Znači, bez fizike nema elektrotehnike ili strojarstva, ni graditeljstva, nema prometa. Bez kemije sigurno nema kvalifikacije u kemijskoj tehnologiji, geologiji. Bez biologije nema poljoprivrede, prehrane, veterine. Dakle, svi ti općeobrazovni predmeti imaju svoj smisao, samo na drugačiji način nego što je to sada bila praksa, objasnila je za naš portal Anđelić.
Uskoro i detalji vezani uz kurikulume
Drugi dan konferencije obilježit će mnoge radionice gdje će nastavnici i ravnatelji moći vidjeti kako bi modularna nastava trebala funkcionirati, ali i gdje će moći dati svoja mišljenja o tome što bi se možda moglo drugačije napraviti.
– Uz to, moći ćete vidjeti da više onih klasičnih priprema više neće biti jer će u kurikulumima biti napisan najveći dio svega. Ono što je najbitnije je to da moduli donose novost da se više neće raditi pripreme u kojima će se morati navesti u kojoj minuti sata je koji učenik ostvario koji ishod učenja Okvir nam je ovdje vrijeme, a ne mjesto jer netko je došao s tim ishodom učenja, netko će ga ostvariti za deset sati, nekome treba pet sati. Drugim riječima, okvir nam više nije mjesto realizacije nastave, nego vrijeme i u tom smislu više nema ostvarivanja ishoda učenja u minutu, dvije i tako dalje, najavila je na konferenciji Koludrović.
