Pretraga

Učenici iz pet gimnazija okupirali Tuškanac na eksperimentalnoj nastavi filma

A- A+

Od 5. do 10. siječnja u zagrebačkom kinu Tuškanac je po četvrti put održana eksperimentalna nastava iz oblasti filma za srednjoškolce. Organizator je bio Hrvatski filmski savez uz potporu HAVC-a, a sudjelovalo je 40-ak učenika iz četiri zagrebačke gimnazije. Jedan dan su gostovali i učenici Gimnazije Karlovac. Više o tijeku i obliku nastave, govori nam Ana Đordić, profesorica hrvatskog jezika i filmske umjetnosti iz XIII. gimnazije te jedna od dviju predavačica na ovom programu za srednjoškolce.

Foto: (arhiva srednja.hr)

Oko 40 srednjoškolaca iz I. IV. VI. i XIII. zagrebačke gimnazije, sudjelovalo je na eksperimentalnoj nastavi filmske umjetnosti, koja se od petog do desetog siječnja održavala u kinu Tuškanac, a koju organiziraju Hrvatski filmski savez uz potporu HAVC-a. To je već četvrti put da se održava ovakva radionica, na kojoj se učenici mogu upoznati s osnovama filma, budući da jedino srednjoškolci iz XIII. gimnazije imaju mogućnost tijekom redovne nastave učiti o sedmoj umjetnosti, odaberu li u školi kao fakultativni predmet filmsku umjetnost.

Izdvojeni članak

Učenici 13. gimnazije oduševljeni praktičnom i teorijskom nastavom iz Filmske umjetnosti

Gledanje, analiza i interpretacija filma

Kako smo napomenuli, uz učenike četiriju zagrebačkih gimnazija, nastavu iz filmske umjetnosti pohodili su jedan dan i učenici Gimnazije Karlovac. Od čega se sve sastojala nastava otkriva nam jedna od predavačica.

– Nastava je svaki dan počela uvodom u određeni film (žanr/filmski rod/stilsko razdoblje) i motivacijom za gledanje tog filma. Zatim je uslijedila projekcija filma. Nakon projekcije, obično bismo imali petominutnu pauzu, a zatim bi učenici, temeljem usmjerenih pitanja nastavnica, analizirali i interpretirali film, prepoznavali njihove stilske osobitosti i poveli razgovor o pregledanom filmu.

Jedan smo dan ugostili i sjajnog redatelja Damira Čučića kako bi učenici iz prve ruke saznali sve što ih zanima o nastajanju filma i filmskoj režiji, govori profesorica Ana Đordić, uz koju je još predavala i Jelena Modrić, inače filmska montažerka te profesorica na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.

Izdvojeni članak

Srednjoškolci u Petrinji zarađuju i unaprjeđuju nastavu proizvodeći čips, pivo i ajvar


Što sve ovakva eksperimentalna nastava donosi učenicima?

Pitali smo profesoricu Đordić i za stav o tome, što ovakva nastava donosi učenicima u nastavku školovanju. – U daljnjem obrazovnom putu, nastava filma može biti od iznimne koristi za učenike koji namjeravaju upisati neki od studija na ADU ili pak studij komparativne književnosti ili se pak na bilo koji način baviti samim filmom. Također, takva nastava pozitivno utječe na njihovo izražavanje, zapažanje, promišljanje, razvoj intelektualnih sposobnosti te kritički odnos prema umjetnosti, a to je možda čak i važnije od iskoristivosti takve nastave u daljnjem obrazovanju. Široko opće znanje i bogatstvo duha jest nešto za čim bi i naši srednjoškolci, ali i naš obrazovni sustav trebali težiti. Osim toga, na pitanje „kako nastava filma može poslužiti učenicima u daljnjem obrazovnom putu?“, mogu odgovoriti protupitanjem: kako im u tome može poslužiti nastava književnosti, glazbene i likovne umjetnosti? Općenito smatram da se u školama sve više zapostavlja umjetnost/umjetnički predmeti na račun, primjerice, matematike, kemije, fizike i informatike. Tu se dotičemo obrazovnog sustava koji na neki način ulaže samo u ono što je konkretno iskoristivo, naplativo i od čega država ima koristi, a pritom pomalo zanemaruje humanistički svjetonazor i izgrađivanje potpunih osobnosti koji kritički percipiraju svijet u kojem žive, rekla nam je profesorica Đordić.

Nešto novo su mi bili rumunjski filmovi

Kada je riječ o dojmovima učenika, pitali smo profesoricu Đordić, kakve je povratne informacije dobila od polaznika, a impresije je podijelio s nama i gimnazijalac koji je sve četiri puta sudjelovao na radionicama.

– Učenicima se, kako su nam sami rekli, na nastavi filma otkrio nov, neistražen i nepoznat svijet teorije filma i filmskih stilskih epoha za koji nisu ni znali da postoji. Redom komentiraju kako, zahvaljujući nastavi filma, gledaju na ovu umjetnost drugačijim, znalačkim i osviještenim očima.

Osim znanja koje dobivaju, učenicima se sviđaju opuštena radna atmosfera, odabir filmova (većinom kažu da im samima ne bi palo na pamet pogledati neke od filmova koje su imali priliku pogledati na nastavi u Tuškancu), ali i činjenica da nema ocjenjivanja i provjeravanja znanja, rekla nam je profesorica hrvatskog i filmske umjetnosti iz XIII. gimnazije.

Marko je maturant XIII. gimnazije, koji namjerava ove godine upisati filmsku montažu na Akademiji dramske umjetnosti pa mu je dobrodošla ovakva radionica.

– Ovaj put smo imali filmove iz Rumunjske, čija je kinematografija potpuno različita od svih ostalih. Oni koriste jako puno dugih frontalnih kadrova, a kamera je u velikoj većini kadrova statična. Kako smo gledali igrani film o svrgavanju diktatora Čaušeskua i revoluciji u Rumunjskoj, mogli smo tematiku usporediti s padom komunizma kod nas, objasnio nam je učenik XIII. gimnazije Marko Klajić, koji je sve četiri puta sudjelovao na filmskoj nastavi u Tuškancu.

Izdvojeni članak

Video: Personalizirana nastava i online studiranje uskoro stupaju na scenu

Zadovoljstvo iskazali i predavači, ali i polaznici

Profesorica Đordić napominje da zbog velikog interesa učenika za ovakav oblik nastave, razmišljaju o skoroj organizaciji još jedne radionice, u proljetnom periodu. Za takva razmišljanja ima razloga i zbog impresija sudionika.

– Iznimno smo zadovoljni postignutim ne samo zato što smatramo da su učenici kvalitetno iskoristili priliku da se filmski opismene već i stoga što su i oni sami, prema anonimnim anketama provedenim zadnji dan nastave, izrazili svoje zadovoljstvo, zahvalnost i želju da se takva nastava održi ponovo.

Također, svi anketirani učenici tvrde da bi ovakav tip nastave preporučili svojim prijateljima. Oduševljeni smo njihovim promišljanjem, filmskom zrelošću i voljom da zimske praznike provedu na nastavi umjesto na neke druge načine. Smatramo da je ovakva nastava iznimna prilika da srednjoškolci film ne doživljavaju isključivo kao zabavu i da svaki film gledaju razumijevajući ga u njegovoj umjetničkoj punini.

Osim filmske pismenosti i filmske načitanosti, važno je učenike osposobiti za kritički odnos prema onome što gledaju – za aktivno gledanje filma, posebice zato što je film umjetnost koju današnji srednjoškolci najviše konzumiraju, podroban zaključak iskazuje profesorica Đordić.