Učenici novog smjera zagrebačke škole biologiju, kemiju, fiziku i matematiku učit će na engleskom
Za novi dvojezični smjer Prirodoslovna škola Vladimira Preloga je osigurala 57.000 eura. Na edukaciju u Cambridge i Bristol te specijalizaciju engleskog jezika poslala je po dva profesora iz biologije, kemije, fizike i matematike. Upisi u prirodoslovnu gimnaziju na stranom jeziku počinju od ponedjeljka, a 29. lipnja budući učenici pisat će i provjeru znanja iz engleskog.
foto: Anton Mezulić| www.srednja.hr
Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, bivša ‘Kemijska’, svoju je transformaciju počela već u devedesetim godinama. Zbog urušavanja kemijske industrije prvo uvode smjer za kozmetičare i ekološke tehničare. Program za prirodoslovnu gimnaziju prihvaćen im je 2004. godine, a od sljedeće školske godine taj će smjer nadopuniti s jednim dvojezičnim razredom koji će biologiju, kemiju, fiziku i matematiku učiti na engleskom jeziku.
Škola ne može napredovati bez kvalitetnog nastavničkog kadra
– Cilj nam je kroz dvojezičnu gimnaziju u školu privući kvalitetne učenike i poticati obrazovanje iz STEM područja, jer ono garantira razvoj svakoj zemlji koja ga uspije dobro pozicionirati. Bez biologije, fizike, kemije, matematike i informatike danas nema razvoja društva, a znanje iz tih područja na kraju krajeva garantira i zapošljavanje. Osim toga, htjeli smo osposobiti naše nastavnike i učenike da dobro vladaju engleskim jezikom, objasnio nam je ravnatelj ‘Preloga’ Zlatko Stić.
Ističe kako im je edukacija nastavnika iznimno važna jer škola ne može napredovati bez kvalitetnog nastavničkog kadra. Smatra da im profesori rade fantastično pa se u školu upisuju i sve kvalitetniji učenici. Tako im je ove školske godine gimnazijski program bio među pet najpopularnijih u Zagrebu, a ostvarili su značajne rezultate na Državnom natjecanju iz matematike, dok je Mirko Duvnjak osvojio prvo mjesto u B varijanti, za učenike drugih razreda koji ne dolaze iz prirodoslovno-matematičkih gimnazija.
Svojeg sudionika imali su i u srebrnom timu prirodoslovne olimpijade održane u Estoniji, a s medaljom istog sjaja iz SAD-a su se vratili Karla Draženović i Fran Gamulin. S novim smjerom na stranom jeziku dodatno će podići razinu obrazovanja.
Ravnateljica škole u Bristolu profesorima iz Zagreba ponudila posao
– Tijekom provedbe projekta i edukacije profesora dogovorili smo dva boravka po tjedan dana u Cambridgeu i jedan u Bristolu. Tamo su naši nastavnici imali priliku poslušati svoje predmete, rješavati testove i predavati na engleskom jeziku. Nakon što je vidjela kako rade, ravnateljica škole u Bristolu je za naša tri profesora ponudila posao i smještaj samo da ostanu predavati, rekao nam je ravnatelj Zlatko Stić.
Profesore iz biologije, kemije, fizike i matematike na učenje u Britaniju pratili su i kolege koje predaju engleski jezik. Po povratku s edukacije napravili su završne pripreme i dobili odobrenje Ministarstva za provedbu novog programa.
Škola je svojim profesorima platila i polaganje ispita iz engleskog pri British Council organizaciji kako bi ostvarili te potvrdili odgovarajuću razinu znanja za predavanje na stranom jeziku. Jedan od profesora matematike provjeru je položio sa 100 posto, a njegov kolega iz biologije te budući razrednik ovog novog razreda Karlo Horvatin može se pohvaliti s 99,8 posto osvojenih bodova.
Njihovo znanje iz engleskog važno je i zato što će u dvojezičnom programu koristiti standardnu literaturu na hrvatskom koju će morati prevoditi i pripremati materijale za sat.
‘Programe, zadatke i općenito materijale za sat pripremamo još od prošle godine’
– Školi i meni je sve to novo, tako da očekujem da će biti dosta posla. Kao razrednik i nastavnik biologije uz vođenje razreda i nastave na engleskom zapravo moram raditi i sve dosadašnje obaveze, ali ne očekujem neke veće prepreke. Programe, zadatke i općenito materijale za sat pripremamo još od prošle godine, rekao je profesor Horvatin.
Za učenike koji prođu njihov dvojezični STEM program smatraju da će se puno lakše snalaziti u literaturi za seminarske ili diplomske radove na Prirodoslovno-matematičkom, Farmaceutsko-biokemijskom ili Fakultetu elektrotehnike i računarstva. S obzirom na to da su i knjige na fakultetskim kolegijima često na stranom jeziku, bit će u boljoj startnoj poziciji od svojih kolega iz programa na hrvatskom jeziku. Ovaj oblik nastave posebno je pogodan i za realiziranje učeničke razmjene.
– Svakako ćemo razvijati i sustav razmjene sa stranim školama, ali tek u drugoj godini, jer je to u prvom razredu još prerano. Učenici su tek upisali novu školu, u potpuno su novoj sredini pa bi im razmjena bila previše. Drugi razred je sigurno već dobra stvar i radit ćemo na tome da nam učenici s nastavnicima odlaze po tjedan dana na razmjenu i slušaju nastavu u inozemstvu.
