Učenici sa sela u znatno su lošijem položaju od svojih vršnjaka iz gradova
Učenici iz gradova u većoj mjeri pohađaju gimnazije, imaju bolje ocjene, više obrazovne težnje te podrazumijevaju upis na fakultet. Za ruralne učenike vjerojatnija je orijentiranost prema stjecanju struke te niže ocjene, a studiranje za njih predstavlja veći izazov.
Učenici odrasli u ruralnim sredinama većinom pohađaju strukovne, a posebno trogodišnje strukovne škole. Takvi se srednjoškolci nalaze u nepovoljnom položaju te im je upis na fakultet znatno otežan, dok njihovi vršnjaci iz gradova podrazumijevaju da će studirati nakon mature.
Učenici iz ruralnih sredina imaju lošije ekonomske prilike i skuplje obrazovanje
– Rekla bih da se radi o spletu čimbenika koji ruralne učenike stavljaju u nepovoljniju poziciju kada je u pitanju njihova namjera o upisu studija. Moguće ih je promatrati na nekoliko razina, od one individualne, preko obiteljske do šire institucionalne, ali i prema kontekstima u kojima učenici odrastaju i školuju se, istaknula je Olgica Klepač, autorica teksta ‘Namjera studiranja učenika različitog rezidencijalnog podrijetla – kapitali i simbolička vrijednost obitelji i zajednica odrastanja‘ objavljenog u časopisu Sociologija i prostor.
Na školski uspjeh i odabir obrazovnog smjera znatno utječu kulturni i ekonomski čimbenici poput obrazovanja i financijske situacije roditelja učenika. Hrvatsko društvo socijalno je vrlo neprohodno pa čak 91 posto Hrvata odraslih u siromaštvu ostaje u teškoj financijskoj situaciji i nakon odrastanja. Situacija je slična i s visokim obrazovanjem.
– Ruralni učenici su u nepovoljnijem položaju od svojih vršnjaka koji odrastaju u urbanim sredinama kada su u pitanju različiti obiteljski kapitali (npr. obrazovanje i prihodi roditelja). S obzirom na to da su i srednje škole i studiji smješteni u gradovima, učenici koji odrastaju u ruralnim sredinama suočavaju se s većim financijskim troškovima zbog potreba putovanja/preseljenja, što može djelovati u pravcu odustajanja od njihovih visokoobrazovnih namjera. U tom smislu, obiteljski čimbenici i institucionalne karakteristike škola najznačajnija su objašnjenja, kaže Olgica Klepač.
Obrazovanje jedan od glavnih alata za popravljanje društvenog i ekonomskog statusa
Vrlo važan utjecaj ima naravno i okruženje odrastanja. Lokalna ponuda posla često je ograničena pa je i njihova sredina orijentirana na strukovno obrazovanje, a već pri upisu u srednju školu veliki utjecaj na djecu imaju njihovi roditelji i prijatelji.
– Upisao sam gimnaziju u Čabru jer su svi moji to izabrali. Roditelji su mi rekli nek sam izaberem želim li ići na faks ili ne. Očekivali su od mene, ali su mi govorili da me oni ne tjeraju i da je na meni odluka. Inače bih morao raditi, a s obzirom na to da imam gimnaziju, fakultet je bilo logičan slijed, rekao nam je Marko, student treće godine Šumarskog fakulteta u Zagrebu, te dodao kako mu se zbog težine fakulteta nekada čini da je napravio dobru, a nekad krivu odluku.
Za učenike iz ruralnih sredina obrazovanje je jedan od glavnih mehanizama za popravljanje ekonomskog i općenito društvenog statusa, a upis i završavanje fakulteta značajno povećava broj i kvalitetu mogućnosti koje se otvaraju nakon diplome.
‘Smatram da se kroz gimnaziju čovjek bolje upozna sa svijetom, ali i sa samim sobom’
– Izabrao sam Srednju školu ‘Vladimir Nazor’ u Čabru jer u trenutku upisa nisam znao točno čime ću se u životu baviti pa sam odlučio upisati opću gimnaziju, a najbliža je bila upravo u Čabru. Smatram da se kroz gimnaziju čovjek bolje upozna sa svijetom ali i sa samim sobom, čime zapravo proširuje svoje horizonte, istaknuo nam je Ivan, koji je nakon srednje škole upisao zagrebački FER.
Ivan je već prilikom upisu u srednju znao da će upisivati i fakultet, jer sa završenom općom gimnazijom nema baš izbora na tržištu rada. U trećem se dvoumio između FER-a i Prirodoslovno matematičkog fakulteta, a odluka je pala na Fakultet elektrotehnike i računarstva jer smatra da tehnologija pokreće svijet. Njegova kolegica Tihana već je u petom razredu osnovne znala da želi postati profesorica Hrvatskog jezika.
– Znala sam još u osnovnoj da ću na fakultet pa sam gimnaziju smatrala odličnom podlogom. Želja se nije promijenila ni do kraja srednje škole, a i roditelji su očekivali da ću upisati fakultet jer sam bila odlična učenica, ali bi me podržavali u svemu pa i u tome da ga nisam upisala, priznaje Tihana
Učenici sa sela najčešće biraju strukovne programe
Međutim, djeca iz ruralnih sredina u daleko većem broju pohađaju strukovne škole, a posebno trogodišnje programe. Njima je ulazak u visoko obrazovanje znatno otežano jer su obavezni polagati razliku i dodatno završavati četvrti razred pa polagati državnu maturu, koja je prilagođena gimnazijskim programima. Za to je potrebna snažna institucionalna podrška i dulji period, jer je gotovo nemoguće položiti razliku predmeta i završiti četvrti razred u jednoj godini. A da bi dospjeli do visokog obrazovanja, učenici strukovnih škola tek nakon završnog rada polažu još i državnu maturu.
Opremljenost škola i sposobnost učitelja također su važni institucionalni faktori koji podržavaju nepovoljnije obrazovne mogućnosti učenika ruralnih sredina. U provedenim analizama status škole se pokazao kao institucionalna karakteristika s najizraženijim urbano-ruralnim razlikama, a procjena statusa škola viša je kod učenika iz gradova, koji u većoj mjeri pohađaju gimnazije.
– Mene osobno je zanimalo, na koji način širi kontekst odrastanja sudjeluje u učeničkim odlukama o visokom obrazovanju, odnosno postoji li jedinstveni doprinos rezidencijalnog podrijetla, dakle sredine u kojoj učenici odrastaju, na te odluke, pored aspekata obiteljskog i školskog konteksta učenika na koja ukazuju druga istraživanja, objašnjava Olgica Klepač.
Kao dio istraživačkog tima Instituta za društvena istraživanja te u sklopu svog doktorskog rada ‘Rezidencijalno podrijetlo učenika i odabir studija’, detaljnije će istražiti socijalni i prostorni utjecaj na uspjehe i odluke vezane za obrazovanje, a nove rezultate objavit će početkom iduće školske godine.
