Učenici u Rijeci bavili se temom migranata u sklopu novog predmeta: Za to su dobili i nagradu
Ove školske godine srednjoškolci iz Zagreba i još dviju županija mogli su biti dio novog predmeta Škola i zajednica (ŠiZ). Riječ je o predmetu nalik građanskom odgoju za učenike drugog i trećeg razreda srednjih škola u kojem učenici odabiru jedan problem u svojoj zajednici te ga problematiziraju, pokušavaju riješiti ili barem upućuju nadležne o tome. U Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji bavili su se migrantima i kako je društvo obilježeno predrasudama prema njima. Za svoj rad dobili su i nagradu.
Škola i zajednica | foto: Prva riječka hrvatska gimnazija
Učenici drugih i trećih razreda srednjih škola Zagreba, Primorsko-goranske i Krapinsko-zagorske županije u protekloj su nastavnoj godini slušali predmet ‘Škola i zajednica‘. Cilj predmeta je da učenici prepoznaju neki problem u svojoj lokalnoj zajednici kojim se žele baviti te da zajedno pokušaju pronaći adekvatna rješenja. Učenici Prve riječke hrvatske gimnazije bavili su se temom migranata.
Učenici su osjetili da je riječ o nepravdi i da trebaju djelovati
– Migracije su tema o kojoj se doista malo zna, a snažno je obilježena predrasudama i strahovima. Za bavljenje njome potrebno je sve ono što je kurikulumom ŠIZ-a predviđeno, dovoljan broj sati za promišljanje i istraživanje problema, šanse za stjecanje iskustva i na kraju, za djelovanje, kazala nam je nastavnica Helena de Karina.
Učenici su taj problem prepoznali jer su svjesni da je Rijeka postala migrantski tranzitni punk, a o tome se uopće nije govorilo. Ljudi su spavali na riječkom kolodvoru bez krova nad glavom, gladni i bez mogućnosti da obave osnovne higijenske potrebe.
Škola i zajednica | Prva riječka hrvatska gimnazija
– To je istovremeno predstavljalo i rizik za javno zdravstvo grada. Humanitarno pitanje postalo je javno kad se na kolodvoru pojavila Tinka Ines Kalajžić koja je počela prije svega pomagati, a potom i pozivati na solidarnost. Taj su poziv i potrebu prepoznali i naši učenici kao potrebu i poziv njihove zajednice, grada u kojem žive, istaknula je Karina.
Učenici su osjetili da je riječ o nepravdi i da trebaju djelovati. Razgovarali su s Centrom za mirovne studije u Zagrebu koji su im dali zakonske okvire prema kojima je Hrvatska dužna postupati s ljudima u tranzitu. Potom su razgovarali i s lokalnom vlašću.
‘Strahovi su utemeljeni u predrasudama’
– Organizirali su božićnu humanitarnu akciju u dogovoru s volonterima na kolodvoru skupljajući potrepštine koje su tada na kolodvoru nedostajale. U svoju su akciju uključili i učenike Gimnazije Andrije Mohorovičića s kojima dijele zgradu škole kako bi sakupili što više deka, čarapa, debljih jakni i slično, opisala je Karina.
Kontaktirali su i Hrvatske željeznice (HŽ) te s njima održali sastanak o tome kako HŽ postupa prema ljudima koji borave na kolodvoru. Učenici su temu istražili i sa stanarima u okolnim zgradama, ispitivali su ugostitelje te trgovce, razgovarali s taksistima koji prevoze migrante.
– Rezultati su pokazali da su strahovi utemeljeni u predrasudama, a da su ljudi u izravnom doticaju svoje predrasude izgubili. Istražujući temu istovremeno su brojnim razgovorima i senzibilizirali sugrađane o problemu, kazala je Karina.
‘Nagrada ide učenicima koji su isto marginalna skupina’
Učenici su svoj rad predstavili javnom akcijom na Korzu, glavnoj riječkoj šetnici. Dobili su i nagradu ‘Nada Dimić’ koju dodjeljuje Fond za druge koju dijele sa spomenutom Tinkom Kalajžić. Novčani dio nagrade planiraju proslijediti sljedećoj generaciji ŠiZ-a u svojoj školi za daljnje djelovanje na nekom novom društvenom problemu.
– Nagrada nas je razveselila i potvrda je cjelogodišnjeg rada, učenja i razmišljanja o onima čiji su životi na rubu, koji nigdje ne pripadaju, građenja svijesti da su i oni, kako su to učenici na jednome svome plakatu lijepo istaknuli, ‘dio zajednice’. Ono što se meni čini iznimno jest da nagrada ide učenicima, mladima, koji su također marginalna skupina u našem društvu, o kojima se uglavnom govori, ali im se rijetko ili kontrolirano daje glas, objasnila je Karina.
Predmet Škola i zajednica, smatra Karina, važan je ne samo za hrvatski obrazovni sustav nego i za društvo u cjelini. Smatra da predmet ima sposobnost generirati i osnažiti mlade te ih usmjeriti prema vlastitoj dobrobiti i dobrobiti zajednice.
– Dakle, u podržavajućem i sigurnom okruženju školskog sustava, ili bi ono barem takvo trebalo biti, mladima se daje prilika da postanu aktivni građani, a uči ih se da rad i djelovanje imaju smisla te da se njima može pokrenuti razgovore i procese promjene oko važnih pitanja, ako ne uvijek i brzu promjenu. Daje im nadu, zaključila je Karina.
