Postoje učenici koji žele ‘freelancati’ dok su još u školi: Provjerili smo je li to moguće
U nekim srednjim školama, učenici žele ‘freelancati’ tijekom svog srednjoškolskog obrazovanja. Odnosno raditi povremeno kao honorarac ili slobodni suradnik za neku tvrtku, putem ugovora koji nije učenički. Konkretno, ovo zanima web dizajnere i medijske tehničare koji se školuju u Prirodoslovno-grafičkoj školi u Rijeci. No, u Ministarstvu rada smo doznali kako to nije moguće. Srednjoškolci se mogu zaposliti jedino posredstvom učeničkog servisa uz supotpise skrbnika i srednje škole tijekom školskih praznika.
Foto: Canva
Iako nije neobično za brojne studente da tijekom svog studiranja rade na studentski ugovor, priliku za rad mogu dobiti čak i maloljetni učenici tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Studenti za svoj rad imaju studentski servis, a za učenike je glavna radna adresa učenički servis. Za posredovanje za rad maloljetnog redovnog učenika, srednjoškolska ustanova mora imati pisanu suglasnost barem jednog zakonskog zastupnika učenika. Ako je učenik mlađi od 15 godina, potrebna je i pisana suglasnost inspektora rada.
Redovni srednjoškolac ne smije raditi dulje od sedam sati dnevno i 35 sati tjedno. Jedino iznimno može raditi osam sati dnevno. odnosno 400 sati tjedno. Pritom, maloljetnicima je zabranjeno raditi između 20 sati navečer i šest sati prije podne. Općenito, učenicima je prilično izazovno doći do informacija o svojim radnim pravima i mogućnostima, a kako se mijenjaju trendovi na tržištu rada, mijenjaju se i pitanja koja ih zanimaju.
Tako nam se u redakciju javila Iva Vlah, profesorica u Prirodoslovnoj i grafičkoj školi Rijeka. Vlah predaje učenicima koji se školuju za web dizajnere i medijske tehničare. Kako je rekla, učenici je često ispituju o mogućnostima da, dok su još učenici, ‘freelancaju’ ili rade honorarno.
Učenici često istražuju honorarne mogućnosti
To ne treba čuditi budući da danas sve više ljudi, pogotovo u kreativnim poslovima, radi jednokratno za više poslodavaca, od projekta do projekta. Ove opcije, otkriva nam profesorica Vlah, jako zanima njene učenike u treće i četvrtom razredu. No, zadnje su joj to postavili maloljetni učenici trećeg razreda koje zanima kako legalno naplatiti freelanceanje s obzirom na svoju dob i status.
– Steknu neko znanje, mogu već nešto solidno napraviti, a vide da se to može unovčiti. Upoznati su s načinima i online servisima za freelance usluge. Obično kad me pitaju, samo ih uputim na činjenicu postojanja servisa i da savjete oko uplate potraže od obitelji, prijatelja, rekla nam je naša sugovornica.
Nema ‘freelancinga’: Ograničenja ‘trostranog pravnog posla’
Upit o freelance mogućnostima rada učenika poslali smo Ministarstvu rada u kojem su nas podsjetili da redoviti srednjoškolci mogu raditi jedino tijekom zimskog, proljetnog i ljetnog rada. pri tome, naručitelj posla mora potpisati ugovor s učenikom i njegovim skrbnikom. U svemu posreduje i srednja škola u kojoj se učenik školuje.
– S obzirom na to da se radi o trostranom pravnom poslu gdje se povremeni rad zbog zaštite redovitih učenika odvija u skladu s propisanim uvjetima, rad učenika posredstvom srednjoškolskih ustanova kao ‘freelancera’ nije moguć, kratko i jasno su poručili iz Ministarstva rada.
Ministarstvo ne prati broj učenika koji rade
Ipak, dodali su da se ove godine planiraju izmjene i dopune Zakona o tržištu rada. Isto tako i Pravilnika o obavljanja djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem koji se nije promijenio od 2019. godine. Također, Ministarstvo nam je navelo da nemaju podatke o broju srednjoškolskih učenika koji rade uz svoje školovanje. Tim podacima, ističu, raspolažu srednje škole.
No, prošle godine smo doznali da je 2022. godine ukupno tijekom obrazovanja radilo 119.245 učenika i studenata. Njihov ukupan prihod, prema podacima Porezne uprave, iznosio je 256.054.164 eura. Za usporedbu, u 2021. godini ukupni iznos primitaka ove skupine radnika iznosio je 191.156.763 eura, dakle osjetno manje.
Podsjetimo i za kraj da se ove godine mijenja, prema planu koji je usvojila Vlada, Zakon o tržištu rada. Njime će po prvi puta biti propisana minimalna satnica za učenike, a plan Ministarstva rada je da se ona računa na prema istoj formuli kao minimalac za studente. Zato bi i minimalna satnica za učenike trebala iznositi 5,25 eura.
